Oganj Blagoja Berse u ciklusu Kanconijer

U povodu 150. godišnjice rođenja velikog hrvatskog skladatelja Blagoja Berse koja se navršila prije nepunih mjesec dana, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu i Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, pozivaju na koncertnu izvedbu njegove opere Oganj u sklopu ciklusa Kanconijer u četvrtak, 18. siječnja 2024. u 19.30 u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.

U izvedbi će sudjelovati solisti Opere HNK Zagreb: Valentina Fijačko kao Lenka, Stjepan Franetović kao Thoms, Ljubomir Puškarić kao Hellwing, Luciano Batinić u ulozi Pastora, Siniša Hapač i Siniša Štork u ulozi Radnika te Zbor Opere HNK Zagreb, Zbor, Dječji zbor i Simfonijski orkestar HRT-a.

Izvedbom će ravnati maestro Aleksandar Marković, dirigent s velikim iskustvom u simfonijskom kao i opernom repertoaru, stalni gost Simfonijskog orkestra HRT-a te dirigent koji je s uspjehom izveo i trajno tonski snimio za program Hrvatskog radija brojne orkestralne skladbe hrvatskih autora (B. Papandopula, O. Jelaske, D. Pejačević, A. Knešaureka, B. Berse, cjelovečernji program hrvatske filmske glazbe…)

Blagoje Bersa jedan je od najutjecajnijih hrvatskih skladatelja i glazbenih pedagoga čiji su glazbeni opus i djelovanje bitno obilježili hrvatsku glazbu razdoblja moderne i prve polovice 20. stoljeća.

Rođen u Dubrovniku, školovan u Beču, Zagrebu, Trstu i Zadru, operu Oganj počeo je skladati 1905. u Zadru i dovršio je 1906. u Beču. Iako je Bersa nastojao da se djelo praizvede u Beču gdje je tada živio, to se nije dogodilo. Prvi je put djelo uprizoreno 12. siječnja 1911. godine u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagreb.

Izvorni njemački libreto Alfreda Marie Willnera, s naslovom Der Eisenhammer, za zagrebačku izvedbu na hrvatski je preveo Ferdo Živko Miler naslovivši djelo Oganj. Zagrebačka publika izvedbu je dočekala s oduševljenjem, kao i kritika. Antun Gustav Matoš nazvao je Oganj „prvom umjetničkom operom visokog i modernog stila koju stvori Hrvat“, osobito hvaleći „briljantni orkestralni dio“, Josip Andrić  ocijenio je da „stoji dostojno među djelima što ih je europska glazba dobila u doba prije četvrt stoljeća“, a Lujo Šafranek-Kavić nazvao je Bersu „inspiriranim majstorom koji savršeno vlada čitavim aparatom“.

Opera je nakon praizvedbe producirana još tri puta: u Osijeku 1921., Zagrebu 1935. pod ravnanjem Lovre pl. Matačića i 1961.pod ravnanjem Nikše Bareze. Na izvornom njemačkom jeziku (pra)izvedena je tek 2003. Godine u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Najnovija koncertna i prva u povijesti cjelovita izvedba opere Oganj, također je na njemačkom izvorniku, ali će biti praćena prikazivanjem titlova s prijevodom libreta na hrvatski jezik.

– HRT