Organizacija iz Varaždina
P4: izvrstan primjer aktivacije lokalne zajednice i scene
Nino Preložnjak priča nam opsežnu priču o funkcioniranju platforme koja je oživjela grad
U Varaždinu se krajem 2017. godine počela razvijati priča koja je usko vezana uz zajednicu i glazbenu scenu, donoseći neki novi mladenački duh koji je dugo godina izbivao van gradskih granica. Čak su i ostali gradovi u županiji – na primjer Novi Marof – imali više urbano-kulturnog duha, barem u domeni mlađe populacije te bili dobar putokaz za one koji su željeli razvijati urbanu publiku preko koncerata, radionica i raznih kulturnih programa.
P4, Pečetri ili P4 Centar za mlade i nezavisnu kulturu jedan je od zamašnjaka tog gradskog, urbanog varaždinskog novog vala, u kojem se druženje sjedinjuje s glazbom, programima za mlade, platformama za budućnost i razvojem ideja. I najbolje od svega, razvijanje traje i nakon pet godina (ne)službenog rada, proživljene pandemije, a „grad duhova“, kako su sami osnivači P4 u začetku preko kampanje nazivali Varaždin, danas je življe mjesto nego što je to bio prije. Doprinos tome ide njima – na početku je važno znati da P4 nije udruga, ustanova ni institucija. Zajednica je to koja okuplja brojne entuzijaste, zaljubljenike u umjetnost i kulturu te su pokretači promjena koji ‘tjeraju’ lokalno društvo prema naprijed.
Evenet u organizaciji P4 / press
P4 ujedno je i podsjetnik na adresu, točnije zgradu s dvorištem gdje djeluju – Preradovićeva 4 u Varaždinu sada je već niz godina okupljalište za koncerte s nešto većim naglaskom na svježi zvuk hrvatske autorske scene. Oni tako na jednom mjestu okupljaju Udrugu mladih Varaždinski underground klub (V.U.K.), Favelu, Udrugu nuSynergetic, Vanimu (filmsko-kreativni studio), Umjetničku organizaciju Gllugl (teatar), Udrugu Trash (film), Nebitno o bitnom te mnoge druge koji svojim djelovanjem pokreću grad i zbivanja u njemu.
Početak i kraj
Grupa ljudi koja stoji iza P4 mala je koliko i nije – riječ je o petero najaktivnijih, ali stalnu podršku imaju u preko stotinjak volontera, koji uskaču za sve događaje koje organiziraju. Nino Preložnjak, programski i izvršni direktor u P4, bio nam je početna i završna točka odakle početi s pričom jer tko će bolje reći kakvo je stanje nego osoba koja je od day one na terenu. To je priča o pokušajima, padovima, uspjesima, zatvaranjima, otvaranjima i dizanju mladih na noge u gradu koji ima sve predispozicije da bude živ u cijeloj svojoj biti.
Nino Preložnjak / press
„Krenuli smo još kao inicijativa 2017. godine. Tražili smo odgovor na nepostojanje sadržaja za provođenje slobodnog vremena, prostora za okupljanje te kulturno-umjetničkog dijela što za mlade, što generalno za zajednicu. Iz naše inicijative proizašla je kampanja za Europsku prijestolnicu mladih. Bio nam je cilj kreirati i pripremiti programe koji su usmjereni prema mlađoj publici jer smo osjetili da se ne događa ništa u toj sferi u gradu. Falilo je svega, pogotovo sadržaja iz kulture i umjetnosti za mladu, urbanu publiku“, govori nam Preložnjak te dodaje da su u tom razdoblju napravili istraživanje o potrebama za populaciju od petnaest do trideset pet godina.
„Gledali smo gdje mijenjati stvari, razgovarali smo o idejama, kojim sadržajima trebamo pristupiti. Na temelju podataka istraživanja konkretizirali smo program. Program smo pretočili u kampanju koja je imala suvremeni dizajnerski prizvuk i bila je usmjerena takvoj publici. Javilo nam se mnogo ljudi voljnih volontirati i davati ideje. Bilo je tu iskusnih ljudi i onih s nešto manje iskustva. Dvije godine zaredom završili smo u finalu za Europsku prijestolnicu mladih. Dio programa predviđenog za Prijestolnicu počeli smo provoditi, a za neke smo pokušavali zagovarati financijski aspekt i tražiti adekvatne prostore. Sami smo gradili svoje kapacitete. Bitno nam je bilo da povećamo vidljivost programâ, da ukažemo na potrebu za odvijanjem programâ onima koji upravljaju Gradom Varaždinom. Tražili smo i načine kako izgraditi publiku“, ističe.
