Zbor i Simfonijski Orkestar HRT-a: Silvestrov, Parać, Puccini
Zagreb | Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog – Velika dvorana
25. 05. 2023 | 19:30
Ulaznice
Web stranica
Zajednički ciklus naša dva najveća ansambla zaključit ćemo proslavom 75. rođendana akademika Frane Paraća.
U hrvatskoj glazbi pojavio se 70-ih godina prošlog stoljeća, djelima u kojima je javnost prepoznala „jasnoću i jednostavnost”,
kako je 1977. godine zabilježio skladatelj Natko Devčić.
Godine 1985., na inicijativu i u bliskoj suradnji s Milkom Šparemblekom,
napisao je glazbu za balet Carmina Krležiana – put u 14 slika.
Skladano za recitatora, sopran, mješoviti zbor i simfonijski orkestar, djelo je bez dramske fabule,
a pojedine slike glazbenim se sadržajem podudaraju s izabranim tekstovima
iz pjesništva Miroslava Krleže – od Simfonija do Balada Petrice Kerempuha.
Pet godina poslije, skladatelj je predstavio istoimenu četverostavačnu suitu,
koja će ovom prigodom zazvučati u ‘osuvremenjenom’ ruhu.
Zbor i Simfonijski orkestar HRT-a predvodi maestro Tonči Bilić, nekadašnji dugogodišnji šef dirigent Zbora HRT-a,
koji će izvedbu suite Carmina Krležiana uokviriti djelima Valentina Silvestrova i Giacoma Puccinija.
Stvaralaštvo „najvećeg skladatelja naše generacije“, Ukrajinca Valentina Silvestrova
mnogi svrstavaju među najprivlačnije i najimpresivnije izričaje suvremene skladateljske scene.
Potresen tragičnim događajima Euromajdana ili Revolucije dostojanstva – prosvjeda protiv proruskog režima
u Ukrajini 2013. godine – Silvestrov je napisao niz zborova koje je poslije uključio u jedinstveni ciklus.
Među njima je Molitva za Ukrajinu. Tome se pridružuje i nostalgični, eterični Valcer trenutka iz Tihe glazbe za gudače nastale 2002.
Mladenačka Messa a quattro ili Messa di Gloria smatra se ponajboljim neopernim ostvarenjem Giacoma Puccinija.
Tekst misnog ordinarija mladom je skladatelju ponudio dramatske kvalitete u kojima je mogao utažiti tadašnja stremljenja budućeg opernog majstora.
Postupci koje je istraživao daju naslutiti začetke stila koji će odigrati ključnu ulogu u njegovu profiliranju
u najvećeg talijanskog opernog skladatelja nakon Giuseppea Verdija.