„Cijena ulaznica u Hrvatskoj godišnje raste za 15 posto“

Prošlog su tjedna Lauba i Peti kupe bili poprište prve konferencije Live & Loud, koju je organizirao Entrio, hrvatska platforma za prodaju ulaznica za koncerte, festivale, predstave i ostala događanja.

Jednodnevni događaj obuhvatio je aktere iz event industrije – od organizatora, promotora, vlasnika venuea pa do glazbenika, novinara i agencija. Održane su panel rasprave s nekoliko aktualnih tema, a tu su bila i dva keynote predavanja.

Prvo je održao Tim Chambers, jedan od najupućenijih ljudi u globalnom ticketingu, dok je drugi govornik bio Scott Davidson, osnivač Code 4 i voditelj tima specijaliziranog za javnu sigurnost na raznim događanjima diljem svijeta, široj publici najpoznatiji po sudjelovanju u Netflixovom dokumentarcu o katastrofi na festivalu Astroworld.

Berislav Marszalek, direktor i osnivač Entrija, predstavio je scenu u brojkama, odnosno njihovo istraživanje tržišta u 2025. godini. Prvo istraživanje napravili su 2024., a sada su napravili novo, o ponašanju i navikama kupaca ulaznica za razna događanja. Istraživanje je napravljeno u listopadu, na uzorku od sedamstotinjak ljudi diljem Hrvatske.

Live & Loud konferencija / Matej Grgić

„Četiri posto više ljudi nego prošle godine posjećuje događanja na kojima se naplaćuju ulaznice. Među ispitanicima je njih 82 % izjavilo da je pohodilo događanje u protekloj godini za koje su platili ulaznicu. Čak 93 % njih osobno je kupilo ulaznice. Ljudi su za aspekt kupovine rekli da im je najvažnija jednostavnost pri kupnji ulaznica, a nakon toga slijedi dobra stabilnost aplikacije preko koje kupuju, iznos naknade, dostupnost plaćanja i tako dalje“, iznio je početno podatke Marszalek.

Jača interes za festivalima

Navodi da su najposjećenija bila glazbena događanja, zatim kulturna događanja te naposljetku sport i konferencije.

„Htjeli smo saznati što ljude najviše interesira u segmentu glazbe. Najviše su se istaknuli pop i rock koncerti pa zatim festivali, folk koncerti, koncerti klasične glazbe, elektronika, alt, hip hop, jazz i ostala glazba. Za festivalima je, u odnosu na prošlu godinu, interes porastao za sedam posto, a za folk glazbu vidi se pad od osam posto. Porastao je jako interes i za stand up. Nogomet je najposjećeniji u sportskom segmentu“, kazao je Marszalek.

U izlaganju je naveo da publika, prema provedenom istraživanju, za događanja najčešće saznaje preko članaka i portala.

„Tu su i česte preporuke prijatelja, digitalno oglašavanje, društvene mreže, radio, web ticketing agencija te ostalo“, navodi Marszalek. Čak osamdeset posto ljudi reklo je da prekasno doznaje da se događa neki koncert, predstava i slično.

Dobar dio ispitanika, njih čak četrdeset posto, izjavio je kako nema dovoljno sadržaja za koji bi kupili ulaznice pa je Marszalek istaknuo da se tu krije dodatan prostor za poboljšanje kod svih organizatora. Prikazan je i graf na kojem je vidljivo da prosječna cijena ulaznica u Hrvatskoj raste petnaest posto godišnje. Prosječna cijena 2021. bila je 18,91 eura, dok ste za ulaznicu 2025. prosječno morali izdvojiti 31 euro.

Konferencija Live & Loud nastavljena je keynote predavanjem Tima Chambersa pod nazivom The Price of Ticket. Londonski stručnjak govorio je o tome kako se ulaznica „dijeli“ na više segmenata, kome pripada koji dio, koje su faze prodaje ulaznica te kako ekonomija konstantno nalaže rast cijena ulaznica (i da to neće stati).

Spajanje nekoliko žanrova

Prva panel rasprava (Ne)zavisna showbiz industrija – tko plaća račune? za pozornicu je dovela Lidiju Samardžiju (Cepelin Media, zastupnica Gibonnija, Urban&4…), Marijana Kiša (Boogaloo), Adnana Mehmedovića Medu (4AM Agency) i Danijela Koradina (slovenski Koda Events) uz moderatora, novinara Hrvoja Horvata.

U početku je naglašeno da su ulaznice za koncerte kod nas puno jeftinije nego u Europi, gdje je Horvat dao primjer INmusic festivala te omjera cijene i izvođača koji nastupaju na festivalu. Troškovi rastu, situacija nije idealna pa je teško sve zadržati zadovoljnima. Samardžija je govorila o profiliranju izvođača koje zastupa na sceni te kako su s godinama došli do situacije punjenja Arene Zagreb, kao najveće dvorane u Hrvatskoj. Također se osvrnula i na problem s adventskim događanjima, ponajprije koncertima na adventima diljem Hrvatske koji su „besplatni“ jer ih plaćaju jedinice lokalne samouprave. Na taj način izvođači gube publiku na plaćenim koncertima praktički do ožujka.