Situacija se posve preokrenula u njihovu korist tijekom 2019. godine. Iako navode da se u početku pokušavalo svašta, da je bilo uspjeha i pogrešaka, prvi „festival unutar festivala“ nikako nije bio pogreška. KVART zona nastala je unutar Špancirfesta, najvećeg festivala na sjeveru Hrvatske, a za tu specifično glazbeno-umjetničku zonu zaslužna je ekipa iz P4.
Razni izvori financiranja
Nešto drugačiji program od onih ponuđenih bio je te godine jedno od glavnih mjesta okupljanja mladih, u neposrednoj blizini glavne pozornice, i ispred utvrde Stari grad smjestila se KVART zona, koju su u deset dana ispunjavali zvukovi Mayalesa, Kandžije, Meritasa, High5, ABOP-a, Jonathana i ostalih. Uz njih, tu su bile graffiti i capoeira radionice, vježbanje yoge, izložbe bicikala i fotografija te sajam ploča. KVART zona redovno je bila puna namjernika ili slučajnih prolaznika kojima je teško bilo samo tako proći.
View this post on Instagram
„Tu smo imali prvi doticaj s organizacijom festivala te vidjeli na koji način sve funkcionira. Itekako smo povećali vidljivost, dobili mnoštvo volontera koji su od onda do danas još uvijek s nama“, naglašava Preložnjak.
Što se tiče financiranja, P4 ima nekoliko izvora. Dio ide od Grada Varaždina, kao i s državne razine, od natječaja do programa usmjerenih mladima i kulturi. Najveći dio financijskog kolača pokrivaju im fondovi Europske unije. Posljednjih godinu dana počeli su i s uslugama pa su pokrili određene troškove, uz donacije i sponzorstva.
Zahtjevan je bio život u pandemiji, koja je krenula taman kada se P4 trebao posve proširiti svojim djelovanjem te dodatno približiti svima koji još nisu čuli za njih u Varaždinu. Lockdown je bio predug za mnoge kojima je cilj djelovanje uživo, a jasno je da je cijela event industrija završila na klimavim nogama.
„Morali smo se brzo prilagoditi online sadržaju, nismo dugo postojali pa smo morali prihvatiti da ćemo imati manje financija. Svi su pokušavali digitalizirati svoje programske aktivnosti, a nama je bila bitna i komponenta da izgradimo publiku jer smo bili relativno novi. I dandanas razmišljamo je li nam pandemija bila plus ili minus što se tiče razvoja publike. U tom smo razdoblju dobili puno više pratitelja nego što smo imali u početku. Teško nam je procijeniti koliko bismo imali više ili manje publike da nije bilo te situacije. Fokusirali smo se na online kampanje, društvene mreže i to se jako dobro primilo. Cijeli taj period iskoristili smo za razvijanje novih ideja i razvijanje P4 tima te kako što bolje napraviti tranziciju za vrijeme kada lockdown prestane. Taj period planiranja nam je jako dobro došao“, kaže nam Preložnjak.
Programiraj programe
U tom razdoblju otvorena je nova kampanja prema novim i mladim lokalnim glazbenicima. Praktički od svojih početaka P4 provodi projekt Programiraj programe.
„Glazba je pokazala da izaziva najveći interes kod publike. To je nekako i normalno, ako globalno pogledamo događaje pa se ista stvar dogodila i s nama. Imali smo radionice, izložbe, predstave, panele, ali ništa nije okupilo ljude kao koncerti. S vremenom smo odlučili kako još više obogatiti sadržaj te dobiti publiku pa smo ih pitali jednostavno pitanje: Što biste voljeli vidjeti kod nas? Tako je krenulo Programiranje programa. Čuli smo ideje ljudi koji nas prate i koji bi htjeli sudjelovati. Dobili smo zaista sjajne ideje pa smo odlučili, ako se ideja slaže s našim programskim načelima, da ponudimo ljudima i pokažemo im kako bi njihovu ideju proveli na izvediv način. Nekima je samo trebao prostor, drugima se svidio naš način provedbe pa se pokazalo da su mnogi voljni sudjelovati u razvijanju programa, zajednice, nekakvog identiteta ili brenda. Sljedeće, 2024. godine nastavljamo s Programima“, istaknuo je Preložnjak.
