MAKK 2025.: Kolektivno ostvarivanje prava u fokusu

Drugi dan MAKK-a, kao i svake godine, organiziralo je Hrvatsko društvo za autorsko pravo u suradnji s Pravnim fakultetom u Zagrebu, čime je nastavljen kontinuitet suradnje koja je tijekom godina oblikovala jedan od najvažnijih domaćih prostora za razgovor o autorskom pravu

MAKK je i ove godine opravdao očekivanja s vrsnim predavanjima i okruglim stolovima / Foto: Filip Kovačević

Na drugom danu konferencije MAKK, u pozdravnom govoru Marko Baretić podsjetio je kako je hrvatska autorsko-pravna zajednica relativno mala, ali upravo zato iznimno povezana. Dvadeset i pet godina savjetovanja, uz trinaesto sudjelovanje u okviru MAKK-a, opisao je kao lijepu obljetnicu i potvrdu da je sinergija HDAP-a i konferencije iznimno vrijedna. Kroz izlaganja koja su uslijedila provlačio se jasno istaknut lajtmotiv: kolektivno ostvarivanje prava. Sudionici su se osvrnuli na njegovu povijest, ali i na recentne izazove s kojima se sustav danas suočava, posebice one koji dolaze iz područja digitalnih tržišta i rastuće uloge umjetne inteligencije. Pritom se otvorilo i ključno pitanje – može li upravo kolektivno ostvarivanje ponuditi odgovor na rizike i neizvjesnosti koje AI donosi autorima i umjetnicima izvođačima? Kao i svake godine, program je bio pažljivo koncipiran tako da obuhvati širok krug kreativnih profesija kojima je zaštita potrebna. Razgovaralo se o položaju autora u glazbenoj industriji, o pravima glazbenih izvođača, o arhitektima, glumcima i drugim nositeljima prava čiji se rad često odvija u kompleksnim i sve dinamičnijim kontekstima. U takvom je programu, istaknuo je Baretić, svatko mogao pronaći nešto zanimljivo i relevantno za vlastitu praksu – što je i razlog zbog kojeg se savjetovanje već godinama održava u jednako živom ritmu.

U uvodnom dijelu konferencije obratio se i prof. Igor Gliha, predsjednik Hrvatskog društva za autorsko pravo, koji je objasnio kako naglasak na kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava nije slučajan: obilježava se osam desetljeća djelovanja Hrvatskog društva skladatelja, najstarije udruge za kolektivno ostvarivanje autorskih prava u Hrvatskoj. Ta velika obljetnica poslužila je kao dobar podsjetnik na dugotrajan put koji je domaći sustav autorstva prošao, ali i na izazove koje nosi budućnost.

Gliha je pritom istaknuo nešto što se često zanemaruje – da autorsko pravo nije isključivo vezano uz glazbu, baš kao što ni srodna prava ne obuhvaćaju samo umjetnike unutar glazbenog područja. “Tema je mnogo šira,” naglasio je, podsjećajući kako se čitav spektar kreativnih djelatnosti, od književnosti i filma do vizualnih umjetnosti, oslanja upravo na te pravne mehanizme. Time je otvorio prostor za razgovore koji su uslijedili, a koji će se tijekom konferencije ponovno i više puta vraćati na pitanje kako kolektivno upravljanje može odgovoriti na sve složeniju realnost kreativnih industrija.

Irena Tušek / Foto: Filip Kovačević

Irena Tušek, zamjenica glavne ravnateljice Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, svoj je uvodni pozdrav započela podsjećanjem da je godina iza nas obilježena brojnim obljetnicama – pa tako i 25 godina održavanja ovog savjetovanja. Taj simbolički okvir, naglasila je, dobro podsjeća na dug put koji je domaći sustav autorskog i srodnih prava prošao, ali i na odgovornost koju nosi u trenutku kad kreativne industrije brže nego ikad mijenjaju svoje lice.

