Tradicija koja živi

Seminar pučkih marijanskih napjeva Čuj nas Majko, pod vodstvom dr. sc. Joška Ćalete uz asistenciju Ivana Buljana, okupio je gotovo šezdeset sudionika u prostorijama Kulturno-umjetničkog društva Pleter u Dugopolju u zajedništvu između molitve i pjesme s ciljem oživljavanja gotovo zaboravljene tradicije.

Tijekom dvodnevnoga rada polaznici su usvajali marijanske napjeve iz različitih dijelova Hrvatske i dijaspore te nakon misnog slavlja u crkvi sv. Mihovila 11. listopada 2026. predstavili usvojeni repertoar na koncertu.

foto: KUD Pleter

Joško Ćaleta istaknuto je ime na hrvatskoj tradicijskoj glazbenoj sceni kojoj pristupa sveobuhvatno: iz znanstvene perspektive, kao melograf i obrađivač, te kroz praktičan rad na radionicama i seminarima s izvođačima, ljubiteljima i čuvarima tradicijske glazbe. Njegov doprinos očituje se i u brojnim notografskim i diskografskim ostvarenjima. Rado se vraća u Dugopolje, a kao jedan od razloga ističe odličnu organizaciju Marijane Botić Rogošić, jedne od utemeljiteljica i tajnice KUD-a Pleter te tajnice Saveza kulturno-umjetničkih društava Splitsko-dalmatinske županije.

foto: KUD Pleter

Seminar pučkih marijanskih napjeva nastavak je već uhodane prakse koja je zaživjela uz Seminar korizmenoga pučkog pjevanja (2018., 2024., 2025. i 2026.) te Seminar marijanskih i hodočasničkih napjeva (2021.), također u organizaciji KUD-a Pleter, ali i seminara pučkog sakralnog pjevanja božićnih i marijanskih napjeva koje su organizirala druga folklorna društva Splitsko-dalmatinske županije (KUD Ante Zaninović, FA Tempet i druga). Obnovom rada Saveza kulturno-umjetničkih društava Splitsko-dalmatinske županije seminari takvog tipa dobili su strukturnu i organizacijsku koheziju te su namijenjeni za zainteresirane voditelje folklornih udruga, folklorne amatere, pjevače malih vokalnih sastava i klapa, članove pučkih pjevača i crkvenih zborova te glazbene pedagoge.

Marica Tadin, glazbena pedagoginja i predsjednica SKUD-a SDŽ, objašnjava kako je došlo do novog zamaha u aktivnostima Saveza: „Savez je osnovan 2007. godine te je aktivno djelovao približno četiri godine. Međutim, nakon promjene uprave došlo je do stagnacije rada. Iako je Marijana Botić Rogošić aktivno djelovala na zagorskom području, a ja u priobalju, shvatile smo da nam je potreban zajednički organizacijski okvir pa je 2022. godine oformljena nova uprava.

Broj članova kontinuirano raste otkako smo postali prepoznatljivi po organizaciji smotri folklora za djecu i odrasle te nakon što se pokazala potreba za županijskim razinama natjecanja, koje su preduvjet za sudjelovanje na državnim smotrama. Budući da sam kao voditeljica Županijskog stručnog vijeća učitelja Glazbene kulture Splitsko-dalmatinske županije organizirala Smotru dječjega glazbenog stvaralaštva To su djeca preko trogirske osnovne škole u kojoj radim, predloženo je da SKUD SDŽ, zbog ograničenih financijskih mogućnosti škole, preuzme organizaciju i te manifestacije.

foto: KUD Pleter

Sedma smotra, ujedno treća u organizaciji SKUD-a SDŽ, održana je 2026. godine u Hrvatskom domu Split za dječje zborove. Prvi put organiziran je i poseban koncertni program za dječje klape, male vokalne sastave i instrumentalne ansamble u dvorcu Vitturi u Kaštel Lukšiću, a za sljedeću godinu planiramo smotru posvećenu isključivo mandolinskim sastavima.“

Generacijska raznolikost jedan je od najvećih aduta ovakvih seminara. Marijanske napjeve usvajali su polaznici od osnovne škole do umirovljenika. Helena Pelić, glazbena pedagoginja i voditeljica dječjih klapa Bura i Maestral, koje djeluju pri KUD-u Pleter, na seminar je uključila i njihove članove: „Vrlo su svestrani, a neki od njih osim pjevanja njeguju i ojkanje te folklorni ples. Oni koji prethodnih godina nisu bili polaznici seminara dolazili bi na završne koncerte, a oduševljenje izvedbama često ih je poticalo da se već sljedeće godine uključe u rad s maestrom Ćaletom.“

foto: KUD Pleter

Karla Rogošić nastavlja obiteljsku tradiciju izvođenja tradicijske glazbe, koju je obogatila i klasičnim glazbenim obrazovanjem u Glazbenoj školi Josipa Hatzea, gdje svira violončelo. Aktivna je članica KUD-a Pleter te prvi glas klape Maestral: „Profesor Ćaleta ima topao pristup radu koji potiče mene, ali i druge polaznike, privikavajući nas i publiku na zvuk tradicijske glazbe. Mogu reći da je obilježio moj život jer sam još prije desete godine počela pohađati seminare ovakvog tipa. Na seminaru ojkanja, održanom prošlog mjeseca, stekla sam status asistentice prof. Ćalete. Lijepo mi je biti među ljudima koji gaje jednaku ljubav prema tradicijskoj glazbi i koji osjećaju da joj je potrebna zaštita budući da se sve slabije prenosi na nove generacije.

