Koliko je važan YouTube Trending i može li se platiti da do njega dođete?

Nitko zapravo ne zna kako funkcionira, ali svi do njega žele doći. Je li YT Trending pravi pokazatelj popularnosti?

U trenutku pisanja ovog teksta, Trending rubrika na YouTubeu izgleda ovako: na prva dva mjesta audicije su Supertalenta, slijedi ih emisija Zvezde granda od 25. rujna. U glazbi je na prvom mjestu Tea Tairović sa spotom za „Na jednu noć“, a tri mjesta zatim zauzimaju Jala Brat & Buba Corelli s „Adrenalinom“, „Dostojevskim“ i „Pilulom“. Za one koji inače prate Trending, tu nema previše iznenađenja, osim možda činjenice da Jala Brat & Buba Corelli nisu na prvom mjestu. No, nisu ni u Srbiji. Njihov je Trending istog dana izgledao slično – Tea Tairović je na prvom mjestu, slijedi „Ponoć“ Željka Joksimovića, a tek onda Jala & Buba. U onom „općenitom“ dijelu, Zvezde granda su na prvom mjestu, a slijede isječci iz emisija K1 Televizije. Glazbeni dio bosanskohercegovačkog Trendinga je pak jednak hrvatskom. Regija, čini se, sluša istu muziku i voli iste glazbenike. Ili?

Što je zapravo YouTube Trending, čemu služi i kako doći do njega? Može li vam podići rejting, popularnost, dići cijenu nastupa? Ili se radi samo o jednom od marketinških trikova koji se ne isplate previše?
Iako je YouTube objavio kako otprilike radi algoritam koji diže videe u taj elitni klub, ne znamo točno kako stvari funkcioniraju. Recimo, znamo da na to utječe relevantnost, aktualnost i zanimljivost videa širokoj publici, izostanak clickbaita i lažnih informacija u videu te na thumbnailu, originalnost i inovativnost sadržaja, kao i broj pogleda u određenom vremenskom roku (npr. ako video u vrlo kratkom roku skuplja velik broj pogleda, dobar je kandidat) te performanse u odnosu na druge videe na kanalu. No, to nije sve, a gdje je ostatak – ne zna se. Barem ne službeno.

Što je trending?

„YouTube Trending podstranica je, odnosno feed u kojem se izlistavaju najnovija i najpopularnija videa na YouTubeu. Kao mnoge druge platforme, ni YouTube nije previše otvoren o tome kako funkcionira njegov algoritam, ali znamo da su ključne riječi nov i popularan sadržaj u određenoj državi. YouTube nam je dao neke detalje oko toga što algoritam posebno voli, poput toga da je video zanimljiv velikoj grupi ljudi, da nije clickbaity ni senzacionalistički, no ipak da je na neki način vanserijski i iznenađujuć.
Bitno je dakako i odakle dolaze pogledi na video, koliko ih gleda na platformi, a koliko s nekog drugog izvora, koliko je star video te koliko dobro taj video ide u usporedbi s drugima tog istog kanala… Ima par caka, ali više su upute, nego točna formula. Teško je planirati biti viralan, najčešće se stvari poklope nakon dužeg vremena konzistentnog ulaganja da se napravi nešto dobro. Naravno, ima iznimki, ali to bude kratkog vijeka”, rekla nam je novinarka Netokracije, Ana Marija Kostanić.

Internet je prepun savjeta o tome kako doći do Trendinga i povećati si broj pregleda, no anomalije se ipak događaju, a postoje i određeni problemi koji nisu riješeni. Recimo, na 2018. se na samom vrhu SAD-ovog Trendinga prikazivao video u kojem se žrtva koja je preživjela brutalnu školsku pucnjavu u Parklandu u Floridi, David Hogg, naziva „glumcem kojeg je platila CIA.“ Radilo se o klasičnoj teoriji zavjere koja je iznimno popularna među američkim ultrakonzervativcima, kao i opasnom i kontroverznom grupom QAnon koja često dijeli slične videe. No, sudeći prema pravilima YouTubea, ovaj video nije trebao doći do Trendinga jer sadrži „clickbait, krive informacije ili senzacionalizam“; ovaj video sadržavao je sve od navedenog. Svakog se dana na YouTube uploada više od 400 sati videa i nije moguće razabrati baš svaki s lažnim vijestima ili krivim, opasnim informacijama. No, možda bi za Trending algoritam mogao prepoznati da se radi o ovakvim snimkama, s obzirom na to da nema baš toliko videa koji su kvalificirani za ulazak u tu rubriku? Čini se da ne. Štoviše, kad je jedan od najpoznatijih YouTubera, Logan Paul, objavio video iz japanske šume u kojem prikazuje samoubojstvo nepoznatog čovjeka, ušao je Top 10 na Trendingu. Ni tada YouTube nije reagirao, nego je to učinio sam Paul.

