Borna Šercar’s Jazziana Croatica i Ansambl LADO: Untamed

Posljednje večeri proljetnog izdanja festivala JazzHR, Borna Šercar je sa svojim ansamblom Jazziana Croatica, kao i članovima ansambla LADO  imao koncertnu promociju svog novog albuma naslovljenog Untamed (Croatia Records, 2022.).

Borna Šercar osnovao je Jazzianu Croaticu prije 13 godina, a sastav iza sebe ima već sedam albuma. U jednom je intervjuu Šercar izjavio da je Jazziana „prvi instrumentalni sastav s jasnom koncepcijom spajanja hrvatskog etna, dakle našeg melosa koji nas okružuje, i američkog jazza, u svrhu stvaranja autentičnog i specifičnog zvuka i brenda”. Etno jazz kao žanrovski izraz Jazziane Croatice doživio je svojevrsni vrhunac upravo na najnovijem albumu, u kojem Šercar donosi skladbe inspirirane raznim podnebljima Hrvatske i to u suradnji s glazbenicima iz tradicije: Ansamblom Lado.

Jazziana je album predstavila u sastavu jazz kvinteta: Vojkan Jocić na saksofonu, Elvis Penava na električnoj gitari, Hrvoje Kralj na kontrabasu, Borna Pehar za klavirom te Borna Šercar za bubnjevima. Tijekom godina dio tog sastava bili su i pijanist Zvjezdan Ružić te kontrabasist Tihomir Hojsak (koji trenutno svak radi na vlastitom etno jazz izrazu u suradnji s drugim glazbenicima), ali i klavijaturist Hrvoje Galler, koji je izvrsno svirao klavijature na snimljenom albumu Untamed.

Uz ovaj prilično klasični jazz sastav, na albumu gostuju i „nositelji“ tradicijskog dijela Šercarovog etno jazz izraza. Ansambl Lado nastupio je u povećem broju, u sastavu koji donosi i tradicijska glazbala: Marka Firsta na violini, Stjepana Večkovića na gajdama i blok flauti te Mladena Kosoveca na harmonici i klarinetu, ali, dakako, i Ladaricama, pjevačicama: Ivom Piler, Kristinom Opačić Vrućinom, Klarom Kašnom, Janom Radić, Dorotejom Juratović, Inom Milačić, Sandrom Sekulom te Petrom Matutinović.

Legende i tradicijska glazba u jazz ruhu

Nastale za vrijeme poticaja za korištenjem lokalne glazbene tradicije, skladbe Borne Šercara inspirirane su narodnim pričama i legendama te tradicijskom glazbom. Ipak, budući da Šercar nije došao iz tradicijske glazbe, tradicijski dio etno jazza Jazziane Croatice u velikoj je mjeri imaginiran: labavo je povezan uz glazbene elemente hrvatske tradicijske glazbe, to jest širih regionalnih glazbenih kultura. Kao najistaknutija glazbena poveznica Jazziane i tradicijske glazbe jesu složene mjere, kao odraz glazbenih tradicija šire regije, Balkana.

Budući da Šercar nije došao iz tradicijske glazbe, tradicijski dio etno jazza Jazziane Croatice u velikoj je mjeri imaginiran

Upravo složenom mjerom kreće i druga skladba s albuma, moj favorit: „Kosjenka“. Ona u složenim ritmovima donosi solo na harmonici kao tradicijskom instrumentu, ali i pjevanje Ladarica u paralelelnim intervalima. Povezana uz literani predložak Ivane Brlić-Mažuranić, bajku Regoč, „Kosjenka“ nije jedini slučaj korištenja bisera hrvatske književnosti na ovom albumu. Iz zbirke Priče iz davnine dolazi i inspiracija za skladbu „Fisherman Palunko“, temeljenu na bajci Ribar Palunko i njegova žena.

Narative donose i skladbe „Rose of Zagorje“, koje se pozivaju na legendu o Veronici Desinić; „Wild Rose Castle (Song for Duzluk)“, nastala prema slavonskoj legendi o Ružica gradu; kao i „Klek’s Witches“, koja govori o planini Klek u Karlovačkoj županiji kao mjestu okupljanja „vještica“. Na temelju povijesne priče nastala je skladba „Siget“, koja govori o Nikoli Šubiću Zrinskom i bitci kod Sigeta. Manje inspirirana lokalnom tradicijom, ali također s izvanglazbenom referencom jest i skladba „Orko“, koja dočarava lika Orka iz Mattelove franšize Gospodari svemira.

