Dinko Fio - sjećanje na klapskog velikana

„Kaže se da u svakoj vali ima svoga vitra, znate. Tako i u svakom braku ima i onih dana kad misliš da će se sve raspast, a evo, fala Bogu, 52. godina da s njom živim, jel. Dogodilo se nešto lijepo, a i ružno u isto vrijeme, a to je da smo se mi nešto pokrckali. Ne znam oko čega, nije bitno. I ona zgrabi kvaku od vrata, da će ići prošetat vani, a ja je zaustavim. Ona ostane doma, a ja idem u drugu sobu i za jedno deset minuta napišem ovu pjesmu ”Golubice bila”. I riječi i muzika su mi došli u isti mah:

Golubice bila nemoj letit sama, iznad modrog mora, ispod neba plava. Zlatno sunce može zažeć tebi krila, golubice bila, golubice bila. Mogle bi te vidit sokolove oči iznad modrog mora u tihoj samoći. U zelenu goru zato sleti k meni, gledat ćemo more u dublju skriveni. Eto to je pisma koju će te sada slušat i pivat.“

I bio je u pravu. To je pjesma koju još i dandanas često slušamo i pivamo. Malo se koja klapska pjevačica i pjevač nisu susreli s kultnom pjesmom ”Golubice bila”, koja se doima kao da je izvorna klapska pjesma, a ne skladba. Ovako je o nastanku pjesme progovorio njezin autor, Dinko Fio (28. travnja 1924. – 2. studenog 2011.), kojemu ove godine slavimo stotu godišnjicu rođenja.

Ovaj je govor održao 2009. na koncu jednog klapskog koncerta u prepunome zagrebačkom SC-u, koji je oduševljeno slušao svog Maestra. Da je Dinko Fio značajan samo za klapski pokret i scenu, to bi, s obzirom na rastući broj sudionika i uživljenika, bilo dovoljno da mu se posvete manifestacije i koncerti. Ipak, on je mnogo više i zato je obljetnica zgodan trenutak za osvrnuti se na njegov rad.

Dinko Fio s klapama u SC-u 2009. godine

S južnog arhipelaga prema dirigentskom pultu

Dinko Fio rođen je u Blatu na Korčuli 28. travnja 1924. godine. Po ocu je Hvaranin pa je u djetinjstvu imao prilike osjetiti i hvarske, a ne samo korčulanske zvukolike te proživjeti dvootočno djetinjstvo. Škole je završio u Dubrovniku te je od najranije dobi svirao tamburicu, gitaru, harmoniku, violinu i klavir. Životni put ubrzo ga vodi u vojsku: prvo domobransku, a zatim narodnooslobodilačku, gdje obnaša glazbeničke dužnosti. Postaje zborovođa 29. hercegovačke divizije te usred ratnih okolnosti prikuplja napjeve.

Školovao se na Muzičkoj akademiji u Beogradu i na Muzičkoj akademiji u Zagrebu gdje je 1961. diplomirao solo pjevanje kod prof. Lava Vrbanića, ali njegov je pravi poziv dirigentski, što se očituje u različitim funkcijama koje je obnašao. To posebno dokazuju tri dirigentske funkcije koje svjedoče o Fiovu talentu i tadašnjem utjecaju. Voditelj Dječjeg zbora i dirigent Dječjeg zbora RTV Zagreb bio je od 1961. do1975. glazbeni voditelj i dirigent Akademskoga mješovitog zbora Studentskog kulturno–umjetničkog društva Ivan Goran Kovačić iz Zagreba od1970. do 1974., a u Ansamblu narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado u Zagrebu glazbeni voditelj i dirigent od1975. do umirovljenja 1980. godine.

Za zborskog dirigenta pretežito orijentiranog na tradicijsku glazbu – što je Fio bio – ovo su najprestižnija zaposlenja koja za takav profil glazbenika postoje u Hrvatskoj, a to se nije pretjerano promijenilo ni do danas.

Uronjen u tradiciju

Nakon tako plodne karijere, Fio se u aktivnim umirovljeničkim danima posvetio klapskom svijetu u kojem je ostavio izuzetno plodonosne doprinose. I premda je od najranijih glazbeničkih dana Fio uronjen u tradicijsku glazbu i njene uzuse, tek nakon bogatoga izvedbenog iskustva u domeni pretežito klasične glazbe, ulazi u klapski svijet, te na neki način udara temelje za prototip klapskih glazbenika (naročito voditelja) današnjice, koji su mahom uključeni u svijet klasične glazbe te potom i u onaj klapski.

Maestro Fio bio je osnivatelj i umjetnički voditelj klapa Ošjak (Vela Luka) i Nostalgija (Zagreb) te ansambla Prvi komin Snježanin (Zagreb). Bio je povezan na različite načine s brojnim drugim klapama, a vezan je i uz Festival dalmatinskih klapa Omiš.