View this post on Instagram
Kako smo već prije spomenuli, u svemu tome izrasla je i jedna nova generacija izvođača, mladih glazbenika, koji su bili spremni stati pred mikrofon i zavrtjeti nešto što je u Varaždinu do onda bila nepoznanica. Prvenstveno tu mislimo na trap, kasnije i drill, koji je ekstremno popularizirao varaždinski misteriozni čovjek pod maskom – Banfica. Izvršni direktor u P4 govori nam da su došli na ideju kreiranja specijaliziranog programa za potporu mladim izvođačima u usponu.
„Dosta mladih izvođača trebao je prostor i platformu za prezentaciju, da pokažu svoje vokalne i sviračke vještine. Uostalom, nedostajalo im je znanja za promociju, što je bitan element za nekoga tko se želi baviti glazbom, a kasnije se suočiti s prilikama u Hrvatskoj, na festivalima, pa i u inozemstvu. Mladi glazbenici to nisu znali, ali imali su strast prema glazbi. Osigurali smo im preduvjete da se nastave baviti glazbom kroz snimanja, spotove i ostale popratne stvari“, rekao nam je Preložnjak.
Dijalog i jačanje izvođača
Godina 2022. bila je jedna od ključnih za P4. Osim što su već organizirali KVART festival (Kukus, Mimi Mercedez, z++, Muha), u fokusu im je bio Europski događaj za mlade (EYE) koji su organizirali u najvećoj dvorani u gradu – Areni Varaždin.
„Bio je to vrlo kompleksan projekt, koji je imao pedesetak programa, od konferencijskog do koncertnog pa do dodjele nagrada za najbolje mlade izvođače. Produkcijski je tu bio zahtjevan koncert DJ-a Buraka Yetera, uz nastup benda cura i dečko. Iako nam je EYE bio najbitniji događaj te godine, nismo zapostavili ni samostalni KVART festival. Uz nabrojane koncerte tu je bio i konferencijski dio na kojem se govorilo o glazbenoj industriji, lokalnim i regionalnim izvođačima i ostalim temama iz glazbene industrije poput trendova, digitalnih servisa… Ugostili smo razne glazbenike, DJ-eve, producente pa su o svojim iskustvima govorili Bore Balboa, Fran Vasilić, Miach, Banfica i Sara Renar. Sljedeće godine još ćemo pojačati taj konferencijski dio, ali naravno da će nam koncerti na KVART-u i dalje biti središnji dio festivala“, objašnjava Preložnjak.
<
View this post on Instagram
div class=”mceTemp”>
Uz spomenuti KVART, ljetni program nazvan Hladoveena već je godinama dio P4 u njihovom dvorištu. Tijekom vrućih ljetnih mjeseci, kada je naglasak na opuštenosti, P4 vikendima otvara vrata svog dvorišta koje prima do tisuću ljudi pa mladi iz Varaždina i okolice uživaju u koncertima lokalnih izvođača, radionicama, gledaju se utakmice, postoji i sportski dio, uz nezaobilazno druženje.
„Hladoveena je showcase za naše izvođače koji su krenuli u program MP4 (Music P4). Program se fokusira na izgradnju još anonimnih izvođača. Želimo ih ojačati, dati im alate za promociju, da nauče baratati produkcijskim vještinama, da budu upoznati s autorskim pravima i slično. Dajemo im priliku na Hladoveeni kako bi predstavili svoj rad. Tu ih publika ima priliku gledati po prvi put pa ih kasnije nastave pratiti i tako znaju što dalje glazbeno stvaraju“, kazao je Preložnjak.