Live & Loud konferencija / Matej Grgić

Kiš je dugo godina radio i Future Scope festival, a na svakodnevnoj bazi radi u Boogaloou. Govorio je koliko je teško danas organizirati koncerte.

„Boogaloo je jedan od većih klubova u gradu pa se nama događa situacija da moramo osmisliti programe. To nam je jedan od najvećih izazova. Trebalo nam je puno vremena da uspijemo spojiti nekoliko profila i žanrova da bi klub mogao funkcionirati. Nemoguće je da klub djeluje samo na jednom profilu publike. Pokušali smo samo s elektronikom u početku, ali to nije išlo i to je danas samo dvadeset posto našeg udjela programa u Boogaloou. Imamo programe od heavy metala do trasha, ali držimo neki standard. Ne bi bilo dobro da se u njemu rade narodnjaci jer za to postoje druga mjesta. Pokušavamo sve držati u balansu. Publike ima za sve, samo je treba privući. Svaki program iziskuje poseban pristup, obratiti se određenom profilu publike, a zatim dolaze segmenti „manjih“ problema – od nečijeg dolaska tj. kašnjenja aviona do bolesti izvođača koji otkaže u zadnji tren“, objašnjava Kiš.

O Future Scopeu rekao je da su s festivalom prestali zbog nedostatka podrške, iako je održano pet izdanja.

„Krenuli smo s entuzijazmom u taj projekt i išli smo na samoodrživost s nekim našim vezama. Veći problem bili su nam vremenski uvjeti, kiša, postavljanje šatora… Sve nam je na kraju bilo teško isplativo“, kazao je Kiš. Jedan od zaključaka panela bio je i taj da nedostaje prostora za koncerte u Zagrebu koji bi varirao od dvije to četiri tisuće mjesta.

Klikanje koje donosi publiku

Milan Majerović Stilinović iz ZAMP-a u kraćem predavanju pod nazivom Tko sve zaradi od jedne pjesme? pokazao je na primjeru Let 3 i njihove pjesme ”Mama ŠČ” koliko je ljudi obuhvaćeno procesom nastanka, ali i onoga što dolazi nakon objave pjesme.

„Podsjetnik je to tko sve osim autora zarađuje na temelju jedne pjesme, toliko popularne da se i nakon nekoliko godina ona može revitalizirati, ponovno pokrenuti karijeru nekom izvođaču te da se nađu u mainstreamu. Sve počinje od autora, prvenstveno da se izmisli fenomenalna i provokativna pjesma. Ovdje je prisutan i susret s nekim drugim faktorima, poput rada u kazalištu, kao što su Mrle i Prlja radili s Magellijem“, započeo je Majerović Stilinović.

Live & Loud konferencija / Matej Grgić

„Vizualni identitet i audio produkcija jedan su od prvih koraka prema finalnoj ideji. Tu su i ljudi koji će raditi s njima u studiju, od producenata do miks mastera. U cijelom procesu će zaraditi i fotografi, šminkeri, stilisti… Ako se snima videospot, a u slučaju Let 3 to je radio Gonzo, zaradit će cijela produkcijska ekipa, snimatelji, montažeri, glumci i koreografi. Cijela ta njihova priča je fenomenalna, a uspješno ju je i godinu nakon nastavio Baby Lasagna. Priča ne može proći bez PR-a, portali i mreže imali su cijele dane i mjesece za buildanje pjesme i benda. Klikanje, čitanje i slušanost donose publiku i marketing tu zarađuje novce“, ističe Majerović Stilinović.

Podsjetio je na odjeću koju je Let 3 lansirao s brendom Mama ŠČ pa su tako prodavane majice, čarape, ali i slikovnice, knjige, naljepnice i pića. U cijelom procesu zarađuju svi koji na tome rade te posrednici.

„Jutro nakon Dore svi su htjeli imati koncert Let 3. Profitirali su vlasnici dvorana od jedne uspješne pjesme. Jedna pjesma je često, ne uvijek, dovoljna da izvođaču osigura gaže za naredno razdoblje rada. Produkcija pozornice tu dolazi na naplatu, a u slučaju Let 3 tu su bili i plesači, pirotehničari, kostimografi, ticketing servisi, proizvođači promotivnih proizvoda, ugostitelji, zaštitari, taksi prijevoznici… Svi su oni uključeni u taj proces te zarađuju od booma, u ovom slučaju ”Mame ŠČ”“, dodaje Majerović Stilinović te zaključuje:

„Dogodila se jedna dobra priča koja se ponavlja iz godine u godinu. Bilo mi je drago podsjetiti na važnost ideje od koje počinje priča velikih koncerata te da smo zajedno u svemu ovome“, kazao je Milan Majerović Stilinović.

