Balkan Affairs - uspješno umjetničko kanaliziranje kolektivne traume

Balkan Affairs, zanimljiv i vrlo uspješan projekt Muzičkog biennala Zagreb povezao je i predstavio šest prominentnih mladih skladatelja i skladateljica iz regije čija su nova djela praizveli članovi vrhunskog ansambla Neue Vocalsolisten Stuttgart.

Foto: Vedran Metelko/MBZ

Hanan Hadžajlić, Jug Marković, Ana Pandevska, Nina Perović, Petra Strahovnik i Helena Skljarov mladi su skladatelji(ce) koji su sudjelovali(e) u projektu suradnje Muzičkog biennala Zagreb i ansambla Neue Vocalsolisten Stuttgart, a u koprodukciji s udrugom Musik der Jahrhunderte.

Foto: Vedran Metelko/MBZ

Projekti poput Balkan affairs pravi su primjer ulaganja u razvoj suvremene glazbene umjetnosti, otvarajući prostor profesionalnog usavršavanja i suradnje između skladateljâ i vrhunskih interpreta.

Foto: Vedran Metelko/MBZ

Mogućnost rada s vrhunskim glazbenicima u oblikovanju skladbe i interpretacije djela rijetka je i iznimno vrijedna stvar za svakog mladog skladatelja, što je ujedno i jedan od uspješno ostvarenih ciljeva ovogodišnjeg Biennala kao platforme za razvoj i poticanje suvremenog stvaralaštva.

Projekti poput Balkan affairs pravi su primjer ulaganja u razvoj suvremene glazbene umjetnosti

Odabrana tema za kreativne radove bio je rat na području nekadašnje Jugoslavije te njegove posljedice koje su zahvatile i spomenute mlade skladatelje koji su u to vrijeme bili tek mala djeca.

Foto: Vedran Metelko/MBZ

Njihova sjećanja ili odsustvo istih uz odrastanje s posljedicama i okolnostima poslijeratne zbilje pomogla su u nastanku umjetničkih relevantnih i dojmljivih djela različitih poetika.

Foto: Vedran Metelko/MBZ

Njihova je izvedba na koncertu u cjelini odala dojam umjetničkog razlaganja i otpuštanja vrlo prisutne zajedničke traume kroz uspješnu terapiju glazbenim dijalogom, profesionalnom suradnjom, međusobnim upoznavanjem i umjetničkim procesom. Tematiziranje straha, nemoći, ali i bunta, u različitim su formatima mladi skladatelji oblikovali u skladbe koje su, unatoč odsustva (zbog bolesti) jednog od šest članova ansambla, uspješno izveli Neue Vocalsolisten Stuttgart.

Izvedba odaje dojam umjetničkog razlaganja i otpuštanja zajedničke traume kroz uspješnu terapiju glazbenim dijalogom, profesionalnom suradnjom, međusobnim upoznavanjem i umjetničkim procesom

Foto: Vedran Metelko/MBZ

Na samom početku svoj je odgovor na zadanu temu dala bosanskohercegovačka skladateljica i flautistica Hanan Hadžajlić u skladbi Requiem Ex Machina za šest ozvučenih glasova.

Foto: Vedran Metelko/MBZ

Bez pauze među istrzanim i isječenim dijelovima Requiema, stekli smo dojam zahtjevne borbe za razumijevanjem vokalnih dionica čiji je tekst bio većinom sastavljen od isječaka iz Requiema i pravoslavne molitve, ali i Machiavellijeva Vladara.

Foto: Vedran Metelko/MBZ

Srpski skladatelj Jug Marković u svojem je djelu Nula vrlo zanimljivo tematizirao, kako sâm navodi, „život u Beogradu tokom rata u Bosni i Hrvatskoj i ex-Yu devedesetih“, koristeći u tekstu pojmove povezane s odrastanjem u Beogradu, te hiperinflaciji 1993. godine.

Foto: Vedran Metelko/MBZ

Zvučni potencijal slovâ koje je skladatelj odabrao (npr. „Z“ iz riječi „devize“), fokusirano je razrađivao kroz pojedine dionice u intenzivnim lukovima i uskim suzvučjima, s višekratnim kulminacijama i zvučanjem poput sirena za upozorenje, ali i plača ili zapomaganja.

