Održana komemoracija za akademika Nikšu Gliga

Nešto više od mjesec dana nakon smrti (10. veljače) te nešto manje od mjesec dana prije obilježavanja njegova rođendana (6. travnja), u Koncertnoj dvorani Blagoje Bersa na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji održana je komemoracija za akademika Nikšu Gliga.

U publici su, uz članove obitelji i prijatelje, bile kolegice i kolege muzikolozi, skladatelji, glazbenici i pedagozi, bivši studenti, brojni ljudi koji još razmišljaju o velikom značaju, tragu, ostavštini, ali i praznome prostoru koji je svojim odlaskom ostavio Nikša Gligo.

Foto: Vedran Metelko/Glazba.hr

U organizaciji njegovih nasljednika na Muzičkoj akademiji, dr. sc. Dalibora Davidovića i dr. sc. Sanje Kiš Žuvela, sat posvećen prisjećanju i odavanju počasti toj jedinstvenoj osobnosti hrvatske muzikologije, ali i kulture uopće, započeo je i završio glazbom, a ispunio ga je niz obraćanja nekolicine osoba koje su s njim prijateljevale, kolegica i kolega te nekadašnjih diplomskih i doktorskih studentica kojima je bio mentor, prethodnik na nekoj od brojnih organizatorskih, producentskih i pedagoških pozicija ili pak oni kojima je bio kolega i prijatelj, mapirajući tako većinu profesionalnih poglavlja i glavnih točaka na njegovu putu.

Snimka skladbe Ariel Branimira Sakača u interpretaciji pijanistice Katarine Krpan (zabilježena 5. ožujka 2024. u dvorani Stančić na Muzičkoj akademiji) prethodila je obraćanjima uživo, a na komemoraciji su govorili: prof. Igor Lešnik, akademik Zoran Juranić, muzikologinja doc. dr. sc. Sanja Kiš Žuvela, muzikologinja Seadeta Midžić, skladatelj i dirigent prof. Mladen Tarbuk, muzikolog Ivan Živanović, muzikologinja Davorka Begović te prof. dr. sc. Amila Ramović.

Foto: Vedran Metelko/Glazba.hr

Dekan Muzičke akademije, prof. Lešnik, prisjetio se onih najistaknutijih osobina akademika Gliga kao gorljivog zagovornika ondašnje avangarde i Nove glazbe, kao prijatelja te suradnika, profesora i pedagoga koji je čitav pedagoški radni vijek predavao na Muzičkoj akademiji.

Foto: Vedran Metelko/Glazba.hr

Veliku prazninu koja ostaje nakon odlaska akademika Nikše Gliga osvijestio je u svome obraćanju akademik Zoran Juranić, govoreći u ime Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, kojemu je pripadao i akademik Gligo.

Ističući kako je njegov znanstveni rad obilježen nepoklolebljivim zastupanjem avangardnih stremljenja u glazbi, akademik Juranić naglasio je kako pet objavljenih knjiga Nikše Gliga predstavljaju stožernu literaturu za razumijevanje glazbe 20. stoljeća, njezine semiotike i vokabulara, teorije i estetike. Prisjetio se njihova upoznavanja kada je, zajedno s nekolicinom kolegica i kolega s drugih umjetničkih studija, Apstraktnu operu br. 1 Borisa Blachera pripremao u Studentskom centru, gdje im je to omogućio upravo Gligo, kao tadašnji voditelj Muzičkog salona.

Foto: Vedran Metelko/Glazba.hr

Kao nasljednica kolegija koje je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu držao akademik Gligo, dr. sc. Sanja Kiš Žuvela izrazila je strahopoštovanje pred tim zadatkom i drugim odgovornostima koje joj je za života Gligo prepustio, napominjući u izdašnom pregledu njegova života i karijere činjenicu da je jedini hrvatski muzikolog koji je bio član Europske akademije znanosti i umjetnosti (Academia Europaea).

Foto: Vedran Metelko/Glazba.hr

Druga njegova doktorandica, danas sveučilišna profesorica u područjima kojima se upravo Gligo bavio te na čelu Muzikološkog društva FBiH, zaključit će niz obraćanja, ističući znanstvenički, pedagoški i osobni nerv te dosljednost i posebnost profesora i mentora koji je, kako nas je njezin karakteran i kreativan govor podsjetio, na neposredan i posredan način ostavio velik pečat i u drugim visokoobrazovnim sredinama.

Foto: Vedran Metelko/Glazba.hr

Gligu je kao „jako samosvojnog čovjeka i prijatelja kome je bilo teško biti prijateljem“ jer su „zahtjevi koje je stavljao pred prijatelje bili jednaki onima koje je stavljao pred sebe, a to je značilo živjeti znanost koja počiva na stalnome propitivanju,“ predstavio Mladen Tarbuk, skladatelj i dirigent te predsjednik Hrvatskog društva skladatelja. „Bio je nevjerojatno čestit čovjek, možda prečestit za ovu našu sredinu koja je sklona razgovorima i dogovorima; uvijek spreman braniti svoj dobro promišljen stav. Sve ono što je rekao bilo je jasno promišljeno, a uvijek je pokušavao pronaći u glazbi ono što nije podložno kakvome vremenu, ono što je samo glazbeno u glazbi“, zaključio je Tarbuk.