Unutar programa MP4 tako su se našli mnogi lokalni i regionalni izvođači s autorskom glazbom, a neki od njih su Giogio, Arbod, Ški, Vodite vraga, Dodger Artfool, Munchmen, The Haze, D.B. Bare i Kae Sven, Letargija, Lil Frenky, Noa, Fani, Electric Purge – svaki od njih s drugačijim žanrovskim predznakom.
Afteri, karaoke, silent party…
Ove godine u P4 su se, osim svojih standardnih programa, koncentrirali na partyje i slušaonice.
„U Varaždinu je pao gradski proračun pa smo pola godine bili bez dijela financija. Neki programi nisu mogli biti izvedeni, ali s obzirom na to da se financiramo i iz drugih smjerova, stavili smo fokus na stvari unutar kuće i završavali neke europske projekte. Tu su bili i partyji, koji su se pokazali kao pun pogodak jer moramo imati na umu kako u gradu imamo ogromnu studentsku populaciju. Naglasak partyja je naravno na zabavi, ali su ujedno i usko povezani s glazbenom aktivnošću koju smo oduvijek radili. Zadržali smo publiku, s obzirom na tešku situaciju u prvih pola godine, i to nam je bilo najbitnije. KVART festival smo uspjeli realizirati te su svirali Ružno pače, Luzeri, Sjena, Dino Blunt, 2kitice, Bore Balboa i Tay-Lah uz domaće snage kao predgrupe. U sklopu festivala održali su se afteri, karaoke, silent party i ostali popratni događaji. Za ovogodišnji KVART ne mogu reći da je bio rekordan, ali smatram da je bio vrlo korektan te smo i samo otvorenje festivala izmjestili iz naših prostora. Ostvarili smo suradnju s Kinom Gaj koje se pokazalo izvrsnim za početak festivala“, kazao nam je Preložnjak.
U međuvremenu je P4 krenuo s organizacijom evenata na cijelom sjeveru Hrvatske pa imaju i planove za sljedeću godinu.
„KVART će sigurno ići, a fokus na sljedećem izdanju bit će na ženama u glazbenoj industriji (KVART x WMN, programskog naziva Women Music Network Amplified), koji radimo u partnerstvu s umjetničkom organizacijom Favela. Nastavljamo s Programiranjem programa, radionicama o mentalnom zdravlju, QP4, pratit ćemo Euro, uz Hladoveenu. Gledamo i prema kampanji za izbore za Europski parlament jer želimo da mladi budu još aktivniji u demokratskim alatima koji su im pruženi, da izađu na izbore i sami odlučuju o svojoj budućnosti“, kaže Preložnjak te nastavlja:
„Pokazalo se da trebamo širiti priču i izvan granica Varaždina. Htjeli bismo da možemo cijele godine raditi u gradu, ali uvijek postoji netko tko izvana prepozna tvoj rad. Ciljamo na regiju sjevera, a s vremenom i izvan državnih granica. Drago nam je ako možemo naša iskustva i vrijednosti prenositi na ostale gradove, dok smo publiku u svemu postavili kao imperativ“, naglašava.
Zanimanje za hip hop od početka djelovanja P4 kao da se povećalo za nekoliko puta. Glazbena scena prije i nakon koronavirusa se, ako možemo to tako nazvati, barem na lokalnoj razini promijenila. Primat su preuzeli trap i drill, a P4 kao da je postao inkubator za taj žanr.
Silent party u organizaciji P4 / press
„Sve je to povezano s publikom. Drago mi je što smo uspjeli katapultirati lokalne izvođače, ali njihova želja i motivacija proizašla je iz svjetskog trenda koji traje već neko vrijeme. Moram priznati da sam i sâm počeo više slušati rap i trap u tom periodu, jednostavno mi je zapeo taj novi pristup kombiniranja starih i novih zvukova. Hip hop je sada dominantan, a plan P4 jest (barem na regionalnoj sceni) lansirati i rock, metal, punk i pop izvođače. Prostor i interesi u Varaždinu postoje, uostalom nije P4 jedini u gradu koji pruža prostor za slušanje. Činjenica je da je trend oko hip hopa osvježio našu glazbenu scenu, pogotovo jer je bila na razini koja se nije dugo mijenjala. Pokrenuta je kreativna energija, sve više smo umreženi, čuje se za bendove i izvođače. Nije lakše stvarati glazbu, postoje alati za eksperimente, ali i načine kako plasirati svoju glazbu te doprijeti do publike. Uostalom, slično je i s hrvatskom glazbom. Izvođači koje smo uzimali za KVART, vidjeli smo kakva je potražnja za njima. Mi se ovdje koncentriramo na autorske izvođače, one koji ne recikliraju. Mislim da su tribute bendovi super stvar, ali i da su istovremeno zagušili stvaranje autorske glazbe. To je stvar koju želimo i kod generacija koje dolaze. Želimo im dati do znanja da se sami usude svirati, eksperimentirati i stvarati svoju glazbu“, objašnjava Nino Preložnjak.
