Miroslava Hadžihusejnović Valašek: izvori od neprocjenjive vrijednosti

Promatrajući rad domaće etnomuzikologije te rezultate koje su nam pojedini etnomuzikolozi ostavili u zalog, rijetko koga će ostaviti ravnodušnim količina znatiželje i ustrajnosti koja se može iščitati između etnografskih redaka. Pogotovo kada ih čitate iz pera etnomuzikologinje koja u osamdeset i osmoj godini života objavi dvije knijge!

Danas 88. rođendan slavi Miroslava Hadžihusejnović Valašek te joj se sljedećim odlomcima pridružujemo u slavlju.

Posvećenost glazbi Slavonije, Baranje i Srijema

Rođena 1935. godine u Osijeku, Hadžihusejnović Valašek je nakon općeg i glazbenog srednjoškolskog obrazovanja diplomirala, a zatim i magistrirala etnomuzikologiju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Uz etnomuzikologiju, sve do umirovljenja bavila se i pedagoškim radom, kao glazbena pedagoginja u školama, a zatim i kao profesorica na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. Od samog početka, svoje je znanstveno djelovanje posvetila istraživanju tradicijske glazbe Slavonije, Baranje i Srijema.

Iz te, naizgled uske orijentacije, kroz godine je objavila 70 pisanih radova, devet knjiga te više od 1200 emisija nastalih u redakciji narodne glazbe Hrvatskoga radija. Stoga ne iznenađuje da je takva bogata karijera već ovjenčana Nagradom za životno djelo Milovan Gavazzi (Hrvatsko etnološko društvo) te nagradom Ljubo Stipišić-Delmata (Pasionska baština) za naročit doprinos afirmaciji i njegovanju pasionskih sadržaja.

Miroslava Hadžihusejnović Valašek, Pasionska baština / Foto © Mirjana Žugec Pavičić

Ove godine, Miroslava Hadžihusejnović Valašek primila je i Nagradu Franjo Ksaver Kuhač Hrvatskog društva skladatelja za sveukupni etnomuzikološki rad.

“Svojim je stručnim radom doprinijela upisu glazbenih i folklornih tradicija (crkveno pučko pjevanje Baranje, crkveno pučko pjevanje Slavonije i Srijema, pjevanje starogradskih pjesama Slavonije, Baranje i Srijema, šetana kola Slavonije) u Registar kulturnih dobara RH te je sudjelovala u istraživačkim projektima Ministarstva znanosti i obrazovanja RH.

Dr. Sc. Tvrtko Zebec u svojem je prijedlogu za Nagradu Josip Andreis među ostalim istaknuo kako su glazba i glazbeno stvaralaštvo na područjima na kojima je mr. sc. Miroslava Hadžihusejnović Valašek radila ‘zasigurno dobile na vrsnoći, prepoznatljivosti i javnome priznanju. Time je njezino djelovanje ispunilo svoju osnovnu ideju i smisao, a ostvarena djela su ostala trajno sačuvana na dobrobit hrvatske kulture'” – Iz obrazloženja Nagrade F. K. Kuhač HDS-a

Posljednju nagradu, koja se dodjeljuje za iznimne domete na očuvanju ili promociji hrvatske tradicijske glazbe, zaslužila bi i kad bi se uzele u obzir samo dvije posljednje objavljenje knjige: Dušo, sad pođi sa mnom i Najstarije zbirke tradicijske glazbe iz Slavonije: Uspomene na stari Brod Ignjata Alojza Brlića (1830-ih) i Južno slavljanske pučke pesme Karla Catinellija (1849.).

Obje knjige plod su višegodišnjih raznorodnih istraživanja: za prvu knjigu, ono je ostvareno uobičajenim etnografskim metodama u prikupljanju i proučavanju pučkih nabožnih napjeva, dok je drugo istraživanje u velikoj mjeri historiografsko.

Živi kontakt s tradicijom i njezino bilježenje

Poseban doprinos Miroslava Hadžihusejnović Valašek ostvaruje na „terenu“, među nositeljima i stvarateljima tradicije koju proučava. Zahvaljujući njezinom radu, pojedini napjevi, šetana kola, dječje igre ili tekstovi – dotad čuvani u sjećanjima pojedinaca – ostaju u nasljeđe kulturno-umjetničkim društvima i njihovim članovima. Primjer takve dugogodišnje suradnje je i CD Dušo, sad pođi sa mnom s izborom korizmenih napjeva iz njezine istoimene zbirke, a koji su prošle godine objavili Ženski vokalni ansambl Zwizde i Muška vokalna skupina Sinovi atara.

Također, kazivači i kazivačice Hadžihusejnović Valašek česti su aktivni sudionici u promociji njezinih pisanih radova. Jednom takvom prilikom, kada je u Matici hrvatskoj izlagala o šetanim kolima, pozvala je nekoliko žena da demonstriraju jedno kolo koje su pripremile, a potom im se i sama pridružila u plesu i pjesmi, veselo pozivajući publiku da se priključi. Kakvog li prizora i uzora za studente koji su mu nazočili!

Tijekom njezine karijere, domaća se etnomuzikologija – iako i dalje usmjerena domaćim glazbenim praksama – značajno promijenila prateći suvremene tendencije. Miroslava Hadžihusejnović Valašek ostaje jedna od rijetkih i neumornih melografkinja koja još uvijek otkriva blaga slavonske tradicije, nastavljajući tako rad Julija Njikoša i drugih etnomuzikologa starije generacije te ostavljajući mlađima izvore od neprocjenjive vrijednosti.

Miroslava Hadžihusejnović Valašek ostaje jedna od rijetkih i neumornih melografkinja koja još uvijek otkriva blaga slavonske tradicije