Promjene koje bi AI mogao izvršiti u glazbenoj industriji svijeta i Hrvatske kroz 2026.

Umjetna inteligencija (AI) već detaljno mijenja glazbenu industriju osobitom dinamikom posljednje dvije godine, a prognoze za 2026. godinu i dalje – do 2030. – ukazuju na nastavak dinamike i implementiranje revolucionarnih promjena

Online su dostupni alati, poput najpoznatijih i najkorištenijih alata Suno i Udio, koji omogućuju generiranje cjelovitih pjesama iz jednostavnih tekstualnih upita, pritom iznimno demokratizirajući stvaranje glazbe približavajući etiku onog DIY (do it yourself) principa, istovremeno dovodeći u pitanje do sad poznate i priznate koncepte te shvaćanja autorskih prava, kreativnosti i tržišne dinamike.

Globalno, tržište generativnog AI-ja u glazbi procjenjuje se na rast od 440 milijuna $ u 2023. do gotovo 2,8 milijardi $ do 2030., prema istraživanjima Grand View Researcha. U Hrvatskoj, čija glazbena scena kombinira tradiciju (poput njegovanja etno tradicionalizma tipa klapa) s praćenjem trapa i inih refleksija u suglasju s modernim globalnim trendovima, AI se polako integrira u smislu povremenog korištenja pojedinih glazbenih producenata. Istovremeno je i tema konferencija i te lokalnih inicijativa, istovremeno izazivajući i zabrinutost zbog EU regulativa.

Fokusirajući se na efekte, autorska prava, zakonodavstvo, kreativnost, konzumaciju i distribuciju te spekulativne ideje o budućim nosačima zvuka, odabrali smo nekoliko najdominantnijih presumpcija smjerova razvoja i utjecaja AI glazbe – kako na globalnoj sceni, tako i u kontekstu hrvatske glazbe.

1. Demokratizacija stvaranja glazbe i saturacija tržišta AI generiranim sadržajem

Do kraja tekuće 2026. AI alati poput alata Suno i Udio postat će još dostupniji, omogućujući svakome stvaranje pjesme bez ikakvog ili bar kritičnog glazbenog znanja, što bi primarno moglo dovesti do eksplozije, ali i zasićenja takvom vrstom „sterilnog“ sadržaja. Spomenuti alati već generiraju visokokvalitetne skladbe, a prognoze predviđaju da će AI native etikete potpuno AI vođene diskografske kuće bez tradicionalnih umjetnika postati ustaljenom normom i standardom, s legitimnom AI glazbom koja će se natjecati na ljestvicama – bez ikakve razlike od one kreirane samo ljudskim faktorom. Globalno, to bi moglo dovesti do zasićenja, potencijalno smanjujući vidljivost ljudskih umjetnika, ali automatski povećavajući interes za live nastupe, s obzirom na to da hologramska generika zasad nije iskomunicirana kao mogući i skorašnji scenarij traženih „live“ nastupa generiranih AI likova i izvođača. U Hrvatskoj primjeri poput AI generiranih klapa, kao projekt Edwarda Ede Perovića, pokazuju kako AI može oživjeti tradiciju, ali zasigurno i izazvati kontroverze kod puritanaca i tradicionalista nespremnih na taj vid implementiranja modernizama. Do 2030., očekuje se da će 28 % pjesama na streaming platformama biti AI generirano, prema posljednjim izvješćima Deezera.

2. Pooštravanje autorskih prava i novih regulativa

Autorska prava bit će ključno bojno polje, već jesu. U SAD-u, Copyright Office potvrđuje da čisto AI generiran sadržaj nije zaštićen bez značajnog ljudskog doprinosa, a prognoze za 2026. uključuju nove zakone poput Generative AI Copyright Disclosure Acta koji bi trebali određenije regulirati ljudski segment i što i kako ljudi racionaliziraju generičke AI doprinose (koji su opet amalgami i kompilacije tuđih radova) u kreaciji stvorenoj opet od strane ljudi.

