25
svi
Zagreb
Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog – Velika dvorana

Zbor i Simfonijski Orkestar HRT-a: Silvestrov, Parać, Puccini

Zagreb | Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog – Velika dvorana

25. 05. 2023 | 19:30

Zbor i Simfonijski Orkestar HRT-a: Silvestrov, Parać, Puccini

38dcf92fb5482a2d1e49caee659d1c96

share

 Zajednički ciklus naša dva najveća ansambla zaključit ćemo proslavom 75. rođendana akademika Frane Paraća.

U hrvatskoj glazbi pojavio se 70-ih godina prošlog stoljeća, djelima u kojima je javnost prepoznala „jasnoću i jednostavnost”,

kako je 1977. godine zabilježio skladatelj Natko Devčić.

Godine 1985., na inicijativu i u bliskoj suradnji s Milkom Šparemblekom,

napisao je glazbu za balet Carmina Krležiana – put u 14 slika.

Skladano za recitatora, sopran, mješoviti zbor i simfonijski orkestar, djelo je bez dramske fabule,

a pojedine slike glazbenim se sadržajem podudaraju s izabranim tekstovima

iz pjesništva Miroslava Krleže – od Simfonija do Balada Petrice Kerempuha.

Pet godina poslije, skladatelj je predstavio istoimenu četverostavačnu suitu,

koja će ovom prigodom zazvučati u ‘osuvremenjenom’ ruhu.

Zbor i Simfonijski orkestar HRT-a predvodi maestro Tonči Bilić, nekadašnji dugogodišnji šef dirigent Zbora HRT-a,

koji će izvedbu suite Carmina Krležiana uokviriti djelima Valentina Silvestrova i Giacoma Puccinija.

Stvaralaštvo „najvećeg skladatelja naše generacije“, Ukrajinca Valentina Silvestrova

mnogi svrstavaju među najprivlačnije i najimpresivnije izričaje suvremene skladateljske scene.

Potresen tragičnim događajima Euromajdana ili Revolucije dostojanstva – prosvjeda protiv proruskog režima

u Ukrajini 2013. godine – Silvestrov je napisao niz zborova koje je poslije uključio u jedinstveni ciklus.

Među njima je Molitva za Ukrajinu. Tome se pridružuje i nostalgični, eterični Valcer trenutka iz Tihe glazbe za gudače nastale 2002.

Mladenačka Messa a quattro ili Messa di Gloria smatra se ponajboljim neopernim ostvarenjem Giacoma Puccinija.

Tekst misnog ordinarija mladom je skladatelju ponudio dramatske kvalitete u kojima je mogao utažiti tadašnja stremljenja budućeg opernog majstora.

Postupci koje je istraživao daju naslutiti začetke stila koji će odigrati ključnu ulogu u njegovu profiliranju

u najvećeg talijanskog opernog skladatelja nakon Giuseppea Verdija.

Sljedeći događaj

25
svi
Zagreb
Vintage Industrial Bar
Krankšvester svira B stranu