A Porina dobiva...: serijal o ljudima koji su obilježili hrvatsku glazbenu povijest

A Porina dobiva… serijal je dvanaest dokumentarnih filmova o dobitnicima Porina za životno djelo, ljudima koji su obilježili hrvatsku glazbenu povijest.

Velikani koji su dobili svoju epizodu su: Arsen Dedić, Boško Petrović, Dino Dvornik, Dunja Vejzović, Đorđe Novković, Ivo Robić, Kvartet 4M, Miljenko Prohaska, Oliver Dragojević, Ruža Pospiš Baldani, Vice Vukov i Zdenko Runjić.

Autorski tim dokumentarnog filma čine scenarist i redatelj Toni Volarić, snimatelji Vjeran Hrpka i Domagoj Lozina, tonski snimatelj Silvio Mojaš te asistentice redatelja Iva Cikojević i Željka Benčić uz suradnike. Montažu potpisuje Augustin Tin Bilandžić, a šminkerica je Sanja Krstulović. Producent je Davor Drezga (Unison Pro d.o.o.), urednica Lejdi Oreb (HTV).

Svih dvanaest dokumentarnih filmova moguće je pogledati na platformi HRTi.

Arsen Dedić

Arsen Dedić je na neki način uvijek bio ispred svog vremena. Pjesme koje nisu odmah prihvaćene ili nagrađivane, redovito su sve do jedne nakon nekog vremena postale – klasici. Najčešće takvim umjetnicima, slava dolazi poslije. Poštovanje prema njemu i njegovom radu došlo mu je, nasreću, za života, iako je na prihvaćanje mnogih pjesama morao čekati. I čekao je strpljivo, skladao, pisao, objavljivao, ostavljajući nam nešto neprocjenjivo. U dokumentarcu o Arsenu o njemu govore Dušan Šarac, Matija Dedić, Branko Viljac, Ivo Pattiera, Tonko Maroević, Branko Bulić, Rade Šerbedžija, Nikša Bratoš, Branko Bubica, Darko Gulin, Mate Relja i Jakša Fiamengo. A jedna od velikih kako u glazbi, tako i u Arsenovom životu otkrila je kroz film detalje upoznavanja i suživota s njim. Gabi Novak ispričala je kako je sve počelo pozivom na pašticadu kod Arsenove majke.

Boško Petrović

Njegov utjecaj na popularizaciju jazza na ovim prostorima bio je toliko velik da se osjeća i danas. Bio je redoviti gost na najvećem jazz festivalu na svijetu – u kalifornijskom Montereyu, dovodio je u Zagreb i Hrvatsku svjetska imena jazza, bio je pokretač popularizacije te glazbe, posebno u svom kultnom B.P. klubu. Slijedom toga i grad Zagreb je popularizirao kao jazz destinaciju. Mnogi ne znaju da je upravo zahvaljujući njemu zagrebačka publika mogla uživati u svirci velikih Johna Lewisa, Martina Drewa, Alvina Queena, Arthura Farmera, Joea Zawinula s cijelom postavom Weather Reporta i mnogih drugih svjetskih majstora. Kroz film saznali smo kako su mnogi od njih dolazili za simboličan honorar jer im je bilo jasno da je Boško Petrović sve činio kako bi Zagreb stavio na jazz kartu Europe. U dokumentarcu o njemu govore: Neven Frangeš, Mario Mavrin, Salih Sadiković, Silvije Glojnarić, Ratko Divjak, Anđelko Vučić,  Nenad Dogan, Primož Grašič, Jasna Bilušić, Matija Dedić, Elvis Stanić, Damil Kalogjera, Branko Bulić, Tonko Ninić i mnogi drugi.

Dino Dvornik

Već na spomen njegova imena osjeća se praznina koja je nastala preranim odlaskom. Dokumentarni film podsjeća nas na razigranog i uvijek nasmijanog hrvatskog kralja funka, čije se pjesme i danas često čuju na radijskim postajama. Bio je poseban, drukčiji, glazbenik ispred svog vremena, nepredvidljiv, jedan od najboljih ritmičara koje je Hrvatska ikada imala. Dino je upornošću i radom, iako u počecima možda i neshvaćen, sebi izborio mjesto u povijesti hrvatske glazbe. Film izjavama njegovih kolega, obitelji i prijatelja progovara o tome kakav je Dino uistinu bio, koliko emotivan, iskren i duboko uronjen u glazbu. Njegova ideja glazbenog hita bilo je pronalaženje dobrog ritma, sve drugo će, tvrdio je, doći samo po sebi. Prvi je javnost saznala da je Dino na neki način znao da radi zadnji album i rekao supruzi da stvara samo zbog nje i kćeri Elle. Prvi autorizirani dokumentarni film o Dini Dvorniku govori i do sada nepoznate pojedinosti o nastanku pojedinih bezvremenskih hitova, Dini kao ocu i suprugu, te, naravno, pronalazi mjesto na kojem je danas njegov posthumno dodijeljen kipić Porina za životno djelo.

