Ivi Josipoviću u Leipzigu uručena nagrada Hanno Ellenbogen
Skladatelj i bivši predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović sudjelovao je 14. i 15. studenoga 2022. na godišnjoj konferenciji Praškog društva za međunarodnu suradnju (Prague Society for International Cooperation) u Leipzigu u Njemačkoj, gdje mu je uručena godišnja nagrada društva.
Radi se o nagradi koju društvo dodjeljuje od 2000. godine na godišnjoj razini osobama koje su posvetile život javnom djelovanju. Među dobitnicima godišnjih nagrada nalaze se Hans-Dietrich Genscher, Václav Havel, Madeleine Albright, Miloš Forman i 14. Dalai Lama. Uz etablirana imena koja su pridonijela razvoju međunarodnih odnosa među dobitnicima su i mladi ljudi, kojima se nagrada dodjeljuje u pravilu za ostvarenja na području znanstvene djelatnosti i aktivizma te istovremeno kao poticaj za nastavak javnog djelovanja.
Novčani dio nagrade od 10.000 eura dobitnici uglavnom prosljeđuju civilnim organizacija. Josipović je predložio Documentu – Centar za suočavanje s prošlošću i Fond za humanitarno pravo “zbog njihovog rada na dokumentiranju sudbine žrtava rata i zagovaranju inicijativa za pravdu i pomirenje unutar i između post-jugoslavenskih zemalja”.
U sklopu ovogodišnje konferencije uručeno je ukupno šest godišnjih nagrada – za tekuću i prethodne tri godine, u kojima se nagrada nije dodjeljivala zbog pandemije. Uz Ivu Josipovića, koji je dobio priznanje za 2021. godinu, ostali dobitnici su kirurginja i aktivistica za ljudska prava Ma Thida iz Mjanmara (za 2022. godinu), dugogodišnji njemački šef diplomacije Hans-Dietrich Genscher i posljednji ministar vanjskih poslova DDR-a Markus Meckel (za 2020. godinu) te znanstvenik i disident Ivan Havel i znanstvenik i filozof Ivan Chvatík (za 2019. godinu), priopćilo je Ministarstvo europskih i vanjskih poslova.
Praško društvo za međunarodnu suradnju postoji od 1997. godine. Društvo je utemeljeno s ciljem promicanja političke, gospodarske i znanstvene suradnje u srednjoj Europi i stvaranja mreže političara, diplomata, gospodarstvenika i akademika koji djeluju na razini donošenja odluka. U sklopu godišnje konferencije održane su tri panel-rasprave te je Josipović bio govornik na jednoj od njih.
U nastavku prvog dana konferencije organiziran je koncert na kojem je nastupila pijanistica Katarina Krpan, redovita profesorica na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, izvodeći tri klavirske skladbe Ive Josipovića: Jubilus, Diabolezza i Igra staklenih perli, klavirsko djelo Ive Josipovića koje je najviše na repertoaru.
Nakon predsjedničkog mandata Ivo Josipović ponovno se aktivno posvetio skladanju i trenutno radi na operi John Lennon na temu posljednjih minuta života popularnog pjevača u kojima se John Lennon pred smrt prisjeća najvećih događaja iz svoje karijere. Izvedba opere Ive Josipovića očekuje se 22. travnja 2023. godine u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu u sklopu Muzičkog biennalea Zagreb.
Ispred Veleposlanstva Republike Hrvatske u Berlinu na godišnjoj konferenciji Praškog društva za međunarodnu suradnju sudjelovali su veleposlanik Gordan Bakota i diplomatski savjetnik Domagoj Marić.
Nakon nedavnog gostovanja sa Zagrebačkom filharmonijom u Velikoj Britaniji, upitali smo prof. Josipovića o dojmovima te perspektivama izvođenja hrvatske glazbe u inozemstvu. Govoreći o vidljivosti i dosezima hrvatske glazbe u inozemstvu, na pitanje je li ključ uspjeha što više izvođenja i distribucije diskografskih i notnih izdanja ili pak prodor partitura naših autora na repertoare stranih umjetnika koji bi onda učinili taj ključni korak u diseminaciji i recepciji na međunarodnom planu, Ivo Josipović za Glazba.hr tom je prilikom izjavio:
“S jedne strane, država treba brinuti o kulturi, naravno i glazbi i njenom plasmanu u inozemstvo. Kultura je u politici i diplomaciji tzv. soft power. Kvalitetna, jača ugled zemlje i naroda, pomaže kvaliteti opće percepcije zemlje.
Osim toga, umjetnost, posebno glazba spada u tzv. kulturnu industriju, važnu ekonomsku granu u vrhu gospodarskih djelatnosti, i po zaposlenosti, i po prihodu. Sinergija privatnog angažmana i ulaganja u umjetnost, državnog poticanja kreativnih kulturnih industrija te beskompromisno inzistiranje na profesionalizmu i kvaliteti, ključ su uspjeha.”
Bila je to prilika prokomentirati recentne uspjehe te načiniti malu usporedbu hrvatske glazbe s onom izvođenom na međunarodnim pozornicama, pa je prof. Josipović istaknuo kvalitete naše glazbene baštine, ali i izazove suvremene produkcije:
“Uvijek sam tvrdio da se naše stvaralaštvo kvalitetom sasvim može mjeriti s visokim europskim dosezima. Imamo zaista puno odličnih skladatelja, skladateljica svih generacija, posebno mlade generacije, i njihovih sjajnih skladbi. Najveći problem široj afirmaciji hrvatskih skladatelja je problem plasmana. Mi smo mala, ne baš bogata kultura i s te pozicije nije lako konkurirati velikim narodima koji mogu u plasman svoje kulture uložiti značajna sredstva.”
Čestitamo gospodinu Josipoviću na ovom uspjehu i priznanju te se veselimo skorim razgovorima ususret velikoj praizvedbi na 32. Muzičkom biennalu Zagreb!