Haustor uskrsnuo, Lačni Franz prestaje s radom

Croatia Records upravo je objavila reizdanje jednog od najboljih (po mnogima i najboljeg) albuma svih vremena na ovim prostorima – Treći svijet  grupe Haustor.

Neočekivano, grupa se tim povodom ponovo sastala i na staroj matrici dub verzije naslovne skladbe nadosnimila nove pasaže. Istodobno, drugi novovalni heroji, grupa Lačni Franz objavila je konačni razlaz

Haustor za vrijeme snimanja novih dionica

Grupa Haustor, u postavi kultnog albuma “Treći svijet” iz 1984., čije je vinilno reizdanje Croatia Recordsa od danas u prodaji, okupila se u studiju na snimanju nove, dub verzije naslovne pjesme. Gotovo četrdeset godina nakon objave “Trećeg svijeta” članovi grupe Haustor okupili su se da bi (nado)snimili novu verziju pjesme. Naime, nedovršena dub matrica “Trećeg svijeta” postojala je još od vremena originalnog snimanja u splitskom studiju Tetrapak u jesen 1983. godine, pod producentskim vodstvom Željka Brodarića-Jappe. No, sada su je Darko Rundek, Srđan Sacher, Srđan Gulić-Gul, Zoran Zajec-Zexa i Damir Prica-Capri odlučili doraditi, a ujedno i provjeriti kako međusobno funkcioniraju kao bend danas za eventualni novi studijski projekt.

Drugi album Haustora Treći svijet

Članovi benda od kojih se neki nisu vidjeli i dvadesetak godina, okupili su se dva dana u Sunday Studios u Svetoj Nedelji, s ton majstorom i snimateljem Svenom Pavlovićem, gdje su dosnimljeni materijali za pjesmu “Treći svijet Dub 2022”, koja će se pojaviti kao prateći singl vinilnog reizdanja albuma “Treći svijet” koje je Croatia Records najavila prije nekoliko mjeseci, a od danas je i službeno u prodaji.

“Pitao sam se kako ćemo funkcionirati nakon toliko vremena zajedničkog nesviranja i ugodno sam iznenađen da su se svi maksimalno angažirali oko kreativnog rada na dub verziji ‘Trećeg svijeta’, govori saksofonist i klavijaturist Capri. “Brinulo me je kako će se uklopiti moje sviranje saksa koje je vrlo slobodno, atonalno, blisko free jazzu i slobodno improviziranoj glazbi u strukturu i ideju stvari. Dečkima se izgleda dopalo to što sam odsvirao…”

Koautori pjesme Sacher i Rundek objašnjavaju otkud inicijalna ideja za okupljanje benda oko ovog projekta.

“U jednom trenutku su u diskografskoj kući Croatia Records odlučili objaviti reizdanje vinila ‘Trećeg svijeta’ pa sam se sjetio da na masteru postoji verzija koju oni nisu uvrstili na oficijelni album onda prije 40 godina, a to je naslovna pjesma ‘In dub’, kak se to tad radilo; dakle, bez vokala, s puno jeke, reverba…”, govori Sacher. “To nitko živ nije čuo, pa mi se činilo zgodnim da bi to stavili kao neki bonus uz vinil. O tome sam pričao s Darkom pa smo se obojica složili da bi to bilo zgodno. Međutim, kad smo to ponovno čuli ispalo je da tu ima dosta praznih mjesta i da bi bilo zgodno da preko toga nešto stavimo, kao neki palimpsest – preko staroga staviti nekaj novo. I onda smo razgovarali sa svim ostalima uključenima u tu postavu grupe Haustor i nekak’ su se svi za to zainteresirali pa smo počeli prvo, kako Darko veli, dopisno raditi na tome, svaki za svojim kompjuterom, i onda smo dogovorili termin studija, otišli tamo i to snimili.” 

Novi singl Haustora – dub verzija skladbe Treći svijet

Darko Rundek dodatno objašnjava izazove benda:
“Do okupljanja na ‘Trećem svijetu Dub’ došlo je postepeno, a izazov je bio da od starog duba koji je bio malo dosadan napravimo nešto interesantnije. Dub u principu ide prema smanjivanju elemenata, to je više minimalistička forma nego neko trpanje, ali možda se u tom susretu dogode neke nove ideje koji će tom dubu dati neki novi prostor koji će nas inspirirati. A usput se i igramo efektima što je glavno obilježje da se zvuk koji je bio gust u pjesmi, da se raščeha na segmente i da mu se da neka materijalnost, neka druga, apstraktnija boja. A i ta pjesma u ovom trenutku, čini mi se, ima puno smisla pa štogod napravili mislim da radimo u ime nekog smisla koji nadilazi okupljanje benda i tak dalje”, govori Rundek.

