Nježić i Górecki u ciklusu Sfumato

Tomislav Fačini i Zbor HRT-a foto: Renato Branđolica / HRT

Zbor HRT-a uvijek nudi rafinirane, stilski ili tematski zaokružene koncerte na kojima imamo prilike čuti popularna, ali i rijetko izvođena ili nova zborska djela. Tako je bilo i u utorak, 5. ožujka, kad je pod ravnanjem Tomislava Fačinija u zagrebačkoj crkvi sv. Blaža izveo program Bjelji od snijega, sastavljen od jedne praizvedbe – skladbe Hänschen Klein za mješoviti zbor i elektroniku Vjekoslava Nježića i Miserere, op. 44 za mješoviti zbor Henryka Góreckog.

foto: Renato Branđolica / HRT

Vjekoslav Nježić, u ovoj i u sljedećoj sezoni rezidentni skladatelj HRT-a, skladbu Hänschen Klein (Mali Ivica) napisao je na tekst istoimene dječje pjesmice Nijemca Franza Wiedemanna o dječaku koji odlazi u svijet te se nakon sedam godina, promijenjen i odrastao, vraća u roditeljski dom.

Nježić je napisao djelo minimalnog pokreta, škrte melodike i ritma, ali pregledne narativnosti i velike izražajnosti koja se ne temelji na dinamici ili na bujnosti partiture, već na kolorističkim efektima ljudskoga glasa unutar suzdržanog sloga. Vjekoslav Nježić majstor je elektronike, često prisutne u njegovim djelima, a ovdje je u potpunosti stavljena u pozadinu ljudskoga glasa, diskretno ga potencirajući i podržavajući njegov odjek, za što se crkveni prostor pokazao upravo idealnim.

Svojom statičnošću, toplinom i izražajnošću svjetovni je Hänschen Klein u pažljivoj i muzikalnoj izvedbi Fačinija i Zbora HRT-a zadobio gotovo sakralni karakter.

Sve do planetarnog uspjeha Treće simfonije (Simfonije tužnih pjesama) iz 1976., Henryk Górecki je izvan rodne Poljske bio relativno anonimni skladatelj. Nakon početnog oduševljenja glazbenom avangardom vratio se tonalnosti i razvio mističan skladateljski izričaj koji uključuje elemente poljskih tradicijskih napjeva i gregorijanskog pjevanja te je, zbog pogleda u daleku prošlost, usporediv sa stvaralaštvom Arva Pärta i Johna Tavenera.

foto: Renato Branđolica / HRT

Ljudski je glas uvijek bio u središtu njegova zanimanja, pa je napisao velik broj skladbi za zbor a cappella među kojima se ističe Miserere iz 1981., Góreckijev politički i glazbeni prosvjed protiv policijske brutalnosti prema članovima Solidarnosti u Bydgoszczu, gradu kojem je djelo i posvećeno. Tekst skladbe sastoji se od samo pet riječi – Domine Deus noster, miserere nobis (Gospodine Bože naš, smiluj nam se), a glazbena joj je premisa vrlo jednostavna: zbor se uključuje postupno, u tercama od početnog tona A, od najdubljeg glasa prema najvišemu pri čemu svaki glas na riječi Domine Deus noster pjeva svoju melodiju, sve dok se ton A ne ponovi u sopranima koji počinju pjevati tek prije završnoga deseteroglasnog Miserere nobis.

foto: Renato Branđolica / HRT

Premisa je dakle jednostavna, ali izvedba ovog ipak prerazvučenog, gotovo četrdesetminutnog djela zahtijeva ogromnu koncentraciju i preciznost, kojih Zboru HRT-a i Tomislavu Fačiniju nije nedostajalo čak ni nakon nemale buke prouzročene padom jedne slušateljice.

foto: Renato Branđolica / HRT

Pjevačice i pjevači pod vodstvom su dirigenta kreirali jedinstvenu zvučnu skulpturu satkanu od lijepog stapanja glasova i bogatih kolorističkih nijansi unutar skladbe koja se većim dijelom odvija unutar nevelikoga dinamičkog raspona. Tome je svakako pridonijela i odlična akustika crkve sv. Blaža koja će, nadamo se, češće biti mjesto glazbenih događanja.