Tušek je istaknula kako se danas vrijednost kreativnog stvaralaštva više ne mjeri samo njegovim kulturnim doprinosom, nego i snagom koju ima u gospodarstvu. Pozvala se na istraživanje provedeno uz podršku Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo, prema kojem kreativne industrije čine 5,54 % globalnog BDP-a i čak 5,78 % ukupne zaposlenosti. Još važnije, pokazalo se da su one snažno povezane s konkurentnošću država, inovacijskim kapacitetima, učinkovitosti institucija i rastom realnog BDP-a – podsjetnik da kulturni sektor nije ukras, nego pokretač.

“Autorska i srodna prava postaju ključan mehanizam za monetizaciju kreativnosti,” naglasila je, posebno u trenutku kada digitalna transformacija mijenja sve karike kreativnog lanca vrijednosti. U takvom okruženju organizacije za kolektivno ostvarivanje prava nalaze se pred velikim izazovom: kako učinkovito pratiti korištenje djela u moru digitalnog sadržaja, kako prikupljati naknade i kako osigurati pravednu raspodjelu prihoda?

Jedan od najvećih problema, istaknula je, i dalje je neučinkovitost digitalnih tržišta i izgubljeni prihodi koji iz toga proizlaze. Upravo zato Zavod najavljuje da će u nadolazećoj godini snažnije nego dosad naglasiti važnost poštivanja intelektualnog vlasništva te intenzivirati aktivnosti usmjerene na borbu protiv piratstva i krivotvorina – područja koja, kako je dodala, izravno ugrožavaju stabilnost i razvoj kreativnih industrija.

Glazbeni predah donijela je Petra Kušan, izvrsna violončelistica koja je izvela dvije skladbe, jednu Claudea Debussyja, drugu Sergeja Prokofjeva, kao idealan kontrapunkt intelektualno gusto ispunjenom programu ostatka dana.

Petra Kušan / Foto: Filip Kovačević

Službeni, znanstveni dio programa otvorio je Pavle Fellner svojim izlaganjem pod naslovom “Kolektivna zaštita autorskog prava glazbenika – osvrt na dosadašnji razvoj u Hrvatskoj i pogled u budućnost”. Uzimajući u obzir da je na prvom danu MAKK-a posebno istaknuta 80. obljetnica rada HDS-a, Fellner je dodatno naglasio kako je jedan od ključnih elemenata djelovanja ove institucije upravo ostvarivanje autorskih prava. Unutar tog šireg okvira, naglasio je kako se zaštita prava ostvaruje pri tijelima državne vlasti. Predstavio je što je HDS, odnosno njegova stručna služba ZAMP, posljednjih 45 godina poduzimala na ovim prostorima kako bi osigurala zaštitu autorskog prava i reagirala na sve situacije vezane uz njegovu primjenu. Iako nije sklon historicizmu, već radije praktičnom djelovanju na sudu, naglasio je ključnu ulogu sudova u toj zaštiti: “Sudnica je naše bojno polje”, podsjećajući da se prava autora i izvođača prvenstveno ostvaruju upravo u pravosudnom sustavu.

Mladen Vukmir / Foto: Filip Kovačević

Mladen Vukmir odlučio se pozabaviti temom koja nije strogo pravna, već istražuje odnos prava i tehnologije u suvremenom kontekstu. Vukmir smatra da tehnološki napredak izaziva značajan pomak u ulozi prava te da danas mnogi procesi ovise u jednakoj mjeri o tehnologiji koliko i o samim pravnim propisima. Upravo ga je zanimalo kako u budućnosti uskladiti i podesiti taj odnos. Njegovo izlaganje nosilo je naslov “Uloga podataka u prikupljanju i raspodjeli naknada u kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava” i pritom je posebno naglasio da je uloga podataka, i točnosti tih podataka, izrazito važna za funkcioniranje cijelog sustava kolektivnog ostvarivanja. Precizni i pouzdani podaci ključni su za pravednu raspodjelu naknada, praćenje korištenja djela te za izgradnju povjerenja između autora, izvođača i organizacija koje upravljaju njihovim pravima. Obrada podataka, međutim, i dalje izaziva brojne probleme: netočnost i nepotpunost metapodataka dovode do nevidljivosti nositelja prava u procesu raspodjele, a jednom unesene pogreške šire se kroz sve baze, čineći ih gotovo nemogućima za ispravak. Danas je, stoga, potrebna ljudska intervencija u pročišćavanju podataka, jer AI još ne uspijeva u toj kompleksnoj zadaći.

