Međunarodni sajam i festival
Jazzahead! 2025. - Ponovno spajanje
Jazzahead! je vodeći svjetski sajam i festival posvećen jazzu, koji se od 2006. godine održava u njemačkom gradu Bremenu. Ovaj događaj okuplja profesionalce iz cijelog svijeta, uključujući glazbenike, agente, izdavače, promotore, novinare i predstavnike festivala, te predstavlja ključnu platformu za umrežavanje, otkrivanje novih talenata i promicanje suvremenog jazza.
Inicijalno pokrenut kao njemački jazz sajam, Jazzahead! od 2011. svake godine ističe jednu zemlju kao zemlju partnera, čime se promovira njezina jazz scena kroz nastupe, izložbe i kulturne programe. Ovogodišnje izdanje, održano od 23. do 26. travnja, nosilo je naziv RECONNECT i fokusiralo se na tri bivše zemlje partnera: Španjolsku (2012.), Francusku (2015.) i Švicarsku (2016.).
Cilj je bio ponovno povezivanje i promicanje umjetničke razmjene među ovim zemljama, s posebnim naglaskom na održivost kroz inicijativu Green Touring. Na sajmu je sudjelovalo oko tri tisuće registriranih profesionalaca iz 66 zemalja, a festival je privukao ukupno oko petnaest tisuća posjetitelja. S jedne strane sajam i konferencija koja pruža priliku za poslovne sastanke, panele i radionice, s druge pak tridesetminutni showcase koncerti (njih 38) s izvođačima iz više od dvadeset zemalja, ali i festival koji paralelno sa sajmom uključuje clubnight s više od trideset različitih lokacija širom samog grada i predstavlja raznolikost i bogatstvo jazza. Hrvatska je ove godine i službeno bila dio tog jazz cirkusa.
Foto: Patrick Schulze
U vrijeme kada je globalno povezivanje imperativ, a svijest o vrijednosti osobnog kontakta i autentičnoga iskustvenog doživljaja sve više dobiva na važnosti, jazz glazba ponovo u vlastitim postavkama pronalazi novi zamah. Paradoksalno, to se moglo praktički opipati na ovogodišnjem sajmu i festivalu Jazzahead! u Bremenu, gdje je svijet marketinških mjerila i unaprijed osmišljenih paketa umjesto generičkih i površnih, nudio i tražio upravo neko autentično iskustvo glazbe, ono koje ostavlja trag, otvara prostor za iskrenost, spontanost i rast, uči nas gledati dublje i šire, koje nas na kraju povezuje i s vlastitim identitetom.
Jazzahead! nije nepoznat našim jazz glazbenicima. Elvis Stanić, Tamara Obrovac, ili naš jazz novinar Davor Hrvoj već su odavna shvatili važnost prisustva na europskom pa i svjetskom tržištu jazza, a Bremen im je bio poznata i redovna referentna točka. Tamara Obrovac posebno pokazuje da je kontinuitet prisustva, sklapanja kontakta i održavanja tih kontakata jako važan za osobnu karijeru, i jedina je od hrvatskih glazbenika koja je ovdje (2013. godine) sa svojim kvartetom imala i showcase nastup.
No čini se da je ove godine za hrvatsku jazz scenu ipak učinjen važan iskorak. Nakon što su prošle godine imali izvidničku ekspediciju, Ured za izvoz glazbe Hrvatska (We Move Music Croatia), sada je i službeno registrirao prostor na sajmu pokušavajući predstaviti ukupnost naše jazz scene.
Uz predsjednika Ureda Dražena Baljaka hrvatski štand predstavljali su i Ozren Kanceljak i Toni Starešinić, što je izgledalo kao odlična kombinacija jer su se strateški podijelili kako bi svaki iz svoje pozicije uspostavili što više veza i poznanstava, otvorili pravce razmjene u svim mogućim smjerovima kako bi se hrvatski izvođači predstavili na inozemnim jazz festivalima, klubovima i manifestacijama, ali jednako tako kako bi strani promotori, menadžmenti pronašli njima zanimljive hrvatske prostore za svoje umjetnike i glazbu.