Čast mi je svojoj generaciji ukazivati na vrijednost tradicije te pokazivati da ona nije zastarjela niti je ostala u nekim prošlim vremenima. U njoj se kriju ljepota i hrvatski identitet koji svjedoče da vremena iz kojih potječu naše pjesme nisu bila samo teška, nego su sa sobom nosila zajedništvo koje smo danas, na neki način, izgubili.“

Pučki napjevi zahtijevaju i drukčiju vokalnu tehniku. Karla Rogošić, učenica 3. razreda Gimnazije Marko Marulić u Splitu, pjeva i u nagrađivanom školskom zboru pod vodstvom Tomislava Veršića te ističe koliko je zahtjevno mijenjati tehnike pjevanja: „Nekoć mi je to predstavljalo problem. Budući da sam se kao djevojčica naviknula na pučko, grleno pjevanje, bilo mi je teško pronaći novi način pjevanja i odgovarajući zvuk u školskom zboru te se uskladiti s bojom glasa ostalih članova. Naravno, radom i iskustvom sve se može usvojiti. Mogućnost mijenjanja različitih načina pjevanja vrlo je zanimljiva i poučna te donosi posebno zadovoljstvo.“

foto: KUD Pleter

Na seminar su polaznici stigli iz cijele Splitsko-dalmatinske županije te iz Dubrovačko-neretvanske, Šibensko-kninske, Zadarske, Ličko-senjske, Karlovačke i Zagrebačke županije, ali i iz dijaspore. Tanja Maleš Krznar doputovala je iz Njemačke, gdje vodi tamburaški sastav Zlatni zvuci i mješovitu klapu Aureliju uz različite folklorne skupine unutar KUD-a Adria iz Duisburga. Riječ je o društvu koje okuplja hrvatske iseljenike kroz njegovanje tradicije, pjesme i plesa, djelujući u suradnji s Hrvatskom katoličkom misijom Mülheim an der Ruhr i Duisburg.

„Svidjele su mi se sve pjesme koje smo usvajali, a već sam napravila bilješke koje ću uključiti u rad sa svojim članovima. Nastojim ih prenijeti što prije nakon završetka seminara, dok su mi stečena znanja još svježa,“ rekla je te zaključila kako se u dijaspori trude prenositi stare pjesme kroz živu tradiciju.

Seminar se može opisati i kao dinamičan proces usvajanja, oživljavanja i interpretacije tradicijskih pjesama u novim i konkretnim situacijama, s naglaskom na zajedništvo među polaznicima, a kasnije i između izvođača i publike. Usvajanje tekstova, vokalne tehnike te usklađivanje različitih pjevačkih glasova Joško Ćaleta na probama isprepliće sa zanimljivim povijesnim pričama o pjesmama, mjestima iz kojih potječu, njihovim kazivačima, melografima i obrađivačima, uz brojne anegdote s terena.

Nerijetko se netko od polaznika nadoveže vlastitim iskustvom ili izvedbom istoga teksta u drukčijem glazbenom zapisu. Na taj se način razvija svijest o različitostima tradicijskih glazbenih izričaja, jer pjevači ponekad nisu ni svjesni da njihova sredina njeguje specifičan zvuk te da se pojedine pjesme izvode na drukčiji način nego u drugim krajevima.

Suradnja Joška Ćalete i Ivana Buljana proizašla je iz kolegija na Institutu za crkvenu glazbu, pri kojem djeluju Pučki pjevači KBF-a. Zajedničkim snagama upustili su se u istraživanje, dokumentiranje i očuvanje tradicije kroz projekte Instituta, sudjelujući na stručnim skupovima te organizirajući predavanja, seminare i radionice.

