Umijeće, nadahnuće i inventivnost mladih generacija glazbenika

Uoči 120. godišnjice rođenja i 35. godišnjice smrti jednog od najznačajnijih skladatelja u povijesti hrvatske glazbe, Borisa Papandopula, od 26. do 29. siječnja u Maloj dvorani Lisinski održano je 14. izdanje Hrvatskog natjecanja mladih glazbenih umjetnika Papandopulo.

Utemeljeno 2012. godine kao platforma za mlade glazbenike u Hrvatskoj koja će im osigurati bolji uvid u stanje na hrvatskoj klasičnoj glazbenoj sceni i konkurenciju, ali i otvoriti niz mogućnosti uoči sudjelovanja na uglednim međunarodnim natjecanjima, Natjecanje Papandopulo godišnja je manifestacija čije kategorije obuhvaćaju niz instrumenata, komorne sastave, pjevanje i jazz. Prema uvodnim riječima Gorana Končara, predsjednika Natjecanja koje se odvija u organizaciji Unisona, ono je utemeljeno „s namjerom da se u poticajnom i profesionalnom okruženju promoviraju umjetnički dosezi najboljih mladih glazbenika te potakne razvoj umjetničkih karijera nadolazeće generacije.“

Natjecanje Papandopulo godišnja je manifestacija čije kategorije obuhvaćaju niz instrumenata, komorne sastave, pjevanje i jazz

Ovogodišnje izdanje natjecanja održano je u kategorijama klavira i komornih sastava, a nevelik broj prijavljenih natjecatelja, uz temeljitu pripremu i odgovoran pristup izvedbama, govori u prilog svijesti mladih glazbenika o zahtjevnosti te manifestacije koja se, poput međunarodnih natjecanja, odvija u dva izlučna kruga i finalu. Usprkos vječnim polemikama o korisnosti i svrhovitosti natjecanja u glazbi te takvog vrednovanja u glazbenoj umjetnosti, ostaje činjenica da perspektivni i ambiciozni mladi glazbenici u njima vide priliku za predstavljanje javnosti, stjecanje iskustva i povećanje „vidljivosti“ vlastitih potencijala, kao i proširenje mogućnosti unutar odabrane buduće profesije.

Perspektivni i ambiciozni mladi glazbenici u natjecanjima i dalje vide priliku za predstavljanje, stjecanje iskustva i povećanje vidljivosti, kao i proširenje mogućnosti unutar odabrane buduće profesije

Nakon dva izlučna kruga, u četvrtak, 29. siječnja došao je i najiščekivaniji dio svakog natjecanja, u kojem su se izvedbama odabranih koncerata za klavir i orkestar, uz pratnju umjetničkih suradnika, predstavila četvorica finalista.

Ocjenjivački sud u kategoriji klavira činili su Ruben Dalibaltayan, Danijel Detoni, Martina Filjak, Ida Gamulin i Petar Klasan, a njima se u kategoriji komornih sastava pridružio Goran Končar. Upravo u kategoriji komornih sastava, u završnici je nastupio samo jedan, FM Trio (Franković – Merle trio), u sastavu: Pavle Franković, viola, Janko Franković, violončelo i Armand Merle, klavir.

Utemeljen 2025. godine, s ciljem predstavljanja mogućnosti tog nesvakidašnjeg komornog sastava, FM Trio u finalu je izveo dvije skladbe – Meditazione Riccarda Driga i Serenade, op. 24 Emila Hartmanna. Tijekom izvedbi glazbenici su u cijelosti pokazali sposobnost usklađenog i inventivnog oblikovanja melodijskih lukova te predanu suradnju, zahvaljujući čemu im je dodijeljena prva nagrada, koja se sastoji od novčanog iznosa od 1.500 eura, nastupa na koncertu laureata i audiovizualnih snimki nastupa.

Nastupu FM trija i proglašenju nagrađenih prethodio je svojevrsni klavirski maraton, koji je zahvaljujući inventivnim i nadahnutim izvedbama te zanimljivom izboru repertoara, uistinu oplemenio natjecateljsku koncertnu večer u Maloj dvorani Lisinski. Pritom je zamjetan broj slušatelja sve izvedbe popratio ovacijama, stvorivši ugodno i poticajno ozračje mladim glazbenicima.

