Kriss Thakrar: "Svaki korisnik društvenih mreža danas je kreator sadržaja"
Kriss Thakrar je konzultant ugledne britanske kuće MIDIA Research, koji se bavi istraživanjima vezanim uz izdavačke kuće, start-upove, fondacije, tvrtke i platforme koje se bave glazbom. Thakrar istražuje kako nastaje glazba, kako joj pristupaju umjetnici, a kako izdavačke kuće, zanima ga kako izgleda struktura glazbene industrije te kako se ona nadopunjava s drugim sektorima, poput, primjerice, industrije videoigara.
On je jedan od govornika Međunarodne autorske kreativne konferencije MAKK, koja se u četvrtak i petak (2. i 3. prosinca) održava u Muzeju suvremene umjetnosti, ali se i prenosi uživo na YouTubeu i Facebooku.
“Moje će se predavanje fokusirati na budućnost glazbene industrije, kreativnu ekonomiju, važne promjene u branši kojima svjedočimo, a pokušat ću i predvidjeti kako će izgledati posao iduće generacije kreativaca”, najavljuje Thrakrar, čija je prezentacija na rasporedu u četvrtak u 15.30 sati.
Kada se priča o glazbenoj industriji, u javnom je prostoru jedna od gorućih tema svakako odnos streaming servisa prema umjetnicima, odnosno pitanje kako njihova raspodjela prihoda može biti poštenija no što je sada. Medijski je diskurs po tome pitanju obično negativan, no Thakrar kaže:
“Streaming servisi su pokrenuli glazbenu industriju.”
S druge strane, slaže se s tvrdnjom da veliki servisi nisu uspjeli osigurati dovoljne prihoda velikom broju glazbenika.
“No postoje milijuni kreativaca, na Spotify se svakodnevno dižu deseci tisuća pjesama”, govori.
Budućnost zarade ljudi koji prodaju zvukove i beatove, kaže, definitivno nije na streaming servisima.
“Čak i nezavisni umjetnici, koji nemaju izdavačke kuće, to ne uspijevaju. No dobra je stvar da i druge platforme idu u smjeru integriranja glazbe u bit svojeg postojanja. Kao primjere bih naveo Instagram Reelse, YouTube Shortse, Snapchat…”, kaže.
Stvar je kompleksna.
“Korisnici aplikacija i sami postaju kreativci. Pa kreativci žive od toga da pomažu korisnicima da kreiraju sadržaj”, govori.
Detaljnije pojašnjava na što točno misli; TikTok je, primjerice, značajno podigao razinu interaktivnosti u načinu korištenja aplikacija.
“Na takvim je mrežama puno dinamike. Njihovo korištenje se čini poput igranja igre”, priča Thakrar.
Pisao je nedavno i blog o zanimljivom projektu Kanye Westa, koji je lansirao takozvani Donda Stem Player, interaktivni zvučnik preko kojeg korisnik može sam miksati glazbu.
“To je iznimno zabavna stvar. Sumnjam da će cijela industrija ikada ići u tome smjeru, no zanimljivo je vidjeti da se to može”, govori ovaj stručnjak.
Kanye West po mnogočemu je, čini se, vizionar. Bio je jedan od osnivača Tidala, koji je danas na glasu kao streaming servis koji se, uz SoundCloud, okrenuo poštenijoj raspodjeli tantijema.
“Zanimljivo je vidjeti kako isprobavaju različite modele, kako kreiraju politiku svojega branda. Posebno će biti uzbudljivo gledati gdje će ići Tidal sada kad ih je kupio Square, koji je tehnološka firma”, kaže Thakrar.
On streaming servise smatra jednom od najvažnijih stvari koje su se dogodile glazbenoj industriji u posljednje vrijeme.
“Nemjerljivo su ojačali zajednicu nezavisnih umjetnika, koji sada mogu iznimno jednostavno podijeliti svoju glazbu”, govori, pa dodaje da ga u kontekstu razvoja tehnologije oduševljava i što je danas produkcija glazbe jednostavnija i dostupnija no ikada.
Vidi još jednu iznimno važnu dobrobit streaming servisa – oni su u velikoj mjeri smanjili piratstvo.
“A to je bilo vrlo problematično, posebice za poznate glazbenike i velike izdavačke kuće, koje su zbog piratstva gubile ponekad čak i milijune”, kaže Thakrar.
Naglašava kako je zarađivanje od glazbe iznimno promjenjiva i nestabilna kategorija.
“Danas, primjerice, da b i stvorio bazu fanova na Spotifyju moraš angažirati fanove na Instagramu ili TikToku, dijeliti s njima sadržaj, vlastite aktivnosti, moraš zaraditi njihovu pažnju. Ne tako davno, u industriji je najvažniji format bio CD. Stvari se brzo mijenjaju”, govori.
A i ovise o tome o kojem dijelu svijeta razgovaramo.
“Zanimljivo je da, primjerice, u Kini ljudi imaju naviku kupovati više kopija albuma svojih omiljenih glazbenika. Radi se o kompeticiji, natječu se tko je veći obožavatelj nekog glazbenika. Isto tako, imaju sofisticiranu infrastrukturu preko koje slušaju glazbu, a koja, za razliku od naše, nema uporište u IP adresama. Pa je kod njih glazbena ekonomija značajno drugačija; više se temelji na prijenosima uživo, umjetnici puno više razmjenjuju poruke s obožavateljima i slično”, kaže gost MAKK-a.
Iznimno je uzbuđen što će biti gost konferencije. Osobno je najviše fan hip-hopa i popa, pa smo mu poslali izbor najbolje hrvatske glazbe u tim žanrovima, a još čekamo da nam javi svoje dojmove o njoj.
No već je poručio jednu stvar našim glazbenicima:
“Danas su državne granice nebitne. Ne odustajte, ustrajte, i ciljajte na svjetske karijere!”
