Strategija razvoja: hrvatska glazbena industrija ne zna da je industrija!

Glazbeni sektor je još uvijek „između“ kulturnog i tržišnog sustava, bez jasnog mjesta u politikama i zajedničkog smjera razvoja

Na nedavno održanoj MAK konferenciji najavljena je prva sveobuhvatna Strategija razvoja hrvatske glazbene industrije. Riječ je o ključnom dokumentu koji bi trebao postati temelj zajedničkog nastupa domaće glazbene zajednice prema institucijama i tržištu, ali i platforma za jačanje međunarodne konkurentnosti hrvatske glazbe. 

Hrvatska glazbena industrija do ovog se trenutka razvija usprkos i unatoč, a svaki njen uspjeh rezultat je individualnog angažmana dionika ili jedne njihove skupine. Međutim, budući da je bez sumnje riječ o sektoru koji zapošljava, privređuje i ostvaruje promet, zašto taj isti sektor ne bi imao svoj razvojni okvir, koordinaciju i podršku sustava, kao što to imaju hrvatska građevinska industrija, IT ili turizam?

“Svaka ozbiljna industrija treba ozbiljnu razvojnu strategiju. Inicijativa za izradu Strategije dolazi od Koordinacije kulturnih i kreativnih industrija pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca gdje se uočio napredak hrvatske glazbene scene, broj i veličina održanih koncerata, glazbenih priredbi i festivala. Koordinacija je također prepoznala i jasnu potrebu za jačanjem i razvojem same glazbene industrije”, objašnjava Nenad Marčec, glavni direktor HDS ZAMP-a te ujedno i predsjednik HUP Koordinacije kreativnih i kulturnih industrija.

Lakše do kredita za glazbenike

Tijekom makk-ovskog izlaganja više je puta naglašeno kako hrvatska glazbena industrija samu sebe ne doživljava kao industriju stoga ne čudi kako je kao takvu ne prepoznaju institucije, pogotovo kad je riječ o natječajima konkurentnosti.

“Upravo bi se putem Strategije pristupilo institucijama koje mogu pomoći kod rješavanja, bilo da se radi o odgovarajućim izmjenama pojedinih zakona, otvaranju novih linija financiranja kroz nadležna ministarstva ili definiranju kreditnih proizvoda komercijalnih banaka. Ovdje bih posebno istaknuo podršku Ministarstva kulture koje se ponudilo kao saveznik u donošenju strategije i kao posrednik pred drugim institucijama države”, naglašava Marčec ističući kako, primjerice, nije poznato da u RH postoje kreditni proizvodi za kreativce koji koriste europska jamstva iako takva jamstva postoje i banke su pokrivene u slučaju da kreativci ne uspijevaju vratiti te kredite.

Nenad Marčec

Može li se, u tom slučaju, glazbene kreativce shvatiti ozbiljnije ako iza njih stoji sustavno isplanirana strategija?

“Kulturne i kreativne industrije općenito su prepoznate kao važan dio gospodarstva, ali glazbeni sektor je i dalje ostao „između“ kulturnog i tržišnog sustava, bez jasnog mjesta u politikama, bez stabilnih izvora financiranja i bez zajedničkog smjera razvoja”, započinje Jakov Kolega, koordinator planiranja i izrade Strategije: “Hrvatsku glazbenu industriju karakterizira fragmentiranost aktera, izrazita sezonalnost, ovisnost o turističkom sektoru, nedovoljno razvijene karike lanca vrijednosti, kao i brze tehnološke promjene koje industrija sama teško prati. Istovremeno, postoje snažne prilike kao što je globalna vidljivost putem digitalnih platformi, rast izvoza glazbenih usluga, snažna festivalska scena, interesi AV sektora te brzi razvoj novih žanrova. Strategija je zato pokrenuta kako bi se sve to prvi put ujedinilo u jedan jasan, dugoročni dokument – od vizije, ciljeva i mjera, do provedbenih mehanizama”.

Tko će sve profitirati?

Kako će u praksi izgledati izrada Strategije? Zna li uopće glazbena industrija tko je sve njen dio?