Komentirajući da je snimanje proteklo “super ugodno”, bubnjar Gul kaže:
“Osim kaj smo 100 godina stariji, imao sam osjećaj da smo samo nastavili tamo gdje smo stali poslije zadnjeg susreta prije milion godina. Bubnjarski stolac je također bio vrlo udoban te mi nije izazvao veće probleme. Nova verzija ‘Trećeg svijeta Dub’ mogla bi biti jako dobra ako se uspijemo disciplinirati i za final reduciramo gomilu stvari koje smo snimili.“

Zadovoljstvo susretom nakon tolikih godina i obavljenim poslom dijeli i gitarist Zoran Zajec – Zexa:
“Imam jedan tekst (pjesmu) koji govori o promjenama koje prate život i s kojima se svi suočavamo, i jedan dio teksta je ‘sretan sam, svanuo je dan, ništa se promijenilo nije’. Evo, to je moj osjećaj nakon ovog snimanja, uhodani Gul i Sacher koji se brzo nađu, Rundek koji nakon godina i godina na stejđu svira neku staru bas gitaru čekićem i stalno u potrazi za interesantnim zvukom, Capri koji je najbolji kad mu daš potpunu slobodu al’ ne traži od njega da ponovi jer neće znat, i ja koji tražim da mi se vrte određene dionice i sto puta da nađem što mi se sviđa. Tako smo uvijek funkcionirali.”

Na snimanju je sudjelovao i Robert Lovrić odsviravši, jednako kao i na originalnom albumu, južnoamerički puhački instrument sikus koji je izazvao suze u očima nekih članova benda.

Dokumentarac o Haustoru

Cijeli proces tonskog snimanja pratile su i kamere produkcijske kuće Interfilm, a materijali će biti iskorišteni u videospotu pjesme “Treći svijet Dub 2022”, s ciljem priprema za dokumentarni film redatelja i scenarista Arsena Oremovića.

“Kao ni članovima benda, nije mi interes raditi klasični dokumentarac o biografiji i značaju benda, nekakvo nostalgično ili kroničarsko prisjećanje gdje će drugi govoriti o bendu, značaju… Svijet tih ljudi, okoline i utjecaji koje su ih oblikovale, to je put kojim bih svakako želio ići. S Rundekom i Sacherom počeo sam uranjati u taj svijet još prije godinu i pol, shvativši da bi film o Haustoru trebao biti zapravo produžetak njihovoga rada, nove vizualizacije njihovih ideja i filozofija, možda i njihovo vlastito aktualno izražavanje u filmskom mediju. Kada smo počeli pričati o filmu nitko od nas nije mogao ni sanjati da će doći do okupljanja benda u studiju, što je za kamere i ovakav projekt izuzetno značajan događaj, tako da je sad i krajnja forma filma prilično neizvjesna, a dobrim dijelom ovisi o planovima, odnosno aktivnostima benda. Ali, već dosad snimljeni materijali i pronađene arhive garantiraju određene ekskluzive, a njihove priče i doživljaj svijeta nudi vrlo poetične vizualizacije…”, kaže Oremović.

“Što će biti dalje s ovom legendarnom grupom zapisano je u tajnim skrolovima s Mrtvog mora čiji sadržaj još nije u potpunosti dešifriran”, Gulove su riječi koje sumiraju još uvijek vrlo nedefiniran status Haustora u pogledu daljnjih aktivnosti. 

“Od koncerta na Šalati 1996. godine nismo svirali u ovom sastavu i stekao sam dojam da možemo zajedno kreativno funkcionirati, bez obzira na prilično velike različitosti u pristupu i poimanju glazbe. Mislim da upravo postojanje različitosti i međusobno poštivanje, otvara nove prostore u glazbenom istraživanju i kreativnosti. Daljnjeg zajedničkog rada će možda biti, možda ne. Osobno, volio bih da još nešto napravimo. Ako budemo, mislim da će to biti vrlo drugačije od glazbe grupe Haustor kakvu znamo”,govori Capri.

“Ja nemam neke dalekosežne ambicije u ovom okupljanju. Prvenstveno bi mi značilo da pjesma ‘Treći svijet’ dođe do ljudi, a s njom i cijeli album. Suradnja u studiju je bila vesela i inspirativna, pa ako se pojave neke nove ideje ili pjesme na konjima bi se u tom duhu poželjeli poigrati zajedno, tim bolje, a kaj bi dalje s tim, o tom po tom”, objašnjava Rundek. 

“Ne znam koje su ambicije, očito među nama postoji neka vrsta kemije koja bi se dala iskoristiti i napraviti neki album, pa bumo vidli. Nije to isključeno, takvu inicijativu ne bih odbacio. Mislim da imamo još kaj za reći, zajedno se kao muzičari dobro osjećamo i dobro surađujemo. Mislim da bi se, da se tak izrazim, morali moći potruditi oko toga. Al’ kak sam rekel, budemo vidli”, kaže Sacher.

