G. Rossini: Stabat Mater, HNK Zajc

Na Veliki petak, 18. travnja u 19.30 sati, u riječkom će HNK Ivana pl. Zajca biti prigodno izvedeno djelo Stabat Mater Gioachina Rossinija.

Ovu će uzvišenu kantatu, jedno od najpoznatijih djela nadahnutih Kristovom mukom i uskrsnućem, uz Riječki simfonijski orkestar izvesti dva zbora i četvero solista. Pod ravnanjem maestra Tomislava Fačinija, nastupit će Riječki operni zbor i Pjevački zbor mladih „Josip Kaplan“, a solisti su Gabrijela Deglin (sopran), Stefany Findrik (mezzosopran), Bože Jurić Pešić (tenor) i Luka ortar (bas).
Stabat Mater, uzvišena pjesma, nastala krajem 13. stoljeća, koja opisuje Marijine boli kod Kristovog raspeća, inspirirala je mnoge skladatelje. Rossinijeva Stabat Mater sugestivno je glazbeno remek-djelo i bezvremensko svjedočanstvo ljudske patnje, nade i vjere u život.

Rossini je skladao Stabat Mater (lat: Stala Majka) u dvije različite faze između 1831. i 1841. godine. Nakon što je Rossini skladao prvih šest stavaka, povjerio je Giovanniju Tadoliniju da djelo dovrši. Ponovno mu se posvetio 1841. Trijumfalna praizvedba bila je u Parizu u Théâtre – Italien 7. siječnja 1842. godine pod ravnanjem Gaetana Donizettija, a publika koja je tada došla posvjedočiti izuzetnom ostvarenju bila je brojna. Od tada pa do danas, Rossinijeva Stabat Mater u deset stavaka nastavlja osvajati i zadivljavati publiku svojom virtuoznošću i nadmoćnošću kojom ujedinjuje različite forme, od arija, dueta, kvarteta, zborova, do mirnog, čistog instrospektivnog a capella stavka bivajući tako jedno od najvećih djela sakralne glazbe 19. stoljeća. 

Živopisni latinski stihovi iz 13. stoljeća oblikovani su kao potresna molitva širokog raspona emocija u kojoj se opisuje Marijina patnja podno križa razapetoga Sina. Ljepota i umjetnička snaga teksta potakla je mnoge skladatelje da glazbeno izraze svoje viđenje Bogorodičinih boli: Haydn, Verdi, Dvořák, Palestrina, Vivaldi, Pergolesi, Schubert, Scarlatti, De Pres, Orlande de Lassus, Boccherini, Stanford, Szymanowsky, Poulenc, Penderecki, Arvo Pärt, pa i Ivan pl. Zajc.