„snaga haosa i bezumlja”

Zalihost zvuka u dugim blokovima odvlačila nas je, ali i zadržavala u drami besmisla i ljudske nemoći koju je autor tematizirao, ukupno ostavljajući snažan emotivan dojam i osnaženi krik zakašnjelog bunta protiv „snaga haosa i bezumlja”.

Foto: Vedran Metelko/MBZ

From Ex YU to EU za sopran, mezzosopran i elektroniku naslov je elektroakustičke mantre Ane Pandevske koja je kroz formu ronda glazbom ocrtala „krug iz kojeg nema izlaza“.

Foto: Vedran Metelko/MBZ

Ponukana trideset godina starom problematikom ulaska Makedonije u EU, Ana koristi tradicionalnu makedonsku pjesmu koju zaogrće u elektroniku i ponavlja poput mantre, nekoliko puta, do razine prevelikog zasićenja.

Foto: Vedran Metelko/MBZ

Vokalistice ansambla iznimno su dojmljivo izvodile narodnu pjesmu u tradicionalnom, specifično nazalnom tonu, izmjenjujući ga s efektima poput šaptanja, govora i drugih efekata, uslojavajući se i razlažući uz elektroniku, stvarajući specifičnu atmosferu na finom spoju analognog i digitalnog.

Foto: Vedran Metelko/MBZ

Skladbe Penetracije III za šest glasova i elektroniku Nine Perović i SCREAdoM za pet glasova, zvučnu instalaciju i elektroniku Petre Strahovnik – svaka je na svoj način glazbeno oslikala tematiku nasilja.

Foto: Vedran Metelko/MBZ

Nina Perović u skladbi rekreira zvuk disanja kojim gradi zastrašujuće uvjerljivu dramaturgiju uz kolažiranje različitih zvukovnih komentara, elektronike, ritamskog ostinata, modulacija i brojnih efekata koji doprinose atmosferi straha i kulminiraju svojevrsnim noiseom kojeg prekida izobličena pjesma i dahovi, koji finalno – izdahnu.

Foto: Vedran Metelko/MBZ

Petra Strahovnik polagano gradi skladbu kroz dinamički rast te brojne glasovne i zvučne efekte, koji ukazuju na nemogućnost micanja iz traumatične situacije, uključujući visoko intonirane tonove soprana i vriskove iznad čudovišnoga muškog glasa kojima završava ova potresna skladba na temu patnje nevinih žrtava, nemogućnosti borbe te mentalnih posljedica traumatičnih iskustava.

Foto: Vedran Metelko/MBZ

Skladba Plava žirafa* za pet glasova, elektroniku i video Helene Skljarov zadanu temu kreativno razlaže u više segmenata, više slojeva, različitim umjetničkim tehnikama s ironijskim odmakom i dozom humora.

Foto: Vedran Metelko/MBZ

Stvarajući svoj imaginarni svijet, prema tekstu svojeg romana koji je u skladbi predstavljen kao bajka, Helena se izmiče u neutralni prostor bez precizne povijesne reference, čime priču o ratu ili njegovim posljedicama vraća na opće mjesto, dajući nam pravu terapijsku mjeru višeslojnog korištenja umjetnosti kao (pravog) puta za razlaganje traume.

Foto: Vedran Metelko/MBZ

Njezinu priču donose pjevači uz projekciju videa koji prikazuje proces Helenina slikanja slike, dok elektronika, kako navodi skladateljica, „reagira na vizualne znakove videa, kao što i pjevači često moraju improvizirati i reagirati u vezi s onim što se događa u videu.

Foto: Vedran Metelko/MBZ

Svaki pjevač prati i predstavlja različite boje“. Unatoč brojnim slojevima te umjetničkim izričajima koje Helena kreativno povezuje unutar partiture postavljajući dublja filozofska pitanja o humanosti svijeta i same civilizacije, skladba Plava žirafa sabrana je u uspješnu umjetničku cjelinu autentičnog izraza i snažnoga kreativnog naboja.

Foto: Vedran Metelko/MBZ

Besprijekorna vokalna tehnika kojom su petero članova ansambla izvodili tehnički i glazbeno veoma zahtjevne partiture koje su posvećeno uvježbavali, omogućila je vrhunsku izvedbu skladbi na programu te kvalitetan završetak dobro osmišljenog biennalskog projekta Balkan affairs.

Foto: Vedran Metelko/MBZ

_______

Sufinancirano sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.