Tko su vladari zagrebačke Arene?

“Arena Zagreb je jedinica mjere toliko da kad bi neki izvođač rasprodao, na primjer, dva Poljuda i time brojčano nadmašio ovaj rezultat, to ne bi imalo takav efekt”, napisao je kolega Bojan Mušćet referirajući se na fenomen Aleksandre Prijović i njenih pet najavljenih koncerata u zagrebačkoj Areni.

Zaista, najaviti, održati i rasprodati Arenu više je od samog koncerta – to je potvrda o statusu izvođača, nerijetko i poslovna investicija menadžmenta kako bi se “napumpala” cijena tog izvođača za buduće nastupe. Prilika je to za odmjeravanje snaga unutar glazbene industrije, a kako vidimo, i za potpirivanje one žilave “naši i vaši” diskusije.

Kako bi ipak pokušali dobiti realan uvid u situaciju, istražili smo arhivu događanja Arene Zagreb, od njenog otvaranja 2009. do danas. Uzimajući u obzir samo koncerte pop/rock i slične glazbe, kao i koncerte isključivo jednog headline izvođača (ne npr. “redaljke” humanitarnog karaktera), odlučili smo saznati tko su zapravo “vladari” zagrebačke Arene, izvođači i bendovi s najvećim brojem održanih koncerata?

Od prvog koncerta Prljavog kazališta 2009. i svečanosti otvaranja, pa sve do najavljenih koncerata do kraja 2023., izbrojano je ukupno 142 koncerta solista ili bendova pop, rock i zabavne glazbe, u koju ubrajamo i folk sa svim svojim “turbo” prefiksima.

Uvidom u arhivu, rekorder po broju održanih koncerata je Zdravko Čolić koji iza sebe ima šest koncerata u Areni (2009., 2012., 2015., 2018. te dva u 2022.). Bude li sve po planu do kraja godine, titulu “vladara” s njim će podijeliti Dino Merlin i Željko Joksimović, a muškom društvo bi se, dakako, uskoro trebala priključiti i jedna dama, Aleksandra Prijović.

Zdravko Čolić u Areni Zagreb

Sa po četiri koncerta u Areni mogu se pohvaliti Tony Cetinski, Parni Valjak, Đorđe Balašević, Halid Bešlić i Saša Matić. Oni su, po broju Arena, “potukli” brojne inozmene kolege i velika imena poput Stinga, Iron Maidena, Depeche Mode, kao i Lepe Brene koji svi imaju po tri održana koncerta.

Što se tiče predstavnika hrvatske glazbe, nakon rekordera Cetinskog i Valjka, s tri Arene u svojim karijerama mogu se pohvaliti 2Cellos, Doris Dragović (uključujući dvije najavljene za studeni 2023.), Gibonni, Mišo Kovač, Petar Grašo i Prljavo Kazalište.

Što se tiče omjera hrvatskih izvođača naspram inozemnih, od 142 koncerta, njih 45 održao je domaći izvođač ili bend.

Gibonni u Areni Zagreb

“U slučaju regionalnih izvođača kojima ovakve stvari polaze za rukom, radi se o glazbenicima s ozbiljnim autorsko-producentskim timovima i dobro osmišljenim strategijama plasmana glazbe, prvenstveno na digitalnim servisima i društvenim mrežama”, objašnjava Milan Majerović-Stilinović, savjetnik za komunikacije stručne službe ZAMP Hrvatskog društva skladatelja. “Taj pristup uključuje i značajna ulaganja u produkciju i promociju video-spotova i popratnih sadržaja, i to na razini na kakvoj se hrvatski glazbenici rijetko okušavaju. Možda je i to jedan od razloga što oni ne pune Arene ovako uzastopce u jednoj godini? Osim toga, oni kroz godinu češće nastupaju u drugim, manjim hrvatskim središtima i gradovima, što smanjuje broj publike za ovakve mega-prostore. Treba spomenuti i to da su u domaćim medijima konstantno prisutni. Zato je i efekt „moram te vidjeti uživo“ za hrvatske izvođače slabiji.”

Na čemu se onda temelji poslovni pristup glazbenika iz regije?

“Njih domaći mediji uglavnom ignoriraju, za razliku od publike kojoj oni iskaču u pretraživanju YouTube trendinga ili top lista digitalnih servisa. Sve u svemu, nema tu velikih iznenađenja,  glazba i matematika oduvijek su imale puno poveznica. Tako ostaje i u digitalno doba: koliko uložite, toliko se uglavnom i vrati”, zaključuje Majerović-Stilinović.

Ostavimo li po strani odmjeravanje snaga na glazbenoj sceni, dobitnici ovog koncertnog buma i rekordnog (post-pandemijskog) broja koncerata su publika, kao i niz djelatnosti povezanih s koncertnom industrijom: od ugostitelja, iznajmljivača, prijevoznika, zaštitara, tehničara i državnog proračuna kojeg će napuniti porez od prodanih ulaznica.

A izvođača s najvećim brojem prodanih ulaznica nagradit će Cesarica Bestseller: “Služba HDS ZAMP i u ovoj godini ima pune ruke posla oko zagrebačke Arene: do kraja godine u tom će se prostoru održati čak još 17 glazbenih događanja”, izjavio je Majerović-Stilinović. “Jasno je da će među onima koji u njoj budu nastupali biti i budući dobitnici priznanja Cesarica Bestseller, barem u kategoriji domaćih izvođača s najvećim brojem prodanih ulaznica na teritoriju RH u 2023. godini. ZAMP će svakako objaviti i regionalne bestsellere, još je neizvjesno hoće li to biti Aleksandra Prijović s pet ili Dino Merlin s četiri Arene jer služba tek treba zaprimiti podatke o broju prodanih ulaznica i kapacitetu prostora za svako pojedino događanje. Tu su, zbog veličine pozornice ovisno o postavu, moguća odstupanja pa ćemo službene brojke imati u drugoj polovici siječnja sljedeće godine, u danima oko dodjele nagrade Cesarica. Tad ćemo doznati i tko je hrvatski glazbenik s najviše prodanih ulaznica, Bestseller 2023. godine!”