Njegov prvi melografski rad proizlazi iz njegovih dirigentskih funkcija. On je prvenstveno izvedbeni glazbenik i dirigent koji za potrebe različitih izvedbi i sastava sklada i prikuplja napjeve kako bi ih pretočio u izvedbe. Utoliko je još zanimljivije promatrati njegovu selekciju napjeva koje bira za obradu i harmonizaciju. Njegovi su zapisi precizni, a nezaobilazan detalj su i ispisani naglasci na riječima kako bi izvođači obratili pažnju na ispravan izgovor.

Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

Sve što je obrađivao i skladao ima prepoznatljiv otočki zvuk koji danas ponekad kolokvijalno zovemo „fiovskim zvukom“, a možda je okosnica tog zvuka uočljiva povezanost s dijalektom koja se iz teksta pretače u glazbu. Rad na istarskim i primorskim repertoarima učinio ga je iskusnim i uspješnim interpretom, a o toj je tematici čak i napisao priručnik.

NSK i Dinko Fio

Sistematičnost koja je krasila njegove partiture ogleda se i o njegovoj brizi prema vlastitoj ostavštini, koju je još za života pohranjivao u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. U ostavštini je danas 371 jedinica notne građe. Vrijedne djelatnice knjižnice Tatjana Mihalić i Dobrila Zvonarek znanstvenim i stručnim naporima uspostavile su  digitalnu zbirku Maestro moj te tako cjelokupnu njegovu ostavštinu približile svima zainteresiranima i samim time omogućile da ona raste. Fio je tako izvrstan primjer samoosviještenosti o sistematičnom pohranjivanju muzikalija te zbrinjavanja vlastita skladateljskog opusa te stoji kao svojevrsni apel živućim skladateljima da brinu o svojoj ostavštini.

Ove obljetničke godine Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Festival dalmatinskih klapa Omiš priredili su izložbu posvećenu njegovu životu i djelovanju. Izložba Daleko su moji škoji već je održana početkom travnja u NSK-u, a uoči otvaranja 58. Festivala dalmatinskih klapa Omiš, bit će otvorena i u muzeju Festivala. Nakon digitaliziranja njegove ostavštine i osnivanja digitalne zbirke, ovo je izvrstan korak kojim se rad i djelo Dinka Fija može približiti svima zainteresiranima.

Materijali koji su izloženi izabrani su s najvećim marom i pokrivaju sve sfere njegova života i djelovanja. Izložba izvrsno osvjetljava životnu putanju Dinka Fija, ali nije suhoparna i ne zaustavlja se samo na biografskim momentima. Štoviše, vrlo precizno opisuje glazbene značajke njegova opusa te je pravo blago, naročito za sudionike klapskog pokreta, kojima može biti kvalitetna edukacija o jednom važnom kamenčiću klapske prošlosti, ali na neki način i sadašnjosti. Rad na izložbi okupio je izvrstan tim autora koji su, svaki pokrivajući dio, premrežili ovu temu. Dr. sc. Joško Ćaleta, prof. dr. sc. Marko Rogošić, dr. sc. Tatjana Mihalić, Mijo Stanić i Dobrila Zvonarek autori su tekstova, kako na izložbi, tako i u katalogu izložbe.

Svečano otvorenje izložbe povodom 100. obljetnice rođenja velikana dalmatinske klapske pjesme Dinka Fija, u NSK. Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

Fiofest

Mar prema pisanoj ostavštini jednog glazbenika bio bi suhoparan bez življenja njegove glazbe u izvedbi. Tako je pod krovom iste institucije, a u suradnji s brojnim sudionicima klapskog pokreta osnovan Fiofest, kojemu je glavni cilj bio promicati rad i ostavštinu maestra Fija. Prvi je koncert održan u travnju 2014. godine, a ostali, službeno pod nazivom Fiofest uslijedili su 2016., zatim 2018. te 2021. godine. Lijepa zamisao o koncertnom obilježavanju maestrova rođendana prerasla je iz intimne i tople priče u festival velikog značaja, koji ujedno podupire Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske te je 2018. godine festival bio i na popisu programa Europske godine kulturne baštine.

Također, priznati hrvatski etnomuzikolog i klapski voditelj dr. sc. Joško Ćaleta uključuje se u rad festivala. Činjenica da je riječ o festivalu koji promiče rad samo jednog autora čini cijeli projekt jedinstvenim te naglašava značaj Dinka Fija za sadašnje naraštaje klapske zajednice.

U ovoj, obljetničkoj 2024. godini zahvalni klapaši organiziraju koncertnu proslavu 100. rođendana, koja se održava danas, u nedjelju, 28. travnja u parku koji nosi ime Dinka Fija. Ako mislite da su njegovi poklonici isključivo klapaši starije generacije koji su ga poznavali ili pjevali pod njegovim vodstvom, varate se. Pronošenje njegove glazbene ostavštine ide i do najmlađih sudionika, i do najmlađih klapa koje se tek osnivaju i uključuju na scenu.

Fiofest i svi drugi događaji vezani za promicanje ostavštine Dinka Fija nezaobilazna su klapska zbivanja koja na prvu osvajaju i novopečene klapaše. Dopustite, zagrebačka publiko, da osvoji i vas taj svestrani glazbeni velikan i poslušajte kako ”Golubica” s početka teksta zvuči uživo.