Dunja Vejzović

Nakon diplome na Muzičkoj akademiji u zagrebačkom HNK-u rekli su joj da ju svakako primaju u stalni angažman, no da će morati pričekati prvu veću ulogu. Njen odgovor bio je pakiranje i odlazak u Njemačku. Upravo tako započela je karijera jedne od najvećih hrvatskih opernih pjevačica svjetskog ugleda. Tri je godine na Bayreuthskim svečanim igrama pjevala kultnu ulogu Kundry i postala njezina vodeća svjetska interpretkinja. Kroz film saznajemo i sve o njenoj suradnji s redateljem Robertom Wilsonom. Saznajemo i kako je, pod ravnanjem austrijskog dirigenta Herberta von Karajana s Berlinskim filharmoničarima, snimila tri cjelovite Wagnerove opere – Parsifal, Lohengrin i Ukleti Holandez i to za velike diskografske kuće DGG i EMI. Od samih početaka pa do svjetskih uspjeha u prestižnim opernim kućama – sve o posebnoj Dunji Vejzović saznajemo kroz ovaj dokumentarac.

Đorđe Novković

„Nitko ne može napisati bolju pjesmu za Mišu od mene”, izjavio je legendarni skladatelj Đorđe Novković. Đorđe Novković čovjek je koji je ispisao povijest hrvatske zabavne glazbe, najplodniji autor toga glazbenog izraza kojeg je Hrvatska imala. Među više od 2500 pjesama napisao je Mišine i mnoge druge uspješnice za Srebrna krila, Severinu, Željka Bebeka, Gabi Novak, Nedu Ukraden, Dalibora Bruna, Pro arte, Duška Lokina, Vladu Kalembera, Jasnu Zlokić, Daniela Popovića, koje i danas oduševljeno pjevaju stotine tisuća ljudi. Priča je to o fascinantnom opusu, bogatoj karijeri i nevjerojatnom osjećaju za ono što publika želi čuti, manje poznatim pojedinostima iz njegova života te podsjetnik na pjesme uz koje su mnogi odrastali, slavili, zaljubljivali se, kao i činjenica da su uz Đorđu učili i stasali kasnije poznati skladatelji.

Ivo Robić

Dokumentarac donosi sve o prvim nastupima Ive Robića na terasi opatijskog hotela Kvarner, plasmanu na top listi Billboarda, nevjerojatnom uspjehu pjesme Morgen kao i o njegovoj ljubavi prema Zagrebu i supruzi Marti. U dokumentarnom filmu o Mr. Morgenu govorili su Miro Ungar, Beti Jurković, Antonio Poščić, Fran Potočnjak, Stjepan Mihaljinec, Elvira Voća, Dušan Paro, Siniša Škarica, Dubravko Majnarić i Zdenka Vučković.

Kvartet 4M

Šezdesetih godina prošlog stoljeća pjevali su Beatlese prije Beatlesa, utemeljili televizijski zabavni program, zatim pjevali na brojnim inozemnim turnejama – od Velike Britanije do SAD-a, predstavljali bivšu državu na Euroviziji… Bogata karijera, danas nam svima nezamislivi počeci i ogroman ugled i popularnost, to je – 4M. Ivica Krajač, Miro Ungar, Željko Ružić, nažalost već pokojni Branko Marušić i kasnije (umjesto Mire Ungara) pristigli Saša Sablić bili su prvi koji su gledateljima i koncertnoj publici davali pravi glazbeni show obogaćen stand up komedijom, scenskim pokretom i prvim plesnim koreografijama. Koliko su dobri i inovativni bili najbolje dokazuje činjenica da su dvije godine proveli u Londonu kao stalni bend u showu tada planetarno popularnog Tommyja Steelea. U filmu o legendarnom kvartetu 4M govore: Branko Bulić, Ivica Krajač, Željko Ružić, Siniša Škarica, Tereza Kesovija, Branko Matutinović, Boris Ciglenečki, Miro Ungar i Saša Sablić.

Miljenko Prohaska

Violinu je kao dječak zvao „biolina“, došla mu je u ruke kad je imao osam godina i time dobio priliku ostvariti svoje dječačke snove o tome da postane violinist. To nisu bili jedini snovi ovog poznatog hrvatskog skladatelja. Želio je biti i svećenik, agronom, a čak i detektiv. Ovo su samo neke od zanimljivosti karaktera koje je u sebi čuvao Miljenko Prohaska. Kroz dokumentarni film imamo priliku saznati jako puno detalja iz njegovog života koje iznose, između ostalih i njegova kći Miljenka Prohaska Kragović, glazbeni novinar Davor Hrvoj, ali i njegova unuka Darka Kragović. U dokumentarcu možemo vidjeti i neke stare Prohaskine snimke, ali i čuti kako je Gabi Novak istovremeno upoznala upravo Miljenka i Arsena, kako su najpoznatiji svjetski jazz ansambli izvodili njegova djela u kalifornijskom Montereyu 1967. te kako je napravio aranžman za prvu hrvatsku rock operu Gubec-beg.

