Dobitnici godišnjih nagrada HDS-a za 2022. godinu

Nagrada od strane struke, uglavnom u tijesnome izboru niza pojedinki i pojedinaca zaslužnih za niz sjajnih ostvarenja, vrijedan rad i utjecaj na kulturu što su ga ostvarili u protekloj godini, veliko je priznanje koje daje poticaj za daljnja nastojanja.

Hrvatsko društvo skladatelja na redovnoj godišnjoj općoj skupštini koja se održala 21. svibnja objavilo je dobitnike svojih godišnjih nagrada za 2022. godinu.

Nagradu Boris Papandopulo za autorsko stvaralaštvo na području ozbiljne glazbe za 2022. godinu dodijelili su skladatelju i dirigentu Berislavu Šipušu za Pasiju za soliste, govornika, mješoviti zbor i instrumentalni ansambl.

Ističući u obrazloženju posebnosti njegove partiture, odabira i odnosa prema odabranome tekstu te specifičnost glazbe kojoj je kazivanje također povjereno, navodi se i kako “poticaj za skladanje, interpretacija, izvedba i njezino bilježenje podcrtavaju važnost koju za ostvarenje ovakvih, za hrvatsku kulturu značajnih opusa, imaju dugoročni projekti kakav je skladateljska rezidencija s ansamblima HRT-a.”

Nagrada Vatroslav Lisinski za doprinos hrvatskom glazbenom stvaralaštvu koja se dodjeljuje pojedincima, organizacijama ili zajednicama došla je u ruke saksofonskog Kvarteta Papandopulo, za brojne narudžbe, praizvedbe i izvedbe djela hrvatskih skladateljica i skladatelja te album Scene, u potpunosti posvećen hrvatskoj glazbi, izdan u 2022. godini.

U obrazloženju dodjele nagrade istaknuto je kako kvartet Papandopulo “smiono gradeći vlastitu programsku poetiku kontinuirano gradi ne samo repertoar hrvatskog stvaralaštva za taj sastav, nego i njegovu prepoznatljivost te recepciju kod publike. To čine formirajući interpretativno izazovne programe čija je osovina glazba hrvatskih autora, bez obzira sviraju li pred publikom nekoga od brojnih hrvatskih gradova i manjih mjesta u sklopu bogatih koncertnih sezona ili pak u Berlinskoj filharmoniji i njujorškom Carnegie Hallu, gdje su nastupili prošle godine.”

Nagrada Josip Andreis za iznimne domete u muzikologiji ili glazbenoj publicistici dodijelit će se Mariji Barbieri, za sveukupni autorski rad, uključujući monografiju Naša Ivanka Boljkovac i Leksikon hrvatskih opernih pjevača.

Obrazloženje, među ostalim, ističe i kako je “osobit njezin doprinos u vrednovanju i praćenju opernih umjetnika, bilo da se radi o pjevačima, dirigentima ili skladateljima. Kroz kontinuitet takvog minucioznog publicističkog rada u kojemu birana tematika ne obuhvaća samo izvođače i operna djela, nego i rad opernih kuća i odnos s publikom, izranja i kontinuitet kulturne sredine koji, kad je hrvatska glazba u pitanju, uspijeva prevladati diskontinuitete društvenih previranja i često nesklonih okolnosti prema umjetničkom glazbeno-scenskom stvaralaštvu.”

Nagradu Milivoj Körbler za autorsko stvaralaštvo na području popularne glazbe dobiva Mario Mihaljević, za sveukupni autorski rad. Obrazloženje za ovu nagradu zaključuje misao kako “ukoričenim pjesmama, epigramima i aforizmima, stvaralaštvo Marija Mihaljevića dobiva zaokruženu dimenziju. No sigurno je kako mu autorski poriv ne miruje i kako hrvatska popularna glazba može i dalje računati na njegov vrhunski doprinos: glasom, notama ili stihovima.”

Nagrada Miroslav Sedak Benčić za autorsko stvaralaštvo na području jazza dodijelit će se Elvisu Staniću, za sveukupni autorski rad, uključujući album Insomnia izdan u 2022. godini, kao i značajan doprinos razvoju scene jazz glazbe u Hrvatskoj.

“Njegova djela odaju karakter glazbenika za kojeg ne postoje tajne glazbenog zanata, a koji je ujedno maštovit, prepoznatljiv i kreativan,” jedna je od misli kojima je oblikovano obrazloženje ove odluke.

Nagrada Franjo Ksaver Kuhač za iznimne domete na očuvanju ili promociji hrvatske tradicijske glazbe dodjeljuje se Miroslavi Hadžihusejnović Valašek za sveukupni etnomuzikološki rad.

Obrazloženje ističe kako je “svojim stručnim radom doprinijela upisu glazbenih i folklornih tradicija (crkveno pučko pjevanje Baranje, crkveno pučko pjevanje Slavonije i Srijema, pjevanje starogradskih pjesama Slavonije, Baranje i Srijema, šetana kola Slavonije) u Registar kulturnih dobara te je sudjelovala u istraživačkim projektima Ministarstva znanosti i obrazovanja.”

Obrazloženja nagrada možete pročitati ovdje.