Prvi koraci su najvažniji za digitalni život pjesme

Na nedavno održanom SHIP-u, voditelj digitalnog odjela HDS ZAMP-a, Miro Tabak, održao je radionicu pod nazivom “Digital upload – the smart way”. Riječ je o radionici posebno korisnoj autorima i malim nezavisnim labelovima kako bi optimizirali svoju online zaradu od digitalnih servisa i platformi. S Tabakom smo popričali o online tržištu glazbe, digitalnom poslovanju HDS ZAMP-a i savjetima za bolje snalaženje među glazbenim “nulama i jedinicama”…

Kada je HDS ZAMP prepoznao potrebu osnivanja digitalnog odjela na čijem ste čelu?

Prvi digitalni „koraci“ HDS ZAMP-a započeli su još početkom 2010.-ih i pregovora te potpisa s Deezerom. Digitalno nije više budućnost, već aktualna sadašnjost i poslovna svakodnevica čega smo svjesni svi, pogotovo mi unutar glazbene industrije. Gotovo svi segmenti glazbenog poslovanja odvijaju se u digitalnoj sferi: od digitalne produkcije glazbe i glazbenih softwarea, distribucije glazbe putem streaminga i downloada do digitalnog marketinga, online ulaznica za koncerte do digitalnih radija, TV-a i raznih glazbenih aplikacija.

Što točno podrazumijevate kao digitalnu glazbu na internetu i možete li je „preračunati“ u nekakve konkretne iznose?

Zbog lakšeg razumijevanja, ali i poslovanja, to smo podijelili u pet kategorija: webcast (internetski radio i tv), live streaming, glazbeni streaming i download, zatim video-on-demand servisi i društvene platforme te, konačno, nešto slabije zastupljena kategorija pozadinske glazbe na web stranicama. Prihodi snimljene glazbe u svijetu godišnje iznose oko 32 milijarde dolara, a prognoze su da će ta brojka već 2027. prijeći 50 milijardi dolara.

Kako trenutno izgledaju digitalne brojke što se tiče hrvatskih autora i u kojem smjeru se kreću?

Hrvatski autori i nositelji prava su u 2022. putem HDS ZAMP-a zaradili 1,7 milijuna eura od online i digitalnih prava. Za ilustraciju, autorska prava s osnove klasične diskografije u istoj su im godini donijela nešto više od 50 tisuća eura stoga je jasno u kojem smjeru ide streaming. Trend kontinuiranog rasta digitalnih prihoda prisutan je već niz godina, no oni čine tek oko 6 posto u ukupnim prihodima autora u Hrvatskoj budući da i dalje dominiraju prihodi od radijskog i televizijskog airplayja te koncerata. Moglo bi se zaključiti kako su digitalni prihodi značajno veći nego što su bili, ali i dalje nedovoljni da bi mogli govoriti o nekakvoj održivosti autorske zajednice.

Kako zapravo izgleda digitalni život jedne pjesme? Koja je razlika u odnosu na klasične nosače zvuka?

Nakon što je snimljena, pjesma mora proći nekoliko “check pointa” da bi se našla na nekom od servisa ili platformi kao što su Spotify, Deezer, Apple Music i slični. Važno je naglasiti da veliki servisi ne posluju direktno s glazbenicima ili malim labelovima, već posredno, putem digitalnih distributera tzv. agregatora koji dostavljaju servisima i metapodatke o pjesmi i dodjeljuju kodove neophodne za kasnije digitalno prepoznavanje pjesme. Tek nakon toga, pjesme su dostupne na streaming servisima.

U kojem trenutku tu počinje uloga i zadaća HDS ZAMP-a?

HDS ZAMP važan je autorima koji žele ostvariti svoju zaradu temeljem broja streaminga ili downloada na spomenutim servisima i platformama. Naša služba zaprima podatke o streamingu svakog djela naših članova, povezuje ih s onima u našoj bazi te, temeljem toga, fakturira streaming servisu naknadu za licencu, odnosno korištenje djela naših autora. Nakon toga, po obradi i pripremi podataka, autorima i nositeljima prava dva puta godišnje, u travnju i listopadu, isplaćuje njihove digitalne honorare.

Što su, s obzirom na rastuću digitalnu ponudu, trenutno najveći izazovi vašeg poslovanja?

HDS ZAMP ima potpisane ugovore sa svim najvećim i najvažnijim glazbenim streaming servisima. Njima pridodajem i platforme poput Facebooka, Instagrama, TikToka, te video servise poput Netflixa, Amazon Prime Video, HBO MAX, Disney+ i sličnih. Budući da svi oni nama šalju podatke o streamingu svih djela, a koja mi onda trebamo prepoznati i označiti kao naš repertoar, možete zamisliti koliko terabajta podataka naša služba obrađuje tijekom jednog mjeseca ili kvartala. Zasad se još uvijek uspješno nosimo s tim poslom. Zahvaljujući nedavno potpisanoj suradnji sa ZAPRAF-om koji raspodjeljuje naknade vlasnicima snimki, taj posao bit će nam i ponešto olakšan te ćemo, zahvaljujući međusobnoj razmjeni podataka, sada moći brže i lakše prepoznati još veći broj djela nego do sada.

Što prosječan glazbenik ili autor može učiniti po pitanju optimizacije svoje digitalne zarade? Drugim riječima, kako osigurati svoje stvaralaštvo na digitalnom tržištu?

Postoje neki alati i koraci koje kreativci i sami mogu poduzeti već prilikom uploada svoje glazbe, a koji mogu rezultirati optimizacijom procesa i same zarade na internetu. Prvenstveno, važno je zaštiti pjesmu još prije same objave i dostaviti nam što više metapodataka, uključujući i njen ISRC kod, kako bi tu pjesmu lakše prepoznali prilikom “skeniranja” podataka od streaming servisa. Nemali broj glazbenika koji sami uploadaju svoju glazbu na YouTube čine grešku da svoje videospotove “dižu” u kategorijama “People & blogs” ili pak “Film & animation” – najbolja monetizacija na YouTubeu ostvaruje se, naravno, u kategoriji “Music”. Začudili biste se koliko glazbenika zapravo ne obraća pozornost na ovu sitnicu te im pritom izmiče značajan iznos zarade…

Koji su odjeci panela i radionica sa SHIP-a, pogotovo oni u kojima su prevladavale digitalne teme?

Čestitam organizatorima SHIP-a i svima uključenima u projekt na sjajnom porinuću. To je važna i velika stvar za cijelu domaću industriju i njenu vidljivost u europskim okvirima. Izbor tema na panel diskusijama i radionicama dokaz je prepoznavanja aktualnih trendova i izazova kreativne zajednice, ne samo oko digitalnih pitanja, već i održivosti i očuvanja okoliša.