Buljan otkriva na koji način pristupa obradi pučkih pjesama: „Zahvaljujući organiziranosti Instituta za crkvenu glazbu imamo velik broj sačuvanih pisanih i audiozapisa, kojih se najbolje pridržavati pri obradama jer ih je moguće rekonstruirati na relativno jednostavan način. Naša je zemlja iznimno bogata tradicijom i različitim glazbenim stilovima, a zahvaljujući trudu pojedinaca i danas možemo čuti kako je glazba nekada zvučala u pojedinim krajevima. Polazeći od zapisanih nota, koje uglavnom predstavljaju osnovnu melodijsku liniju, uz određeno iskustvo nije teško prepoznati i ostale glasove. Jednostavnu melodiju moguće je harmonizirati i obraditi različitim tehnikama.

foto: KUD Pleter

Mi koji smo prošli godine glazbenog školovanja često težimo složenijim i zahtjevnijim rješenjima, ali s vremenom sam shvatio da se ljepota i bogatstvo često kriju upravo u jednostavnosti. U radu s Ćaletom naučio sam poštovati ono temeljno. To povezujem s prvom lekcijom iz harmonije o alikvotnom nizu. Njime se, svjesno ili nesvjesno, ravnaju i izvođači tradicijske glazbe, a bez njegova poštivanja nije moguće postići zdrav i prirodan zvuk.

U sklopu ovog seminara radili smo na nekoliko slavonskih i vojvođanskih pjesama u kojima je karakterističan zvuk gajdi, na koji se nadograđuje dvoglasna ili troglasna melodija. To mi je svojevrstan vodič, premda se u obradu uvijek može unijeti i osobni pečat. Tijekom proba imali smo priliku vidjeti da su pjevači prepoznali neke moje glazbene ideje i intervencije koje su skladbu učinile manje monotonom, što se može dogoditi zbog velikog broja strofa koje se ponavljaju. Međutim, pri takvim zahvatima ne smijemo narušiti identitet pjesme niti uvrijediti ljude iz kraja iz kojeg potječe. Važno je da oni svoju pjesmu i dalje prepoznaju, a takav pristup najčešće rezultira ponosom jer su i drugi prepoznali njihove vrijednosti.“

Seminar Čuj nas, Majko iznjedrio je čak pet praizvedbi napjeva izvan sredina iz kojih pjesme potječu, od kojih je četiri obradio upravo Ivan Buljan. Među njima je Faljen Isus, Marijo iz Sombora u Vojvodini, koju je prema kazivanju Marije Švec 1952. godine zabilježio bačko hrvatski skladatelj, folklorist, sakupljač narodnoga blaga i muzikolog Josip Andrić. Zatim Tebe štujem, o Marijo iz Brodskog Varoša, prema zapisu Luke Lukića iz 1915., te proštenjarska pjesma Sveta Marijo, zbogom ostani iz Slavonskog Kobaša, naselja u sastavu Općine Oriovac, koju je Ivan Sučić zabilježio 1908. godine prema kazivanju Mare Prčić, rođene Klarić.

foto: KUD Pleter

Među izvedenim napjevima bila je i pjesma Krunicu svršili jesmo, koju je oko 1900. godine u mađarskom Santovu zabilježio učitelj Ferko Valko. Prema vlastitu zapisu Ivan Buljan obradio je i napjev O Marijo, bez grijeha začeta iz Vodica, s kojim se susreo tijekom terenskoga rada i seminara upravo u suradnji s Joškom Ćaletom. Zahvaljujući prethodnim seminarima u organizaciji KUD-a Pleter istraživačko se sjeme posijalo i među samim polaznicima. Zapis Petra Gladovića, sudionika i ovog Seminara pučkih marijanskih napjeva, potječe iz njegova rodnog mjesta Bitelića, gdje je aktivan član Tradicijske udruge Bitelić.

Prema pjevanju Marice Jukić, kojoj je u sjećanju ostao način na koji je njezin djed molio i pjevao, dostavio je Jošku Ćaleti zapis kojeg je Ćaleta potom obradio na zanimljiv način, u četveroglasnom slogu za mješoviti zbor. Ta je obrada svoju praizvedbu doživjela upravo na koncertu u dugopoljskoj crkvi. Izvedene su i pjesme Pojte, pojte Romari iz Kupljenova, Gospi od sniga iz Kukljice te Zapjevat ću, mila Gospo iz Posavskog Brega u obradama Joška Ćalete.

foto: KUD Pleter

Na programu su se našle i Tri Marije prema zapisu Ivana Matetića Ronjgova te Veseli se, o Marijo iz slunjskog Lovora, odakle je stiglo nekoliko sudionika seminara. Notni zapis potonje skladbe sadržavao je i zanimljivu Ćaletinu bilješku: „After corona, 8. lipnja 2020., Velika Buna“. Pjesmu Kraljice neba, raduj se! Joško Ćaleta zapisao je prema pjevanju članica KUD-a Dangubice iz Kutereva, dok je O Marijo, slatki moj spokoju nastala prema pjevanju pučkih crkvenih pjevača iz Rogotina.

Jedan od ključnih preduvjeta očuvanja tradicije jest kvalitetna izvedba na visokoj razini, koja se polako gubi odlaskom starijih naraštaja. Iako je Seminar pučkih marijanskih napjeva Čuj nas, Majko predstavio tek manji dio bogate hrvatske tradicijske glazbene baštine, izvedene pjesme dobile su novi život i dodatni umjetnički integritet, a polaznicima i publici pružile vrijedno glazbeno, povijesno, društveno i duhovno iskustvo.