Majstorski ciklus SO HRT-a: Saxovo nasljeđe
Zagreb | Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog – Velika dvorana
05. 03. 2026 | 19:30
Ulaznice
Web stranica

SAXOVO NASLJEĐE
SIMFONIJSKI ORKESTAR HRT-a
BARBARA DRAGAN, dirigentica
NIKOLA FABIJANIĆ, saksofon
Guillaume Lekeu: Adagio za gudački trio i gudački orkestar
Paul Creston: Koncert za alt-saksofon i orkestar, op. 26
César Franck: Simfonija u d-molu
Istaknuti hrvatski saksofonist Nikola Fabijanić djeluje kao solist i komorni glazbenik, član ansambala Papandopulo kvartet i Acoustic Project, te kao pedagog čiji studenti i učenici ostvaruju sjajne rezultate na nastupima i natjecanjima. I sam je dobitnik brojnih priznanja, ali i čest suradnik Simfonijskog orkestra HRT-a. Sada se kao solist pridružuje izvedbi Koncerta za alt-saksofon i orkestar američkog skladatelja Paula Crestona. Djelo je nastalo 1941. s posvetom Cecilu Leesonu, američkom glazbeniku zaslužnom za etabliranje, prije svega u SAD-u, saksofona kao klasičnog koncertantnog instrumenta izvanrednih boja i mogućnosti (za razliku od saksofona u jazzu), gotovo sto godina nakon što je saksofon patentirao belgijski glazbenik i inovator Adolphe Sax.
Belgijsko glazbeno naslijeđe predstavlja i Guillaume Lekeu, skladatelj izuzetnog talenta i originalnog stila koji je najavljivao francusku avangardu 1920-ih. No njegov procvat je u 24. godini života prekinula smrt. Iako su na njega najveći utjecaj ostvarili César Franck i Vincent d’Indy kod kojih se školovao, uvelike se ugledao i na Beethovenovu ostavštinu, o čemu svjedoči njegov Adagio nastao 1891., tri godine prije smrti.
Osim što je Lekeua privatno podučavao kontrapunktu, César Franck bio je i utjecajan profesor na Pariškom konzervatoriju te izuzetan orguljaš. Među njegovim najslavnijim djelima je Simfonija u d-molu. Djelo netipične trostavačne koncepcije koja se odmiče od kasnoromantičarskih principa, poslije praizvedbe 1889. u Parizu podijelilo je mišljenja javnosti. Dok su mu neki zamjerali nedostatak šarma i elegancije, pretjeranu upotrebu limenih puhača i prezasićenost materijala, drugi su hvalili plemenitost zamisli i snagu umijeća zreloga umjetnika. Do 70-ih godina prošloga stoljeća Simfonija je postala dio repertoarnog kanona simfonijskih orkestara diljem svijeta, iako se danas nešto rjeđe izvodi.
Na čelo Simfonijskog orkestra HRT-a stiže mlada dirigentica Barbara Dragan, finalistica niza svjetskih dirigentskih natjecanja (Mahler u Bambergu, Svetlanov u Monaku…) i stalna suradnica Francuskog nacionalnog orkestra koja iza sebe ima i angažmane uz Pariški orkestar, Operu Dallas, orkestar Sinfonia Varsovia…