Unaprijed je pripremljena i knjižica Croatia in Blue, u kojoj su se našli većina relevantnih kontakata domaćih festivala, glazbenika i prostora vezanih uz jazz. Uz njih su prisustvo hrvatskih snaga pojačali Damjan Grbac i Aldo Foško, koji su kao zainteresirani predstavnici Jazz Time Rijeka festivala bili ujedno i članovi jake organizacije European Jazz Network, koja je već tradicionalno prisutna na sajmu.
Foto: Jakub Kuba
Bio je tu i Filip Horvat, koji se bacio u vlastito istraživanje mogućnosti povezivanja ispred Turističke zajednice grada Čakovca ove godine pod sloganom Grada jazza. Lela Kaplowitz također je bila prisutna u potrazi za osobnim doživljajem sajma i otvaranjem novih mogućnosti razvoja karijere.
U sklopu politike umrežavanja Lana Janjanin je na poziv organizatora ispred JazzHR festivala na ovogodišnji Jazzahead! stigla u svojstvu članice međunarodnog žirija German Jazz Expo, jednog od njih četiri koliko je svake godine pomno birano i sastavljeno od jazz profesionalaca. Ona je svoj posao već bila unaprijed obavila preslušavanjem i biranjem velikog broja prijedloga izvođača koji su potom nastupili na showcaseovima na sajmu.
Velike su, naravno, razlike između razvijenih tržišta gdje postoji velik broj prostora, glazbenika, razvijene mreže razmjene, organizacije i promocije. Hrvatska, čini se, tek treba postaviti za to potrebnu infrastrukturu. No, kao i obično, onoga što nam nikada ne nedostaje jest entuzijazam i mnoštvo ideja kako što brže premostiti sve te nedostatke.
Ova ekipa bila je pravi primjer hrvatskog think tanka jer su iskoristili sve što im je bilo na raspolaganju, od kreiranja hrvatske Spotify jazz liste, korištenja festivalske aplikacije Talque – preko koje su dogovarali susrete i razgovore već i prije početka samog sajma – posjećivanja štandova drugih zemalja, do dijeljenja albuma hrvatskih jazz glazbenika. Između brojnih razgovora trebalo je pronaći balans između onoga što se nudilo i što su sami mogli nuditi. Ritam je bio ubitačan jer je nakon sajamskog dijela svakoga dana slijedio i program sa showcase koncertima koji su se izmjenjivali svakih pola sata do duboko u noć.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Bilo je zanimljivo uspoređivati nastupe najrazličitijih i pomno biranih glazbenika i njihovih nastupa s našom scenom. Svi su programi bili aktualni, glazbenici većinom mlađe generacije, od koncerta otvorenja s Louis Matute Large Ensembleom, previše konvencionalnih izraelskih Shalosha, pa sve do francuskog fusion Monsieur Mala. Nekako nas je najviše osvojio nastup Turčina Korhana Futacija, no iako je bilo sasvim jasno da su se organizatori jako trudili da bude za svakoga po nešto, stvorio se osjećaj šablonskog, neke naglašene korektnosti i odviše institucionalizirane kontrole, što nije niti čudno za organizirani događaj ove veličine.
Na kraju, sudjelovanje Hrvatske na Jazzahead! sajmu uz atmosferu uključivosti i otvorenosti dočekano je s velikom dozom radoznalosti velikog broja izlagača. Dobar je to pokazatelj kako treba nastaviti i kakvu važnost naše prisustvo može donijeti. Uz jasnu međunarodnu promociju, kulturnu razmjenu, umrežavanje, ono što je možda najvažnije – praktično znanje, onaj know how kako se uključiti u prave tokove vrlo vibrantnog jazz tržišta. Prednost možemo pronaći u našoj još uvijek nedovoljnoj otkrivenosti, visokoj kvaliteti, tradiciji i istraživanju autentičnog izraza jednako. I u toj igri potrage ne biti samo sudionik, nego sugovornik s vlastitim pečatom.