“Za dalje… zna jedino gospodin gore. Ali ima materijala, osjeti se energija. Volio bih dalje da imamo podršku jakog izdavača koji nas ne tlači, a da pjesme snimamo tempom koji bendu odgovara”, zaključuje Zajec. 

Najprodavaniji vinil u 2021.

Croatia Records podsjeća da je prošlogodišnje reizdanje prvog, istoimenog albuma grupe Haustor (1981.) bilo je najprodavanije vinilno izdanje 2021. godine. Kako je album “Treći svijet” često istican kao najbolji album benda i jedan od TOP 10 najboljih exYU pop-rock albuma uopće, očekuje se da će interes za njega biti još i veći, a da će biti tako potvrđuju već i prve narudžbe iz svih dijelova bivše države.

Ljubitelje novog vala posebno će oduševiti remasterirane verzije pjesama s originalnih magnetofnoskih vrpci: “Neobičan dan”, “Zadnji pogled na Jeršaleim”, “Babilonske baklje”, “Patuljici u vrtu”, “Radnička klasa odlazi u raj”,”Donje strane munje”, “Skriven iza lažnih imena” i “Treći svijet”.

Upravo ova ploča otkriva koliko je Haustor bio ispred svog vremena jer izbor melodija, harmonije, stihovi o uvijek aktualnoj temi – političkoj nekorektnosti i kritičkog promišljanja upakirani u odlične aranžmane i produkciju zvuče i danas aktualno i moderno. Reizdanje vinila “Treći svijet” remasterirao je višestruko nagrađivan tonski snimatelj i producent Goran Martinac u studiju Croatia Records, a redizajn originalnog likovnog oblikovanja Daniela Ridičkog napravio je Darko Kujundžić.

Vinilno reizdanje albuma “Treći svijet” grupe Haustor možete kupiti po cijeni od 169 kuna na svim prodajnim mjestima Croatia Recordsa te na webshopu. Na streaming servisima dostupna je po prvi put i Hi-res, odnosno Hi-fi verzija albuma.

Lačni Franz

Istodobno, grupa Lačni Franz objavila je da prestaje s radom.

Legendarni slovenski novovalni bend pod vodstvom Zorana Predina nakon 43 godine karijere prestaje sa radom. U njihovoj, isključivo autorskoj, glazbi u prvome su se razdoblju karijere mogli čuti utjecaji lokalnog folk-nasljeđa, jazza, elementi kabareta, bluesa i bogatog iskustva angloameričkog art rocka i post punka. Domaća kritika je njihovu glazbu najčešće etiketirala kao ‘kabaret rock’, dok im se danas pripisuje međunarodna etiketa – ‘hard indie’. U bezvremenskim tekstovima pjesama Lačnog Franza, lirika Zorana Predina provoicira ironijom i sarkazmom, nestašno prepliće erotiku sa politikom i društvene tabue sa crnim humorom. Većina tekstova je gotovo uvijek dvosmislena, što im daje i prepoznatljivost i alibi.

”Lačni Franz su, u ono razbarušeno vreme novog talasa, bili grupa koju su voljeli zahtevniji. Njihove pjesme su tražile izgrađen stav i uključen mozak. Zoran Predin je i od kritike i od kolega bio prepoznat kao jedan od najznačajnijih jugoslovenskih rock pesnika. Neka vrsta novotalasnog Arsena Dedića. Zbog tih pesama su pravi fanovi Lačnog Franza savladavali prepereku slovenačkog jezika. Jer vrijedelo je saznati šta se dešava unutar tema “Ne mi dihat za ovratnik”, “Naj ti poljub nariše ustnice”, “Jebiveter”, “Čakaj me”, “Na svoji strani” i večnog “Praslovana”.”, zapisao je Petar Janjatović, rock novinar,

Od 2014. godine Lačni Franz nastupa u pomlađenoj postavi. Anej Kočevar (bas), Luka Čadež (bubanj), Boštjan Artiček (klavijature) i Tine Čas (gitara), svježa su krv, koja svira stare i nove pjesme energijom Lačnog Franza iz osamdesetih, i njome puni žile najmlađe publike, kao i skeptičnih starih fanova.

Prvi datumi koncerata turneje “Veliki finale” već su objavljeni. Lačni Franz možete slušati 1.7. na 27. Festivalu Bled, 6.7 u Kopru i 9.7. u Mostu na Soči, a od do sada potvrđenih koncerata u regiji najavljeni su 17.9. Novi Sad, 29.9. Ruma, 30.09. Smederevo i 1.10. Beograd.