Vukmir je istaknuo i potrebu za izradom logičkog modela baze podataka koji bi obuhvaćao složene odnose između autora, izvođača, producenata, snimke i izvedbe. Zaključak njegovog izlaganja bio je jasan: u digitalnom okruženju pitanje priznanja i naknade postaje sve više podatkovno i tehničko. Zbog pravičnosti, raste potreba za točnim i interoperabilnim podacima, za univerzalnim tehničkim standardima te za suradnjom kolektivnih organizacija, digitalnih platformi i samih autora i izvođača.

Kristina Delfin Kanceljak svojim je izlaganjem “Specifičnosti i izazovi kolektivnog ostvarivanja prava glazbenih umjetnika – izvođača” na plastičan način prikazala kako te teme izgledaju u praksi, konkretno u radu HUZIP-a. Prezentacija je bila podijeljena u dva dijela: prvi se bavio pravnim aspektima ostvarivanja izvođačkih prava glazbenika, dok je drugi fokus stavio na praktične izazove u provedbi, ilustrirajući kako se zakonski okvir prenosi u svakodnevnu praksu kolektivnog ostvarivanja. Među ključnim problemima istaknula je nedostatak preciznih informacija o zaključenim ugovorima između izvođača i proizvođača fonograma, kao i nemogućnost naplate ili fakturiranja. Delfin Kanceljak naglasila je da HUZIP intenzivno radi s dijelom proizvođača fonograma na pojednostavljenju procesa provedbe i olakšanju zaključavanja ugovora, pokazujući pritom konkretne korake kojima se nastoji smanjiti administrativna opterećenja i povećati učinkovitost sustava.

Kristina Delfin Kanceljak / Foto: Filip Kovačević

Romana Matanovac Vučković nije bila prisutna uživo na ovogodišnjoj konferenciji jer je u isto vrijeme sudjelovala s hrvatskom delegacijom na prvoj konferenciji u području autorskog prava Organizacije za intelektualno vlasništvo Europske unije. Ipak, snimila je svoje izlaganje pod naslovom “Neraspodjeljivi iznosi u kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava”, u kojem je, između ostalog, otvorila pitanja koja nastaju kada, unatoč svim poduzetim mjerama, nedostaju podaci potrebni za raspodjelu sredstava nositeljima prava. Naglasila je da je u takvim situacijama ključno urediti proceduru i jasno definirati namjenu tih sredstava. Jedno od rješenja jest uplata u masu i raspodjela proporcionalno svim nositeljima prava. Pozitivna strana ovog pristupa jest da novac dolazi do svih nositelja proporcionalno njihovim dosadašnjim ostvarenjima, no nedostatak je što je financijski učinak za pojedinog nositelja malen i često neosjetan, a i dalje se ne postiže potpuna točnost – prihod se ne dodjeljuje onome tko ga je stvarno generirao. Druga solucija jest uplatiti sredstva u fond za kulturne, socijalne i obrazovne svrhe unutar kategorije stvaralaštva kojoj pripadaju nositelji prava. Iako i dalje prihod ne dolazi izravno nositeljima prava, prednost ove metode jest što je učinak bitno vidljiviji: doprinosi se direktno organizacijama kulturnih i umjetničkih projekata, poboljšava se socijalni status ugroženih skupina nositelja prava te se podržavaju obrazovne aktivnosti poput seminara, ljetnih škola i konferencija, što čini učinak sredstava izravno vidljivim i osjetnim.

