29
ožu
Zagreb
Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu
Dr. Marija Golubović o džezu, popularnoj i ruskoj kavanskoj glazbi u međuratnoj Jugoslaviji
Zagreb | Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu
29. 03. 2023 | 17:00
predavanja dr. Marije Golubović
29. ožujka 2023. u 17 h, učionica 326
i na skypeu: https://join.skype.com/HpD8lNbj2JXL
29. ožujka 2023. u 17 h, učionica 326
i na skypeu: https://join.skype.com/HpD8lNbj2JXL
Džez i popularna glazba u međuratnoj Jugoslaviji
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (od 1929. Kraljevina Jugoslavija) osnovana je nakon Prvoga svjetskog rata. Na stalnom raskrižju između Istoka i Zapada, tradicije i novoga, mlada je Kraljevina težila uspostavi što intenzivnijih kontakata s modernom kulturom Zapada kako bi postala punokrvni dio Europe. Stoga su tijekom 1920-ih i 1930-ih važni indikatori modernizacije društva bili upravo džez i popularna glazba. U međuratnom je razdoblju otvoren veliki broj barova, klubova i varijetea, a industrija zabave konstantno je rasla. Iako je teško napraviti jasnu razliku između popularne glazbe, šlagera i džeza tog vremena, nema sumnje da je ta nova glazba privlačila mlade generacije koje su kroz nju odbacivale stare tradicije. Prodor i razvoj džeza i popularne glazbe u međuratnoj Jugoslaviji može se pratiti kroz nekoliko važnih faktora – glazbenog izdavaštva, gramofonskih ploča, formiranja ansambala i orkestara, novina i članaka iz časopisa, kao i memoara suvremenika. Ovom prilikom prikazat ćemo razvoj džeza i popularne glazbe kroz dva međuratna desetljeća i njezin utjecaj na društvo.
Ruske kavane i glazbenici međuratnog Beograda: priča o ruskim ciganskim romansama, razbijenim kristalnim čašama i pucnjima iz revolvera
Beograd je kao prijestolnica novoformirane Kraljevine SHS/Jugoslavije doživio procvat između dvaju svjetskih ratova, što je dovelo i do uspona kulturnog života. Jedna od specifičnosti međuratne jugoslavenske prijestolnice o kojoj su pisali čak i europski putopisci i inozemni tisak bile su kavane i noćni život grada. U tome su vrlo istaknutu ulogu imali i ruski emigranti koji su nakon Oktobarske revolucije 1917. napustili svoju domovinu i nastanili se u Beogradu. Pored neizostavnih orkestara balalajki, Rusi su sa sobom donijeli popularne glazbene forme koje su se tokom vremena utkale u srpsku kavansku glazbenu praksu – rusku cigansku romansu i staru rusku pjesmu. Publika se u tolikoj mjeri oduševljavala njihovim muziciranjem da se dešavalo da se u egzaltiranosti razbijaju kristalne čaše, a ponekad i puca iz pištolja što je, doduše, bio rjeđi slučaj. Na predavanju će biti riječi o kavanskim praksama u slavenskim zemljama, kulturnom transferu između dviju sredina, suživotu dvaju različitih mentaliteta, ali konačno i zajedničkoj strasti – glazbi i druženju.
Dr. Marija Golubović studirala je klavir i komornu glazbu na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu. Tijekom školovanja pohađala je brojne majstorske tečajeve kod istaknutih klavirskih pedagoga kao što su Arbo Valdma i Igor Lazko. Surađivala je sa Simfonijskim orkestrom FMU-a kao solistica i članica orkestra. Doktorski studij upisala je na Odjelu za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu, gde je u listopadu 2021. i obranila doktorsku disertaciju pod nazivom „Uloga ruske emigracije u glazbenom životu Beograda (1918. – 1941.)“ pod mentorstvom prof. dr. Alekseja Timofejeva. Sudjelovala je na konferencijama kako u zemlji, tako i u inozemstvu (Engleska, Poljska, Cipar, Hrvatska, Portugal, Rusija, Bosna i Hercegovina, Nizozemska, Slovenija, Letonija). Autorica je više od dvadeset radova koji su objavljeni u zemlji i inozemstvu, na srpskom, engleskom i ruskom jeziku.
Od veljače 2019. radi u Muzikološkom institutu SANU-a, od travnja 2022. u zvanju znanstvenog istraživača. I dalje aktivno djeluje kao solistica i komorna glazbenica. Članica je Muzikološkog društva Srbije i International Association for the Study of Popular Music. Suradnica je Odbora za zaštitu srpske muzičke baštine Srpske akademije nauka i umetnosti.