Iskustva organizatora

Na panelu Formati budućnosti doznali smo kako je to mlade izvođače – ali i one s ponešto iskustva – prebaciti u digitalni svemir te kako pronaći i približiti ih željenoj publici. Ante Ljubičić moderirao je panel koji je okupio Milicu Fajgelj (producentica i menadžerica, Boomerang Artist Management), Ivana Milivojeva (Exit Festival), Antonia Žužu (Peti Kupe) i Mateja Franca (Lollipop).

Jedan od osnivača Exita govorio je o tome kako je festival rastao s godinama te koji su sljedeći potezi za festival koji se sljedeće godine neće održati u Novom Sadu. Kažu da su u kontaktima s brojim svjetskim agencijama te da će dio programa u Egiptu preuzeti tamošnja ekipa koja već ima uhodan sistem kod piramida. Antonio Žuža istaknuo je koliko su pri pokretanju programa u Petom Kupeu željeli publici pružiti glazbene doživljaje sa specifičnim žanrovskim opredjeljenjem pošto se nisu željeli ponavljati s već viđenim stvarima na sceni.

Matej Franc govorio je o glazbenom brendu Lollipop, čiji je jedan od osnivača, te su poznati po svojim partyjima, ponajprije u Zagrebu. Od nekoliko desetaka pa do stotina ljudi, da bi vrhunac njihova djelovanja do sada bio Sean Paul na Jarunu s više od deset tisuća ljudi, u nekoliko godina uspjeli su stvoriti prepoznatljiv koncept koji povezuje nekoliko žanrova. Za sljedeću godinu Franc je najavio još iznenađenja i događanja poput onoga na Jarunu proteklog ljeta.

Live & Loud konferencija / Matej Grgić

Milica Fajgelj svakodnevno se susreće s potrebama izvođača te ih usmjerava kako ploviti glazbenom scenom u „brzom dobu“ gdje se sve mora pronaći na internetu, ali potvrđuje da prvenstveno sâm izvođač svojom kvalitetom ovisi o sebi te o onome što će napraviti za svoju karijeru.

Amerikanac Scott Davidson, stručnjak za sigurnost i osnivač tvrtke Code 4, započeo je svoje izlaganje puštanjem trailera za Trainwreck: The Astroworld Tragedy, dokumentarni film u kojem je sâm sudjelovao i komentirao kako je došlo do katastrofe na glazbenom festivalu na kojem je zbog mnogih nedostataka poginulo deset ljudi te je još stotinu ozlijeđeno. U vrlo detaljnom izlaganju govorio je o sigurnosnim strategijama prije i za vrijeme održavanja masovnih događaja te kako se kroz godine mijenjalo upravljanje rizikom. Publika je postala drugačija, izvođači su postali raznovrsniji, kao i sama mjesta događanja/održavanja koncerata. U svom timu naglasio je da kombinira stručnjake iz različitih disciplina kako bi pružio što šira rješenja za sigurnost. Odnosi se to na psihološki efekt kod publike pod stresom pa do formiranja manjih ekipa na terenu i sobama za monitoring.

Posljednje događanje u Laubi na prvoj Live & Loud konferenciji Entrija bila je panel rasprava koju je moderirao Boris Jokić. Na pozornici su govorili Marko Lasić Nered (glazbenik i organizator), Goran Vinčić (stand up komičar), Damir Urban (glazbenik) i Sanjin Đukić (Los Angeles Agency). Panel Publika 2030. izazvao je pravu raspravu među govornicima, ponajviše se dotičući nekadašnje autentičnosti i današnje (ne)autentičnosti izvođača. Bio je to jedan od temelja za dublji dijalog između Nereda i Urbana, koji su se pak nekoliko puta vraćali u prošlost ne bi li dali usporedbe iz „svojih dana“.

Đukić je, s druge strane, isticao kako pronalaze publiku za koncerte koje organiziraju te dao odličan primjer Gojire na Šalati na koju su, uz klasični profil metalaca, došli i mladi treperi željni žestokog zvuka. Kao primjer mladog benda koji puni velike prostore naveo je nadolazeći koncert Buč Kesidija u Areni Zagreb u siječnju. Vinčić je na trenutke bio svojevrsni comic relief u žustroj raspravi, ali i pokazao koliko se njegova publika razlikuje od one koncertne. Radi se o drugačijim industrijama, ali rasprodana dupla Šalata i beogradska Hala sportova pokazali su da se njegov gotovo desetogodišnji stand up rad počinje isplaćivati, pogotovo od pandemije do danas.

Konferencijski je dio tada završio da bi se nekoliko sati kasnije Live & Loud preselio u Peti kupe gdje su dodijeljena priznanja unutar Entrio grupacije uz glazbeni program koji je uključivao Lu Jakelić, Miju Dimšić, Nenu Belana, Krankšvester, Zdenku Kovačiček, Porto Morto i Petra Beluhana.