Majstorski ciklus SO HRT-a: Tumačenja nedovršenog

Umjesto 27. studenoga, koncert se održava 20. studenoga.

TUMAČENJA NEDOVRŠENOG
Simfonijski orkestar HRT-a
Niklas Benjamin Hoffmann, dirigent
Carolin Widmann, violina

Franz Schubert: 8. simfonija, Nedovršena, D. 759
Felix Mendelssohn-Bartholdy: Koncert za violinu i orkestar u e-molu, op. 64
Luciano Berio: Rendering

Pobjedom na 8. Međunarodnom natjecanju mladih dirigenata Lovro von Matačić održanom u rujnu 2023. godine, Niklas Benjamin Hoffman potvrdio je status jednog od najboljih mladih europskih dirigenata. Među nagradama, pripao mu je i nastup na čelu Simfonijskog orkestra HRT-a. Školovan u Weimaru, debitirao je u Londonu uz Londonski simfonijski orkestar 2017. te radio s dirigentima kao što su Sir Simon Rattle, Antonio Pappano i Bernard Haitink. Za ovu prigodu udružuje se sa svestranom, nagrađivanom violinisticom Carolin Widmann koja na repertoaru ima velike klasične koncerte, nova djela pisana upravo za nju, solo recitale, te široki spektar komorne glazbe. Svira violinu G. B. Guadagninija iz 1782. Dobitnica je Međunarodne nagrade za klasičnu glazbu (ICMA) za Mendelssohnov i Schumannov violinski koncert koje je snimila uz Chamber Orchestra of Europe i objavila 2016. godine za etiketu ECM, pri čemu je sama dirigirala sa solističke pozicije. I u Zagrebu izvodi Mendelssohnov Koncert za violinu i orkestar, op. 64 – djelo koje je polovicom 19. stoljeća donijelo mnoge novitete u koncertantnu praksu, među ostalim i drugačiji odnos solista i orkestra, te se svrstava među četiri velika germanska violinska koncerta (uz Brahmsov, Beethovenov i Bruchov).

Zašto je Osma simfonija Franza Schubertaostala nedovršena zagonetka je do danas. Kao mogući razlozi navode se skladateljeva zaokupljenost drugim djelima, kao i njegova spoznaja da su dva stavka dovoljna za cjelinu. U svakom slučaju, praizvedba 1865., gotovo četiri desetljeća nakon Schubertove smrti, oduševila je publiku; zbog svoje dramatike, melodijske i harmonijske invencije, orkestralnog kolorita i jedinstva tematike, djelo se smatra prvom pravom simfonijom romantizma. Koliko se Schubert odmaknuo od Beethovenova simfonijskog naslijeđa, svjedoče skice za njegovu 10. simfoniju na kojima je radio u posljednjim tjednima života. 160 godina poslije, Luciano Berio Schubertovim je fragmentima pristupio kao restaurator – ne dovršava ih, već ih pažljivo integrira u suvremeni glazbeni kontekst, stvarajući Rendering, djelo usporedivo s restauracijom freske s ciljem oživljavanja izblijedjelih boja bez prikrivanja oštećenja nastalih s vremenom.