Razvoj publike i programa
Već smo nekoliko puta za Glazbu.hr govorili o nedostatku prostora za sviranje u Varaždinu. I u ovoj je situaciji to bolna, ali neizbježna tema.
„Već mi je nekako i glupo pričati o tome. Kada sam se vratio u Varaždin nakon fakulteta i posla u Zagrebu, ekipa koja je tu na sceni boravila već neko vrijeme – a govorim o više desetaka godina – još uvijek nije imala adekvatan prostor za sviranje. Bilo je rješenja od Doma željezničara do zgrada u kompleksu tvornice Varteks, Kino Dom, Sinagoga… Bilo je tu puno priča, ali ništa se nije ostvarilo niti se rješava. Postoji mnogo udruga, umjetničkih organizacija koje bi koristile prostore, ne samo za koncerte, već i za izvedbene umjetnosti. Govoriti o tome što bude i što bi moglo biti… Mi smo se u P4 koncentrirali na razvoj publike i programa koje radimo. Stvaramo priču pa i pod cijenu toga da ne radimo sve stvari u tom prostoru gdje smo sada, nego radimo dislocirano. Naš podrum, gdje znaju biti koncerti i partyji, prima maksimalno dvjestotinjak ljudi, dok je dvorište aktivnije u ljetnim mjesecima. Radimo i dislocirano, kao što je to bio primjer s Arenom ili Kinom Gaj pa i drugim gradovima na sjeveru Hrvatske. Ako ne možemo nešto kontrolirati i ne vidimo kraj toj sagi u Varaždinu, pokušavamo pronaći drugu taktiku za ono što volimo i radimo“, ističe Preložnjak.
Miach na festivalu u organizaciji P4 / press
Vraćamo se na početak priče kako bismo je zaključili. Grad duhova pokrenuo se s mrtve točke, duhova i nema jer cijelo vrijeme praktički razgovaramo o publici, potražnji i želji za aktivnošću, ali…
„Arene i veliki prostori nisu dugoročna rješenja, pogotovo ne za zajednicu kojoj je potreban stalni razvoj i osjećaj pripadnosti. U P4 postoji međusektorska suradnja s ustanovama i institucijama. Smatram da je ta komunikacija bitna za cijelu priču. Ono što smo mi mogli i što smatram da smo ostvarili jest prepoznatljivost među publikom, osjećaj koji ljudi dobivaju dok dođu na naše događaje, festivale, programe… Postoji identitet koji P4 nudi i vrijednosti koje promoviramo putem naših aktivnosti, a koje su postale bliske i drage našoj publici. Grad duhova u svemu tome bila je dobra asocijacija na postojeće stanje. Publike na našim događajima – a to vidimo i na primjerima Rogoza i Elephanta – ne nedostaje, taj dio je obogaćen. Ali i dalje je grad kao grad – pogotovo centar – prostorno zanemaren te nedostaje ostalog sadržaja“, zaključuje programski i izvršni direktor P4, Nino Preložnjak.
Ostatak tima čine: Jelena Brcković, koja je u P4 prvenstveno odgovorna za komunikacije i uređivanje programa, dok je Antonio Mohenski zaslužan za vizualni identitet i dizajn. Viktor Ožeg svojevrsni je stage manager, programski producent i čovjek koji organizira volontere. Lea Labaš zadužena je za financije te izgradnju zajednice i jačanje raznolikosti te je posljednji dio karike u P4, centra za mlade i nezavisnu kulturu – koji je s vremenom postao puno više od toga.