Izazovno i nepredvidljivo

Kad smo već kod kreatora sadržaja, odnosno vlogera ili influencera, oni su se često žalili kako ne mogu doći u Trending ukoliko nemaju više milijuna pregleda videa, dok je velikim kompanijama i korporativnim kanalima – poput talk showova – dovoljno prikupiti tek nekoliko desetaka tisuća da bi došli do samog vrha.
Važno je ponovno napomenuti kako se u Trendingu ne nalaze nužno videi koji su najgledaniji pa to u kontekstu glazbe ne znači da su oni koji završe na vrhu zaista najslušaniji.

„Zapravo, često najgledanija videa ne moramo uopće ni vidjeti na Trendingu. Ono što znamo oko formule YouTube Trendinga jest da je broj pregleda ključan, ali čak i više – postotak rasta novih pregleda. Trending zapravo traži viralnu, aktualnu stvar koja je zanimljiva mnogima u ključnom trenutku, na određenoj lokaciji. Ne ona videa koja su sigurno, ali sporo nakupljala svoje tisuće i tisuće pregleda kroz mjesec dana, već oni video sadržaji koji svake minute skupljaju sve više klikova i pažnje. Ipak, važno je napomenuti, iako YouTube dosta brine o svojoj glazbenoj sekciji – glazba se ipak natječe s mnogim drugim sadržajima, kojima je YT algoritam puno češće naklonjen”, kaže Ana Marija Kostanić.

A koliko je Trending važan diskografskim kućama, provjerili smo u Universal Musicu Hrvatska.

„Ulazak na visoko mjesto Trendinga može biti od značajne važnosti, osobito ako je riječ o izvođaču koji je novo ime na sceni. Smatramo da je u glazbenoj industriji svaki medij važan, stoga smo iznimno posvećeni tome da rad naših izvođača pronađe put do svakog slušatelja, neovisno o tome na koji način preferira konzumirati glazbu. U suradnji sa svakim našim izvođačem detaljno razvijamo plan aktivacije raznih kanala za promociju te smo kroz naše rezultate u praksi dobili potvrdu da to radimo na ispravan način. Primjerice, osim YouTube Trendinga, naša su se izdanja našla na Deezer i Shazam top listama, ali i na globalnoj Spotify Viral 50 ljestvici“, rekla nam je Matea Milevoj, promotion menadžerica u Universal Musicu Hrvatska.

Da se vratimo na početak teksta i regionalni Trending, koji je često vrlo sličan, a nekad i identičan – znači li to da svi u regiji u isto vrijeme slušaju istu glazbu?

„S obzirom na prilično malu jezičnu barijeru, donekle je razumljivo da se sadržaji i interesi na ovom području miješaju i preslikavaju, a očita je i kulturalna sličnost koja tome svemu pomaže. Ipak, osim takve povezanosti, mislim da važnu ulogu igra činjenica da nijedna država kod nas pojedinačno nije dovoljno jutjuberski razvijena. Srpska scena bolje napreduje zadnjih godina pa je logično da se i hrvatska publika kači na njih. To sve dovodi do toga da se oni aktivniji korisnici okreću onom sadržaju koji im je dostupan, barem ih jezik ne priječi”, zaključuje Kostanić s Netokracije.

Ipak, još uvijek nikome nije jasno kako neki video točno uđe u Trending. Ako ga pratite ili tek povremeno pogledate kakva je situacija, vjerojatno vam se dogodilo da ste ostali u nevjerici kad ste određene videe, odnosno izvođače vidjeli na tom popisu. Pri tome ne mislim na Jalu & Bubu, nego na neke prilično no name izvođače koje ćete rijetko čuti i na Narodnom radiju, a kamoli negdje drugdje.

Može li se ulazak u Trending platiti i koliko to košta?