Posebno živ trenutak drugog dana donijelo je izlaganje sutkinje na Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske, Gorane Aralice Martinović, koja je publiku provela kroz iznimno zanimljive primjere sudske prakse iz područja arhitekture. U svom predavanju, naslovljenom “Autorskopravni aspekti arhitektonskih djela u sudskoj praksi”, prikazala je konkretne slučajeve koji na najbolji način otkrivaju koliko je ovaj segment autorskog prava složen, ali i koliko je važan za razumijevanje procesa koji se odvijaju u stvarnom prostoru, izvan teorijskih okvira.

Prikazani primjeri brzo su aktivirali publiku: sudionici su se uključivali u raspravu, procjenjivali moguće ishode i propitkivali granice autorstva u arhitektonskoj struci. Upravo ta interaktivnost, potaknuta lucidnim i jasno vođenim izlaganjem sutkinje Aralice Martinović, pokazala je koliko su autorska pitanja u arhitekturi aktualna i koliko izazivaju pažnju i pravnika i praktičara.

Katarina Radić i Dino Gliha predstavili su izlaganje pod naslovom “Kolektivno ostvarivanje autorskog prava kao odgovor na nove oblike iskorištavanja sadržaja u AI okružju.” U svom su predavanju pojasnili kako pojam interakcije između umjetne inteligencije i autorskog prava označava dinamični odnos između procesa razvoja i korištenja AI sustava — od prikupljanja i sortiranja skupova podataka, preko treniranja modela i arhitekture sustava, pa sve do generiranja rezultata i sadržaja. Posebna je pažnja bila posvećena sadržajima koji uključuju djela pod zaštitom autorskog i srodnih prava, pri čemu se razmatralo kako korištenje i stvaranje djela unutar tih procesa utječe na postojeće pravne okvire i prakse kolektivnog ostvarivanja prava.

Anđelko Preradović / Foto: Filip Kovačević

U dvorani Gorgona, još jedna posebna tema bila je vezana uz ostvarivanje prava umjetnika izvođača iz područja glume. Na okruglom stolu “Kolektivno ostvarivanje glumačkih prava” sudjelovali su Gregor Štibernik, Tajana Tomić, Ana-Marija Vrdoljak i Igor Kovač uz moderaciju Igora Glihe. Istovremeno, u dvorani Školica odvijala se praktična radionica “Kako objaviti pjesmu i što manje fejlati”, koju je vodio Anđelko Preradović iz Aquarius Recordsa. Dok je jedan dio publike pratio rasprave o glumačkim pravima, drugi je uživao u vrlo konkretnoj, hands-on radionici o objavljivanju glazbe, što je još jednom pokazalo širinu i dinamiku programa ovogodišnjeg MAKK-a. Ova se radionica sasvim prirodno prelila u listening session “Tko to tamo sluša?”, na kojem su se Preradoviću pridružili Damjan Blažun, producent s Grammy nominacijom, te Robert Urlić, dugogodišnji radijski urednik. U opuštenijoj, ali izrazito fokusiranoj atmosferi, sudionici su imali priliku čuti kako njihovi radovi zvuče u ušima profesionalaca – i još važnije, kakve konkretne povratne informacije mogu dobiti od ljudi koji svakodnevno donose odluke o tome što će uopće doći do publike.

Razgovaralo se o produkcijskim standardima, storytellingu u glazbi, radijskim formatima i onim sitnim detaljima koji često presude hoće li pjesma “proći” ili ostati neprimijećena. Spoj radionice i listening sessiona pokazao se izuzetno korisnim, osobito za mlađe autore koji su prvi put imali priliku predstaviti svoje radove u podržavajućem okruženju.

Listening session “Tko to tamo sluša” / Foro: Filip Kovačević