Prekinute veze kao temelj stvaranja novih

Ususret svečanom baletnom otvorenju 33. Muzičkog biennala Zagreb koji, uz festival, producira Balet Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, uz kavu i kroasane u foajeu HNK u Zagrebu, danas su koreografi, skladatelji i dirigent otvorenja razgovarali o umjetničkom procesu i suradnjama iza baleta.

Kazališnom doručku prisustvovali su skladateljica Veronika Reutz Drobnić te skladatelji Rafał Ryterski iIvan Končić, zatim koreografi Alessandro Giaquinto, Travis Clausen Knight i Takuya Sumitomo. Razgovor je moderirao ravnatelj Baleta HNK u Zagrebu, koreograf Massimiliano Volpini, uz sudjelovanje dirigenta Ivana Josipa Skendera koji je odmah na početku istaknuo svoje zadovoljstvo realiziranim suradnjama.

„Skladatelji i koreografi su daleko premašili naša očekivanja i daleko smo zadovoljniji nego što smo mislili“, rekao je Skender, čija je uloga u ovoj baletnoj koprodukciji višestruka. Osim što će ravnati (pra)izvedbama baleta, sudjelovao je u odabiru pobjednika skladateljskog natjecanja, a jedan je od trojice umjetničkih ravnatelja 33. Muzičkog biennala Zagreb.

Izražavajući zadovoljstvo onime što će balet dobiti kroz nove produkcije, ravnatelj Baleta HNK u Zagrebu, Massimiliano Volpini rekao je kako su „prekinutim vezama stvorili nove veze“.

Foto: Sanjin Kaštelan/Glazba.hr

Svaka od triju suradnji između skladatelja i koreografa na produkcijama koje svoje premijerne izvedbe imaju na otvorenju 33. MBZ-a, ima svoju genezu nastanka, suradnje i odnosa među sustvarateljima. Govoreći o svom baletnom prvijencu, skladatelj Ivan Končić predstavio je početak koautorskog odnosa s koreografima:

„Upoznali smo se kao i svaki drugi par danas, preko interneta. Imao sam već puno materijala koje je Travis mogao probrati. Usredotočili smo se tijekom tog procesa ipak na temu prekinutih veza.“

Nadopunivši ga iz svoga očišta, Travis Clausen Knight je dodao nekoliko detalja: „U središtu nam je bilo pitanje što smo htjeli napraviti od te teme i glazba ju je na neki način trebala katalizirati. Upoznali smo se u listopadu ili studenom. Nismo imali u cijelosti jasnu ideju od samog početka. Dio po dio, zajednički smo načinili sliku onoga što će postati djelom. Ivan je vrlo brz u stvaranju pa sam dobivao puno materijala u kratkome vremenu“, pojasnio je.

„Shvatili smo da će nam klavir biti od velike pomoći i fokusirali smo se na svega nekoliko motiva, koje smo stopili u zapravo prilično jednostavan koncept. Nisam u skladbu ugradio previše novog materijala. Travis mi je pomogao probrati glazbeni materijal i iz tog sam procesa puno naučio. Bio je to vrlo ohrabrujući i poučan proces, ali drago mi je što smo obojica vrlo brzi u tom procesu i učenju,“ rekao je Končić.

Kao jedan od dvojice pobjednika dva različita natječaja, koreograf Allesandro Giaquinto našao se u nezavidnoj situaciji da se njegova inicijalna ideja nije trebala samostalno razvijati nego je pred njim i skladateljskim suradnikom bio zadatak iznalaženja načina da oblikuju jedinstvenu novu ideju za balet. „Središnja stvar i zadatak bio nam je pronaći zajednički nazivnik, stvoriti nešto zajednički, ali i pojedinačno. Na taj način djelo sada može rasti izvan naših osobnih potpisa.“

Ryterski se složio, ističući kako je za njega to bio poseban izazov jer je u srži multimedijalni umjetnik: „ne ograničavam se samo na glazbu, pa je za mene izazov bio odstupiti od aspekta koji se tiče scene i koreografije.“

Foto: Sanjin Kaštelan/Glazba.hr

„Imali smo diskusija i konflikata, ali smo i postigli dobru stvaralačku kemiju na kraju“, jasno je rekao baletni prvak HNK u Zagrebu, ovaj put i koreograf jednoga od baleta, Takuya Sumitomo, koji je dobio zadatak raditi sa skladateljicom Veronikom Reutz Drobnić.

Njihov balet govori o odnosu pojedinca i društva. Skladateljica je taj odnos vidjela iz perspektive žene u društvu, dok je koreograf odlučio fokusirati se na muškog plesača i njegov položaj, nadahnut plesačina baletne trupe HNK u Zagrebu, kako je sam istaknuo.

Ivan Josip Skender ispričao je nekoliko anegdota koje su se već formirale tijekom ovog procesa, među ostalim i kako je, prateći suradnje između plesnih i glazbenih strana, zatekao situaciju gdje su plesači vježbali na glazbu koju je pjevušio jedan od koreografa.

Foto: Sanjin Kaštelan/Glazba.hr

Pred kraj razgovora o nadolazećim premijerama kojima započinje 33. izdanje Muzičkog biennala Zagreb, prikazani su isječci triju baleta, s pokusa koji su u tijeku. Nakon što je maestro Skender otvorio prostor za pitanja, ravnatelj Baleta HNK pozvao je publiku na ove nove baletne produkcije, a mi im možemo zaželjeti da i zažive na repertoaru ovoga, a možda i drugih ansambala, te da ih kao svježe i nove, suvremene produkcije, utabanim putovima poznatoga ne zdrobi željezni repertoar.