Preminula je Sofija Gubajdulina

Sofija Gubajdulina

U 94. godini života preminula je ruska skladateljica Sofija Gubajdulina.

Rođena 1931. na području današnjeg Tatarstana, 1954. je diplomirala kompoziciju na konzervatoriju u Kazanu. Već je na početku karijere nailazila na znatan otpor prema svojoj glazbi – koja je bila eksperimentalna i, nadasve, prožeta dubokom duhovnošću – a koja se kosila s tad prevalentnim načelima socrealizma koji je u umjetnosti njegovao Sovjetski savez.

Ipak, tijekom studija je naišla na potporu Dmitrija Šostakoviča, a danas se smatra jednom od tri najvažnija ruska skladatelja – uz Alfreda Schnittkea i Edisona Denisova – koji su stasali nakon Šostakovičeve smrti.

Tijekom osamdesetih godina dvadesetog stoljeća njena glazba je polako našla svoj put do slušatelja na zapadu, a nakon raspada SSSR-a trajno se preselila u Njemačku, gdje je živjela od 1992. godine. Tijekom karijere surađivala je s mnogim poznatim ličnostima u svijetu suvremene glazbe (Gidonom Kremerom, Irvineom Ardittijem, Simonom Rattleom, Andrisom Nelsonsom, Mstislavom Rostropovičem) te bila dobitnica mnogih nagrada i priznanja, među kojima se ističu Prix de Monaco, nekoliko nagrada Ruske Federacije i Zlatni lav Venecijanskog Biennala za životno djelo, a počasne doktorate dodijelila su joj sveučilišta u Chicago i Bostonu te sveučilište Yale.

U mladosti je napisala više skladbi za klavir, a njenu glazbu od osamdesetih pa naovamo krasila je upotreba zlatnog reza u formalnom ustroju djela, upotreba mikrotonalnosti i mikrointervala te eksperimentacija s ritamskim strukturama i tonskom bojom. Svoju spiritualnost pokazivala je i istraživala u mnogim svojim djelima, primjerice Johannes-Passion i Johannes-Ostern (Muka i uskrsnuće po Ivanu), The Light of the End, koncert za violinu In Tempus Praesens, i drugima.