Oliver Dragojević

Legendu hrvatskog glazbenog neba opisuju oni koji su s njim živjeli, radili i stvarali sve ono od čega nas danas prolaze trnci na prve taktove. O Oliveru govore supruga Vesna, prijatelji Brico, Vinko Barčot, Zlatan Stipišić Gibonni, Bata, Zorica Kondža, Tedi Spalato, Tomislav Mrduljaš i drugi. U filmu o Oliveru njegova supruga Vesna između ostalog govori i kako bi mu ona spakirala hranu i vodu kada bi rekao da ide na more sljedeća tri dana. Kad bi se nakon tri dana vratio doma, u Vela Luku, vratili bi se i paketi koje mu je ona spremila. Neke ne bi ni otvorio jer njemu na moru baš ništa nije trebalo. Autorska ekipa je, stvarajući film o jednostavnom a velikom čovjeku koji se i na najudaljenija mjesta vozio bez vozača, bila u Vela Luci, Splitu, Zagrebu; a gledatelji će se kroz dokumentarac moći prisjetiti mnogih Oliverovih nastupa, prije svega onih koje je dosanjao u Parizu, New Yorku i Londonu.

Ruža Pospiš Baldani

Od svoje 24. godine, u Metropolitan Operi nastupila je čak 57 puta, surađivala s iznimnim svjetskim dirigentima, pjevala s opernim velikanima u najvećim koncertnim dvoranama. U filmu o njoj govorili su nacionalna prvakinja Dubravka Šeparović Mušović, dirigent Nikša Bareza, Dražen Siriščević, njezini profesori Ankica Opolski, Marijan Zuber i Marija Borčić. Kroz dokumentarac saznajemo puno o opernoj divi koja je pridonijela hrvatskom ugledu u svijetu, a za sebe osigurala svjetsku opernu karijeru. Proći ćemo kroz najzanimljivije detalje njenog životnog i glazbenog puta koji je započeo 1961. godine kada je kao devetnaestogodišnja studentica zapjevala u zagrebačkom HNK. Ubrzo nakon toga ostvaruju joj se snovi koje ima svaka pjevačica – Metropolitan Opera u New Yorku. Dobiva ulogu Maddalene u Rigolettu, a nakon toga uslijedio je nastavak – milanska Scala, londonski Covent Garden… Nacionalna operna prvakinja Dubravka Šeparović Mušović o Ruži Pospiš Baldani u filmu govori: „Ruža je veličanstvena osoba kojoj se oduvijek divim, pogotovo u svojim mladenačkim danima kada nisam ni pomišljala da ću biti pjevačica. Kad sam studirala arhitekturu često sam nailazila na njezine snimke i to sam nekako opijeno gledala. Kad se moj život okrenuo naglavačke, Ruža je bila osoba kojoj sam stremila“.

Vice Vukov

Život jednog od najpopularnijih pjevača koje je Hrvatska ikad imala obilježili su glazba, brojni nastupi i nagrade diljem svijeta, ali i politički progon. U dokumentarnom filmu o Vici govore njegov sin Emil, kćer Ivana, unuka Vita, prvakinja opere HNK Zagreb Diana Hilje, Alfi Kabiljo, a možemo između ostalog vidjeti i snimke pokojnog Ive Brešana kako govori o Vici. Osim toga, u dokumentarcu se nalazi i pregršt obiteljskih fotografija koje nismo imali priliku nigdje vidjeti, ali i otkriti detalje o Vici koje do sada nismo znali.

Zdenko Runjić

Hrvatska javnost, osobito mlađi naraštaji, ovim posebnim dokumentarcem dobila je će puninu životne priče o iznimnom Zdenku Runjiću, skladatelju, aranžeru i autoru tekstova, čije su pjesme jednostavno postale dio života svakoga od nas. Stvarao je za sve uvažene hrvatske vokalne interpretatore i grupe, ostvario više od 30 samostalnih izdanja u višemilijunskoj nakladi. Dobitnik je nebrojenih nagrada na festivalima u zemlji i inozemstvu, a nositelj je i priznanja Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Posebnu pozornost film daje njegovoj najplodonosnijoj suradnji, onoj s Oliverom Dragojevićem za kojeg je napisao 200 pjesama. Film donosi arhivske snimke, fotografije, glazbene brojeve, sjećanja članova njegove obitelji i osnovnoškolskog učitelja Ivana Kedje, a o nezaboravnom šjor Zdenku govore i prijatelji Tonči Huljić, Goran Karan, Meri Cetinić i Oliver. Ne zaboravimo, njegova pjesma “Galeb i ja” jedna je od naših najljepših pjesama, a “Skalinada” je postala neslužbena himna grada Splita i cijele Dalmacije.