„Ulazak u Trending baš i ne funkcionira kao ulazak u neki klub, platiš pa uđeš. Možda da za one klubove gdje na ulazu provjeravaju jesi li dovoljno ‘hip i kul’ da te puste unutra pa donekle možeš utjecati na to svojom odjećom, frizurom, stavom… U tom pogledu, Trending jest mjesto koje ima svoje zašto i kako, ali ga nije uvijek lako ‘prevariti’ na duži rok.
No, da, nekada se može pojedinim taktikama pospješiti plasiranje u kategoriji. Ima načina kako kupiti i preglede na YouTubeu, naravno… Neke tvrtke to rade na prilično ‘profesionalnoj’ razini. Drugi možda samo rade dobar sadržaj ili ga dobro plasiraju na svojim drugim kanalima, a neki su odlučili uložiti na oglašavanje na YouTubeu.
Generalno, ulaganje u prisutnost na svim relevantnim društvenim mrežama je svakako bitno za plasiranje sadržaja određenog kreatora ili glazbenika i na samom YouTubeu. No to je već priča o brendiranju, odnosima s publikom i slično”, kaže Ana Marija Kostanić.

Zato smo se uputili u potragu za plaćenim pogledima na YouTubeu i ubrzo pronašli agenciju koja to radi profesionalno na razini cijelog Balkana. Cjenik šalju na upit, a u cjeniku ima svega. Nema, doduše, garantiranja ulaska u Trending, ali zato možete platiti broj pregleda na YouTubeu, kao i pretplatnike, lajkove videa te komentare – „domaće, po želji klijenta.“ Postoje i paketi ako želite biti racionalni sa svojim ulaganjem. Tako ćete za 10.000 pregleda, 250 lajkova i 10 komentara platiti 100 eura, što je najmanja ponuda, dok je najviša ona za 100.000 pregleda, 24.000 lajkova i 1.000 komentara; to sve dobijete za 3.000 eura.
Osim YouTubea, postoje slični paketi za Instagram, Facebook i Twitter, ali i za Spotify i SoundCloud. Potonje platforme prilično su jeftine u odnosu na druge pa ćete tak za 5.000 pregleda na Spotifyu platiti 40 eura, a za 500.000 morat ćete izdvojiti 1.500 eura. Stotinu novih pratitelja koštat će vas 15 eura, a njih 200.000 bit će 600 eura. Ipak, agencija se ograđuje od bilo kakvih „nuspojava“, odnosno negativnih posljedica kupovanja popularnosti na digitalnim platformama. Jedino što garantiraju je maksimalna diskrecija.

„Budući da društvene mreže i audiovizualne platforme na kojima nudimo svoje usluge imaju politiku koja ne dozvoljava nagli rast popularnosti, ako to nije organski ili direktno njima plaćeno, u okviru ove industrije nikad ne možemo garantirati da nam se spomenuta politika neće naći na putu. Iako je praksa pokazala da je mala vjerojatnost da se to dogodi, agencija želi upozoriti na rizik. U branši o kojoj je riječ, to Vam nitko ne može garantirati, stoga ne dozvolite da budete prevareni“, poručuju iz agencije.

Potpuno organska publika je rijetkost

Bavljenje glazbom danas nemoguće je bez digitalnih platformi, a svatko tko je pokušao u posljednjih nekoliko godina podignuti novi profil na bilo kojoj društvenoj mreži, zna koliko je to zahtjevan posao. Posebno je teško malim, neovisnim izvođačima, iza kojih (još) ne stoji mašinerija diskografske kuće, koji nemaju novca platiti nekoga tko ima znanje i vještine potrebne za tako nešto, a kamoli za plaćanje pratitelja i pregleda. Neminovno je da će se takve stvari fejkati; dobar dio influencera, i ne samo domaćih, ima plaćene fanove.

Potpuno organska publika postala je prava rijetkost i svakome tko u tome uspije treba skinuti kapu. Plaćanje za povećanje popularnosti još uvijek je veliki tabu o kojem nitko ne priča i ne želi pričati jer priznanje da si kupio fanove znači da si fejk, nisi autentičan, da se na lažno predstavljaš, a to u glazbi nikad ne prolazi dobro. S druge strane, ako vam se neki izvođač sviđa, odnosno uživate u njihovoj glazbi, je li vam zaista važno ima li plaćene pratitelje i preglede? To, na kraju, ovisi o svakome od nas slušatelja, dok će glazbenici sami za sebe morati odgovoriti na pitanje je li im bitnije raditi nešto dobro ili samo žele taj broj 1, bez obzira na to koliko je ljudi zaista poslušalo pjesmu? Jer oni koji imaju organske fanove mogu računati na njihovu podršku i pozvati ih da masovno klikću na novi spot kako bi ih uveli u Trending, dok onima drugima preostaje da – plate i nadaju se najboljem.