Zamišljena i izmišljena glazbena tradicija

Sam zvuk jazza Jazziane Croatice moderan je, ugledajući se na suvremeni američki jazz koji se spaja uz popularne glazbe poput rocka, u smjeru fusion jazza. Takav je glazbeni izraz čujan u instrumentalnim skladbama „Baranja Strikes Back“ te „Morlachia“ s albuma Untamed, skladbama koje unatoč modalnim temama i svojim nazivima ne donose baš tradicijsko zvukovlje. Skladba koja ipak više ide u smjeru tradicijskih uputnica jest „Rose of Zagorje“, koja dočarava sliku staloženog višeglasja, s violinom kao glazbenim simbolom Zagorja. Takva je i „Slavonia Undefined“, koja donosi gajde kao odraz slavonske glazbene tradicije, nakon čega Jazziana upada s harmonijskom progresijom koja nosi skladbu dalje, u pjevanje Ladarica puno tekstualnih motiva polja, zemlje, Dunava, ljubavi i čežnje.

Šercar, dakle, ne koristi konkretne predloške tradicijske glazbe, cjelovite napjeve, već glazbenu tradiciju imaginira. Takav pristup tradicijskoj glazbi „odozgo“ vidljiv je i u naslovu albuma Untamed, u kojem se dočarava slika tradicijske glazbe kao divlje i neukroćene. Osim toga, Šercar se nije koncentrirao na konkretnu glazbenu tradiciju, kao što to recimo čini Tamara Obrovac s glazbom Istre, već je htio napraviti „veći potez“ i donijeti svojevrstan pregled glazbenih tradicija unutar nacionalnih granica; kako piše u programskoj knjižici, u cilju „stvaranja autentičnog zvuka i brenda hrvatskog podneblja“.

Etno jazz izraz nije u potpunosti stopio dvije glazbe – ipak se čulo da je jedna došla kao dodatak drugoj

Takav naum svakako je umanjio razinu detaljnosti i dubine ulaska u lokalne glazbene tradicije. Odijeljenost dviju glazbenih tradicija, jazza i tradicijske glazbe, kao i jazz glazbenika Jazziane Croatice i tradicijskih glazbenika Lada bila je kroz skladbe jasna; odnosno, ovaj etno jazz izraz nije u potpunosti stopio dvije glazbe – ipak se čulo da je jedna došla kao dodatak drugoj. Takvo što je izgleda i bio cilj Jazziana Croatice: donošenje potpuno vlastite vizije lokalne glazbene tradicije.

Koncertna promocija

Koncertna promocija nije pratila redoslijed skladbi s albuma, no sve su one došle na red. Na koncertu u Tvornici Kulture bila je prisutna (razumljiva) trema izvođača – i to više sastava Jazziane Croatice, koja je vjerojatno izašla iz nastojanja da ovako velik ansambl ostane zajedno. Ulogu vođe preuzeo je sam bubnjar Borna Šercar, koji je neumornim ritamskim usitnjavanjem i glazbenim komentarima zaista držao sve na okupu.

Tijekom koncerta, svatko od instrumentalista dobio je svoj trenutak da zasjaji. Dobrim solažama, koje su i upisane u sam sadržaj skladbi, posebno su se istaknuli Vojkan Jocić, jedan od ponajboljih hrvatskih saksofonista, ali i i Mladen Kosovec na klarinetu, zanimljivom solažom s elementima jazza (čitaj: „Rhapsody in Blue“). Čisto i glasno grleno pjevanje Ladarica svakako je bio jedan od aduta koncerta, ali i albuma.

Dobrim solažama, koje su i upisane u sam sadržaj skladbi, posebno su se istaknuli Vojkan Jocić, jedan od ponajboljih hrvatskih jazz saksofonista, ali i i Mladen Kosovec na klarinetu

Unatoč vidnoj žanrovskoj diferencijaciji među glazbenicima, koncertna promocija albuma Untamed donijela je koherentnu izvedbu ovih dvaju ansambala. Iako sama glazba nije donijela potpun amalgam dviju glazbenih tradicija, publici (koja je, iznenađujuće, bila prilično mlađahna) se svidjela – što je bilo jasno iz entuzijastičnih aplauza, koji su krajem koncerta zaslužili i dva bisa. Etno kao novi izričaj tradicijske glazbe, u kakvim god kombinacijama i omjerima, danas je trend koji se prelijeva u sve glazbene žanrove, pa tako i jazz.

Etno kao novi izričaj tradicijske glazbe danas je trend koji se prelijeva u sve glazbene žanrove, pa tako i jazz