Akt o umjetnoj inteligenciji Europske unije zahtijeva transparentnost u korištenju podataka za trening modela umjetne inteligencije, što će utjecati na alate poput alata Suno, optužene za kršenje prava od strane velikih labela (Sony, UMG, Warner).

Akt, koji je stupio na snagu 1. kolovoza 2024., a potpuno će se primjenjivati od 2. kolovoza 2026., klasificira AI sustave prema razini rizika. Za generativni AI koji spada pod „modele umjetne inteligencije opće namjene“ (eng. General Purpose AI, GPAI) obveze uključuju transparentnost, tj. pružatelji usluga moraju osigurati da AI generirani sadržaj, uključujući audio, bude jasno označen u formatu koji je prepoznatljiv kao umjetno generiran. To u prijevodu znači da će Suno ili Udio morati implementirati vodene žigove (watermarks) za glazbu, kako bi se spriječilo lažno predstavljanje, a deepfakes moraju biti jasno označeni. Dodatno, spomenuti akt EU zahtijeva usklađenost s zakonima o zaštiti autorskih prava EU, uključujući Direktivu o autorskom prarodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu, pri čemu vlasnici prava mogu biti izuzeti, odnosno odlučiti ne participirati pri korištenju svojih djela za trening AI modela. Kritike iz redova kreativnih sektora, poput Europskog saveza skladatelja i tekstopisaca (ECSA), ističu kako akt ne ide dovoljno daleko u zaštiti autorskih prava jer ne predviđa obvezne naknade za korištenje djela „u treningu“ tj. obradi, već samo transparentnost onih obrađenih, plasiranih kao finalni produkt. Do 2030. očekuje se razvoj Kodeksa prakse za označavanje AI sadržaja koji će pomoći u usklađenosti, ali i povećati troškove za male pružatelje AI usluga. U kontekstu glazbe, to će utjecati na distribuciju jer će platforme poput Spotifyja morati identificirati i označiti AI generiranu glazbu, potencijalno stvarajući zasebne kategorije za ljudsku i AI glazbu.

U Hrvatskoj, kulturne organizacije izražavaju zabrinutost zbog Akta o umjetnoj inteligenciji EU, sličnu onoj britanskih glazbenika poput Kate Bush, ističući nekoliko potencijalnih paralelnih ishoda trenutnih regulatornih trendova. Do 2030. očekuje se globalna harmonizacija regulativa s fokusom na licenciranje i naknade umjetnicima, što će u teoriji i praktično efikasno spriječiti masovno kršenje prava.

3. Utjecaj na kreativnost autora i izvođača

AI će pojačati kreativnost pojedinaca, nudeći pomoć u skladanju i produkciji, ali bi mogla podijeliti umjetnike na one koji ga prihvaćaju kao partnera i one koji ga odbijaju zbog gubitka autentičnosti. Prognoze ukazuju na pad srednje klase glazbenika s fokusom na live nastupe kao jedinstvenim ljudskim elementom. U Hrvatskoj inicijative poput konferencije Bridge ističu integraciju AI s blockchainom radi zaštite kreativnosti. Do 2030., AI će generirati skripte i glazbu za hiperpersonalizirani sadržaj, ali će ljudska kreativnost ostati ključna za autentični „otisak prsta“ i ljudski segment kao moment kreacije koji je u potpunosti odvojen od generike strojeva svojim, nazovimo to „osjetilnim bićem“, prema predviđanjima AI21 Labsa.