“To nisu samo glazba i glazbenici, već cijeli sustav kreativnih, ekonomskih, tehnoloških i institucionalnih aktivnosti. Drugim riječima, ona uključuje autore, izvođače i producente, diskografe i izdavače, organizatore koncerata, festivala i promotore, digitalne platforme i agregatore, menadžere, booking agente i PR stručnjake, tehničku produkciju – tonce, rasvjetu, scenske radnike, studije, glazbene škole i akademije, kolektivne organizacije (ZAMP, HUZIP, ZAPRAF), medije i digitalne kanale, potporne institucije i javni sektor. Proces izrade Strategije je strukturiran u četiri velike faze i ukupno traje oko godinu dana. Prvu fazu započet ćemo radnim sastankom s predstavnicima sektora, identifikacijom izazova i prikupljanjem podataka putem upitnika. U drugoj fazi slijedi finalizacija anketnog upitnika i njegovo provođenje među glazbenicima, udrugama, institucijama i drugim akterima. Prikupljamo i analiziramo podatke o poslovnim modelima, tehnologiji, autorskim pravima, monetizaciji, digitalnim platformama i organizaciji događanja. U trećoj fazi definiramo viziju, misiju, strateške ciljeve i prioritetna područja djelovanja sektora, dok u zadnjoj fazi izrađujemo mjere, aktivnosti, indikatore uspjeha (KPI-jeve), procjene resursa i akcijski plan. Održavaju se javne konzultacije i sve primjedbe integriraju se u finalni dokument prije formalnog usvajanja”, opisuje Kolega ističući kako bi se Strategija, u inicijalnom planu, trebala referirati na razdoblje od narednih petnaest godina.

Jakov Kolega

Kako bi trebao izgledati hrvatski glazbeni krajolik nakon donošenja Strategije? Što će se bitno promijeniti za autore i glazbenike, ali i cijeli niz djelatnosti povezanih s koncertima, snimanjem i objavljivanjem glazbe?

“Cilj strategije je stvoriti dugoročni, stabilan i prepoznatljiv okvir za razvoj glazbene industrije, onaj koji je usklađen s europskim kulturnim politikama i temelji se na jasnom razumijevanju sektora i njegovih potreba. Državne institucije kroz Strategiju dobivaju jasnije nadležnosti i uloge, smjernice za financiranje, okvir za prilagodbu zakonodavstva, sustav za praćenje učinaka i evaluaciju mjera te mehanizme kojima se kulturne politike mogu učinkovitije povezati s kreativnim tržištem. Drugim riječima, Strategija nije dokument „za policu“, nego će služiti kao alat za koordinaciju državnih tijela, kulturnih institucija i industrije, što je i jedan od osnovnih ciljeva koncepta”, jasan je Kolega.

AI oduzima kruh autorima

Budući da je Marčecova uloga istovremeno i ona direktora stručne službe ZAMP Hrvatskog društva skladatelja, glazbeni će autori imati nekoliko važnih tema koji će zasigurno biti implementirani u novu Strategiju. Izazova ne manjka, pogotovo u online okruženju…

“HDS ZAMP će se sigurno zalagati za izmjene Zakona o autorskom pravu u pogledu zaštite autora od negativnog utjecaja glazbe stvorene alatima za umjetnu inteligenciju. Na hrvatsko tržištu, u neke trgovačke lance, hotele i produkcijsku glazbu već snažno ulazi AI glazba kao potpuno nelojalna konkurencija originalnim autorima jer za njezino korištenje tvrtke koje nude takvu glazbu smatraju da nije potrebno platiti niti autorska, niti izvođačka niti diskografska prava. Dakle, AI platforme uče od originalnih autora pa onda proizvode AI glazbu koja oduzima kruh originalnim autorima. Smatramo da to nije korektno, da dovodi do urušavanja i kulture i tržišta i kroz strategiju ćemo predložiti uvođenje novog prava za autore koje će osigurati licenciranje AI glazbe i odgovarajući kompenzacijski mehanizam”, objašnjava Marčec posebno pozivajući glazbene kreativce da se uključe u pojedine faze izrade Strategije: “Vjerujem da je svim autorima jasno da je ovo jedinstvena prilika da sve svoje ideje, izazove i prepreke u stvaranju i poslovanju jasno obrazlože u anketama koje će uslijediti kako bi prije svega pomogli sebi svojoj karijeri i svojem poslovanju, a mi ćemo se potruditi sve objediniti u kvalitetnu strategiju!”.

Njegovom pozivu priključuje se i Kolega koji smatra kako je sudjelovanje samih glazbenika, autora i izvođača važno jer nitko ne poznaje glazbenu industriju bolje od ljudi koji je stvaraju: “Ako žele da sustav bude pravedan, održiv i u skladu s realnim potrebama, nužno je da njihovi glasovi budu u temelju Strategije. Također, svaki dio industrije ima svoje specifične izazove: autori, izvođači, diskografi, promotori, tehničari, menadžeri… Svatko od njih mora biti zastupljen. Strategija neće biti nametnuta „odozgo“, ona se gradi participativno, na temelju anketa, konzultacija, intervjua i radnih sastanaka. Zato je važno da se uključe svi koji žele doprinijeti razvoju glazbenog ekosustava.”