Prvi je nastupio Ivan Petrović-Poljak, uz klavirsku suradnju Arsena Dalibaltayana, izvevši jedno od najzahtjevnijih ostvarenja koncertantnoga klavirskog repertoara, vječni pijanistički izazov, 3. koncert za klavir i orkestar u d-molu, op. 30 Sergeja Rahmanjinova. Mladi pijanist iz klase prof. Rubena Dalibaltayana na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, koji od djetinjstva niže uspjehe i nagrade na natjecanjima, virtuozan je glazbenik suštinske natjecateljske osobnosti. Njegove izvedbe redovito su tehnički besprijekorne, a brojne izazove svladava neodoljivom lakoćom i opuštenim pristupom iznošenju glazbenog sadržaja.

Uz tehničku spremu i nesvakidašnju sviračku sposobnost, Ivan Petrović-Poljak tom je prigodom u iznošenju glazbenog sadržaja virtuoznog ostvarenja Sergeja Rahmanjinova, prikazao vještinu slojevite nadogradnje zvuka simfonijskog karaktera, u čemu je imao svesrdnu podršku izvrsnog Arsena Dalibaltayana. Prema odluci ocjenjivačkog suda, za nastup na Natjecanju, Ivan Petrović-Poljak zaslužio je prvu nagradu, koja mu je, uz novčani iznos od 1.500 eura, donijela i nastup na koncertu laureata te audiovizualne snimke nastupa.

Petrović-Poljak u iznošenju glazbenog sadržaja virtuoznog ostvarenja Sergeja Rahmanjinova, prikazao je vještinu slojevite nadogradnje zvuka simfonijskog karaktera, u čemu je imao svesrdnu podršku izvrsnog Dalibaltayana

Iako je prva nagrada nedjeljiva, na 14. izdanju Papandopula dodijeljene su dvije prve nagrade pa je tako njezinim drugim dobitnikom proglašen Stipe Prskalo. Nagrađivani student iz klase prof. Rubena Dalibaltayana, prošle je godine nastavio studij u sklopu programa Erasmus+ na Visokoj školi za glazbu Franz Liszt u Weimaru, kod prof. Michaila Lifitsa.

Od samog početka izvedbe još jednog omiljenog djela klavirske literature, ekspresivnog 1. koncerta za klavir i orkestar u e-molu, op. 11 Frédérica Chopina, Stipe Prskalo prikazao je profinjeno umijeće oblikovanja lirskog glazbenog sadržaja, istaknuvši se mekim, toplim tonom, istodobno s lakoćom ovladavajući njegovim tehničkim zahtjevima i skladno surađujući s Arsenom Dalibaltayanom.

Zvjezdan Vojvodić još je jedan višestruko nagrađivani mladi pijanist koji trenutno studira na Kraljevskom glazbenom koledžu u Londonu kod profesora Iana Jonesa i Diane Ketler. Za nastup u završnici odabrao je 5. koncert za klavir i orkestar u Es-duru, op. 73 Ludwiga van Beethovena, istaknuvši se stilski usklađenom, umjerenom i artikuliranom izvedbom djela simfonijskih razmjera, u čemu mu je svesrdnu podršku dao Ante Vetma. Prema odluci ocjenjivačkog suda, Zvjezdanu Vojvodiću dodijeljena je treća nagrada, koju čine novčani iznos od 700 eura i snimke izvedbi.

Druga nagrada pripala je posljednjem finalistu, Matiji Kranjčiću, koji je uz uigranu suradnju s pijanisticom Yukom Inoue, promišljeno iznio zahtjevan glazbeni sadržaj 1. koncerta za klavir i orkestar u d-molu, op. 15 Johannesa Brahmsa. Osim neupitnog sviračkog umijeća i nepretencioznog pristupa izvedbi, Matija Kranjčić, koji je diplomirao u klasi prof. Đorđa Stanettija na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a trenutno studira na Sveučilištu umjetnosti u Grazu, pokazao je naglašenu inventivnost i nadahnuto razumijevanje slojevite glazbene teksture tog monumentalnog djela.

Uz novčani iznos od 1.000 eura i snimke izvedbi, dodijeljena mu je i Nagrada Hrvatskog društva skladatelja za najbolju izvedbu skladbe Contradanza Borisa Papandopula, u iznosu od 1.000 eura.

Ogroman trud, rad i promišljanje stoje iza nastupa svih natjecatelja, nagrade su pritom neupitna motivacija, no nakon ove posebne večeri možemo sa sigurnošću ustvrditi kako je najiskrenije priznanje upravo ispunjenje koje donose bavljenje glazbom i dirljiva interakcija između izvođača i slušatelja. A pred laureatima 14. izdanja Natjecanja Papandopulo nesumnjivo je blistava budućnost.