Zborska antologija, antiratne poruke i nova djela

Novo izdanje Muzičkog biennala Zagreb i u svom šestom danu nastavilo je s pregrštom glazbenih događanja. U utorak, 18. travnja, festival je ponudio gusto nanizan i raznolik program svojoj publici koja bi se po svojim glazbenim ukusima mogla svrstati u glazbene svejede, kao i onoj čiji ukus više pripada nekoj od glazbenih niša. U sklopu skladateljskoga masterclassa, predavanje o svojoj glazbi održala je eminentna skladateljica Chaya Czernowin, a u ciklusu glazbenih portreta članova ansambla Klangforum Wien nastupila je violinistica Annette Bik koja je maestralno izvela Extasis za violinu solo skladatelja Toshia Hosokawe.

Trenutak izbora za publiku došao je kada je trebalo odabrati između dva događanja koja su se održavala u istom terminu: interaktivne probe – otvoreni glazbeni laboratorij elektroakustičkog ansambla Ivara Robana Križića u Močvari ili koncert zbora HRT-a u Laubi.

Sudeći po prepunoj Laubi, velik dio publike privukao je koncert zbora HRT-a u sklopu ciklusa Sfumato, pod ravnanjem Tomislava Fačinija. Ova programska suradnja MBZ-a i HRT-a rezultirala je koncertom zanimljivog formata kakav smo već mogli uočiti na prethodnim koncertima. U jednoipolsatnom trajanju (bez pauze) publika je čula vokalna djela 20. i 21. stoljeća, od antologijskih skladbi do praizvedbe, a posebnost je bila jedina instrumentalna skladba koja je svojom tematikom kao i stavcima raspoređenima između ostalih skladbi poput malih intermezza stvarala kontrapunkt dramatskom luku koncerta.

Foto: Matej Grgić/MBZ

Koncert je otvorila Ligetijeva Lux Aeterna (1966.) Ova antologijska zborska skladba jedna je od najpoznatijih skladbi iz razdoblja u kojem se skladatelj služio mikropolifonijom i predstavlja velik izazov izvođačima koji moraju postići krhki balans izdržanih gustih klasterskih akorada u pianissimu kako bi postigli eteričnu zvukovnu boju Ligetijeve vizije vječnosti. Ovo djelo može poslužiti kao test svakom ansamblu, a zbor se HRT-a dobro nosio s partiturom pod sigurnim Fačinijevim vodstvom.

Foto: Matej Grgić/MBZ

Ratna tematika kao okosnica koncerta jasno se naznačila u skladbama Five Traces (2019.) srpskog skladatelja Juga Markovića te Ognjeno morje (2008., revidirana 2017.) slovenskog skladatelja Uroša Rojka. Markovićeva skladba prva je skladba ratne tematike na programu koncerta, no ne i prva takva skladba koju je publika mogla čuti na ovom festivalu.

Foto: Matej Grgić/MBZ

Na koncertu projekta Balkan Affairs dva dana ranije, a u istom prostoru, publika je mogla čuti najnoviju Markovićevu skladbu Nula inspiriranu ratom iz devedesetih godina i njegovim posljedicama. Ono što je zanimljivo jest razlika u skladateljevu pristupu ovim skladbama. Dok se u skladbi Nula na ironičan način poigrava ključnim riječima poput nule (zero) i devize,  Five Traces je emocionalno nabijeno djelo čija se forma temelji na izmjeni sporih glissanda i izdržanih tonova te deklamativne basovske dionice koja podsjeća na pravoslavnu liturgiju.

Foto: Matej Grgić/MBZ

Skladba doseže svoj melankolični vrhunac evokativnom melodijom koja izvire iz polifone teksture uokvirena glissandima. Izvođači su suvereno i uvjerljivo izveli ovu zahtjevnu partituru što ne čudi s obzirom na to da su je izveli prošle godine kad je djelo pobijedilo na 11. međunarodnom skladateljskom natjecanju New Note u organizaciji Samoborske glazbene jeseni.

Foto: Matej Grgić/MBZ

Tekstualni predlošci obiju skladbi datiraju iz vremena Prvoga svjetskog rata, no dok Markovićeve skladbe čine fragmenti iz pjesama petorice pjesnika koji su u ratu sudjelovali ili u njemu izgubili svoj život, Rojko je uglazbio tekst dopisnice vojnika s ratišta koji ratna razaranja opisuje kao more ognja što je u partituri zvučno oslikano disonantnim ležećim akordima te onomatopejama pucnjeva.

Foto: Matej Grgić/MBZ

Kontrapunkt tematici i ugođaju koncerta stvarale su skladbe Johna Cagea te Cvrčak, praizvedena skladba Sanje Drakulić. Cageova skladba Living Room Music (1940.) za kvartet udaraljkaša i govornika u ovom je kontekstu poprimila ludički karakter.

Foto: Matej Grgić/MBZ

Francesco Mazzoleni, Filip Merčep, Fran Krsto Šercar i Tomislav Fačini (u dvostrukoj ulozi dirigenta i izvođača) nakratko su Laubu učinili svojom dnevnom sobom.

Foto: Matej Grgić/MBZ

Sjedeći za stolom i koristeći nasumične kućanske predmete umjesto instrumenata podcrtali su oštar kontrast svakodnevnog života i ratne zbilje. Stavci poput intermezza raspoređeni između ostalih skladbi poslužili su za čišćenje slušateljskog nepca između teških, emocionalno nabijenih skladbi.

Foto: Matej Grgić/MBZ

Praizvedeno djelo Cvrčak skladateljice Sanje Drakulić publika je također mogla promatrati u kontekstu ratne tematike, odnosno u negaciji ratnog mraka u opetovanim zazivanjima sunca.

Foto: Matej Grgić/MBZ

Nazorovi stihovi poslužili su skladateljici kako bi poslala ovu suptilnu poruku, a istovremeno se pozabavila onomatopejskim tretiranjem riječi cvrčak i zvučnim oslikavanjem ugođaja ljetnog popodneva. Sigurno baratanje zborskom fakturom pokazala je polifonom razradom materijala i živom ritamskom strukturom znajući da će u zboru HRT-a pronaći sigurne interprete svoje glazbe.

Foto: Matej Grgić/MBZ

Skladba Kletva nad željezom estonskog skladatelja Velje Tormisa oslanja se na folklorni stil i šamanske rituale pa je ovo efektno i ritamski pregnantno djelo u suverenoj izvedbi zbora sa sjajnim solistima Želimirom Panićem i Vjekoslavom Hudečekom savršeno zaokružilo tematiku koncerta poslavši snažnu antiratnu poruku.

Foto: Matej Grgić/MBZ

Tormisovo djelo već se ustalilo u repertoaru zbora HRT-a, a pridodamo li tome i ponovne izvedbe djela Markovića i Rojka (njegovu skladbu praizveli su na međunarodnom zborskom festivalu Tenso Days 2017.) vidimo da MBZ-ova programska politika u praksi provodi jednu od svojih važnijih odrednica nedavno objavljenoga festivalskog manifesta, a ta je zadržavanja novih djela na repertoaru i usporavanje ciklusa kulturne proizvodnje, odnosno kulturne inflacije narudžbi novih djela koja se na programu pojave samo jednom.

_______

Sufinancirano sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.