Foto: Vedran Metelko/Glazba.hr

„S Nikšom niste mogli surađivati nego sjajno. U svakoj muci i suradnji s njim mogli ste uživati,“ posvjedočio je Ivan Živanović, u ime Muzičkog informativnog centra, izdavača danas legendarnih knjiga za koje će u svome govoru dr. sc. Ramović reći kako su i na sarajevskoj Akademiji neizostavne na policama svih kolega muzikologa. Govorio je Živanović i kao nekadašnji maturant na temi suvremene glazbe, kome je Gligo kao tadašnji voditelj Muzičkog salona SC-a izašao u susret, a kasnije mu je postao oslonac, mentor te ugodan i svestran sugovornik u bilo kojoj od širokog rastera tema o kojima bi razgovarali.

Foto: Vedran Metelko/Glazba.hr

Potpore, praćenja, kritičkog i prijateljskog bodrenja na mjestu koje je nekada i sam zauzimao, prisjetila se kasnije i muzikologinja te nekadašnja voditeljica Muzičkog salona SC-a, Davorka Begović. Istaknula je kako je nastojala slijediti smjernice Muzičkog salona kako ga je Gligo bio osmislio, ne iz sentimentalnih razloga nego jer su i u vrijeme kada je ondje radila bile najbolji putokaz za oblikovanje programa kakvim ga je vidjela, dodajući kako je Gligo s iskustvom koje je imao, u kasnijim kulturnopolitičkim dvojbama mogao sa sigurnošću savjetovati kada treba borbe voditi iznutra, a kada je u nečemu bolje ne sudjelovati te ostati dosljednima vlastitim principima i kriterijima onoga iza čega stojite.

Foto: Vedran Metelko/Glazba.hr

U posebno dirljivom obraćanju, muzikologinja Seadeta Midžić, koja je među navedenim govornicima najdulje i najintenzivnije surađivala i prijateljevala s Gligom, podijelila je sjećanja na upoznavanje u Parizu 1969. godine, kada je Gligo tek postao voditelj Muzičkog salona, dok je ona studirala na Sorbonni, uz stažiranje kod Pierrea Schaeffera, koji će dijelom obilježiti i njihov zajednički put. Za njihovu će perspektivu ključnom biti „spontana solidarnost generacije s kojom i uz koju Gligo utemeljuje svoj neovisni bunt i djelovanje.“

Citirajući dio predgovora knjige Pierrea Schaeffera, Od muzičkog iskustva do ljudskog iskustva, osvrnula se na taj generacijski grozd kojemu oboje pripadaju, a na koji se odnosi i opis iz posvete knjige: „svima onima koji se usude biti ni od kojeg vremena, ni od kojeg sistema i čija prolaznost i sadašnjost ima konvenciju trajanja.“

Foto: Vedran Metelko/Glazba.hr

Govoreći o toj kompleksnoj mreži iskustava, Midžić je rekla kako ih „ne povezuju samo knjige, ideje i ljudi – Schaeffer, Malec, Ivšić, Xenakis, Globokar, Kelemen, Foretić, Kagel (čiji ga je teleportret inspirirao) – nego i praksa MBZ-a, posebno njegovo podupiranje, nadopunjavanje i proširenje s televizijskom produkcijom.“

Fokus sila raznovrsne prirode i dometa, rad u okvirima ondašnjeg Muzičkog biennala Zagreb, u arhivskim materijalima komentira i sam Nikša Gligo, u dijelovima video materijala koje su muzikologinje Dina Puhovski i Petra Pavić zabilježile za serijal MBZ Priče te u insertima iz emisija i razgovora zabilježenih na Trećem programu Hrvatskog radija, a koje je ovom prilikom muzikologinja Iva Lovrec Štefanović odabrala i pripremila za emitiranje.

Našle su se tu izjave zabilježene 1974. godine na Danima hrvatske glazbe, isječci iz radijskog gostovanja u emisijama Ive Lovrec Štefanović: Ad hominem iz 1994. te iz Putova hrvatske glazbe iz 2012. godine, a kao finalni radijski insert čuo se, iz emisije Kronotonika Jane Haluze, komentar Nikše Gliga nakon promocije njemu posvećenog svečanog zbornika Nova nepoznata glazba, o djelima koja su uključena u zbornik, posebno o skladbi Vedute za Nikšu Marka Ruždjaka.

Taj je insert ujedno najavio i izvedbu Ruždjakove skladbe uživo, u interpretaciji Martina Draušnika, Pavla Zajceva i Danijela Detonija, čime je zaključen službeni program komemoracije.

Foto: Vedran Metelko/Glazba.hr

„Ostaje sjećanje na Nikšu Gligu, kreatora i analitičara našeg doba i svijeta, na za njega i nas osvojenu Novu nepoznatu glazbu, na univerzalnog intelektualca, na njegovu znanost i znanstvenost s odjekom muzike sfera.“ – Seadeta Midžić

Foto: Vedran Metelko/Glazba.hr