4. Transformacija konzumacije i distribucije glazbe

Streaming platforme mogle bi uvesti posebne playliste za AI glazbu, normalizirajući je, dok će fanovi vjerojatno više favorizirati odlaske na IRL događaje poput listening partija. Distribucija će se pomaknuti i prilagođavati novim kanalima i traženjima alternativnih globalnih sistema distribucije i dostupnosti prema direktnom fanu (D2C – direct to consumer), vodeći računa o umjetnicima koji zaobilaze streaming servise nezadovoljni raspodjelama zbog preniskih prihoda. Globalno, AI bi trebao nuditi personalizirane playliste prema algoritmima koji „prepoznaju“ senzibilitet slušatelja prema njegovim uputama ili statistikama klikova, što bi moglo dovesti i do porasta AI free labela za autentičnu i drukčiju glazbu koja se također proizvodi, ali izmiče komercijalnom sektoru. U Hrvatskoj, porast AI sadržaja na platformama poput Spotifyja već se vidi, osobito na primjerima trendova praćenja produkcije AI generiranih sadržaja nalik autorskom radu netom pokojnih umjetnika. Do 2030. očekuje se kako će AI učiniti sadržaj neodvojivim od ljudskog tj. stvarnog prilagodbom te mijenjajući način konzumacije prema personaliziranim iskustvima slušatelja.

5. Evolucija nosača zvuka: Od digitalnog do potencijalnih implantata

Evolucija od kaseta, LP-a, CD-a do MP3 i streaminga nastavit će se prema AI integriranim uređajima, ali spekulacije o potkožnim čipovima ostaju ograničene. Trenutno, implantati poput RFID čipova služe za medicinske podatke ne glazbu, ali istraživanja MIT-a o tzv. “circulatronicsu” ukazuju na buduće mogućnosti za pohranu i pristup sadržaju izravno u tijelu.

Globalno, ovo bi moglo omogućiti beskontaktni pristup glazbi, ali s rizikom poput „invazije naše privatnosti“, kao što to Kurt Cobain spominje u stihovima pjesme ”Radio Friendly Unit Shifter” s posljednjeg studijskog albuma Nirvane In Utero. U Hrvatskoj, takve tehnologije još nisu razvijene, a EU regulative bi ih mogle dodatno usporiti, komunicirajući još uvijek postojeću nespremnost humanosti na takve evolucijske iskorake. Do 2030. implantati bi mogli postati realni za personaliziranu konzumaciju, ali samo ako se riješe etički i sigurnosni izazovi prema prognozama o subdermalnim uređajima.

U Hrvatskoj se glazbena scena relativno brzo prilagođava AI trendovima, primjeri adaptacije su sve brojniji. Osim spomenutog Edwarda Perovića koji koristi AI za stvaranje klapskih pjesama, inspiriran tradicijom Župe dubrovačke, alati poput MusicHero.ai i AIMusic.so također omogućuju generiranje hrvatske glazbe iz tekstualnih upita miješajući folklorne elemente s modernim zvukovima, primjerice AI generirane pjesme o Zagrebu ili dalmatinskim motivima.

U Hrvatskoj, AI alati već sada se koriste u video produkciji ili čak u dijelovima skladanja. TikTok i YouTube platforme su prepune AI generiranih sadržaja s virtualnim hrvatskim izvođačima ili AI glazbenih videa inspiriranih hrvatskim temama, čime svjedočimo tome kako AI demokratizira glazbu i u Hrvatskoj, ali i izaziva pitanja o regulaciji unutar EU okvira.

Summa summarum: prateći globalne trendove, AI utjecaj na glazbu bi od 2026. nadalje mogao transformirati glazbenu industriju u dinamičniji i izazovniji ekosustav, unutar kojeg će nalaženje ravnoteže između inovacija i zaštite ljudske kreativnosti biti ključno. Globalno i u Hrvatskoj, regulative će igrati ulogu u sprječavanju zloupotreba, dok će se umjetnici morati prilagoditi novim alatima za opstanak. Iako potkožni čipovi ostaju spekulativni, simboliziraju potencijalnu budućnost unutar koje glazba postaje integrirani dio tijela, kad se i ukoliko se prioritiziraju etika i prava.

Sve opisane promjene bazirane na trenutnim trendovima obećavaju dinamiku i rast percepcije, konzumacije, ali zahtijevaju oprezan pristup, s obzirom na to da AI već koju godinu nije budućnost već vrlo postojana sadašnjost glazbe. Kako u svijetu, tako i kod nas.