09
srp
2024
Izvještaj

Udaraljkaški ansambl biNg bang na Brodskome glazbenom ljetu

biNg bang štafeta u rukama Marka Mihajlovića

biNg bang

biNg bang u Slavonskom Brodu Foto: Fotoklub KADAR SB/KKD IBM

share

Udaraljkaška scena u Hrvatskoj nije jako velika, no svojom je prisutnošću vrlo intenzivna, snažna i propulzivna. Institucionalna organiziranost povijesno je vrlo mlada jer, pogledamo li na stranice Muzičke akademije u Zagrebu, saznat ćemo da je utemeljenjem studija glavnog predmeta udaraljki 1988. godine ostvarena prekretnica „s obzirom na to da je mogućnost akademske naobrazbe potaknula solističku, komornu te autorsku aktivnost udaraljkaške scene“. Desetljeće nakon toga, 1999. godine utemeljen je Odsjek za udaraljke koji je pridružen zajedničkom Odsjeku za dirigiranje, harfu i udaraljke.

Najveća zasluga u tome pripada Igoru Lešniku, spiritus movensu cjelokupnoga razvoja udaraljkaške scene u Hrvatskoj, i to s obzirom na različite aspekte glazbeničkog djelovanja koji otvaraju mnoštvo mogućnosti gledanja na istu problematiku – kao izvođača, skladatelja, pedagoga, organizatora, voditelja, pa i iz institucionalne perspektive, budući da Igor Lešnik od 2019. godine obnaša dužnost dekana zagrebačke Muzičke akademije.

Propulzivna udaraljkaška zajednica

Igor Lešnik utemeljio je Udaraljkaški ansambl biNg bang, u ljeto 1999. godine u Međunarodnome kulturnom centru Hrvatske glazbene mladeži u Grožnjanu. Zgodno je dodati da upravo 2024. godine Hrvatska glazbena mladež slavi 55 godina djelovanja. Ansambl se osamostalio 2004. godine te je postao nezaobilazna platforma na kojoj kao izvođači stasaju najbolji studenti udaraljki Muzičke akademije u Zagrebu, kako ističu u biografiji ansambla. Dugogodišnje vodstvo ansambla Lešnik je u novije vrijeme prepustio Marku Mihajloviću, vrsnomu mladom udaraljkašu – koji je i sâm stasao u ovome ansamblu – a danas je docent na zagrebačkom Odsjeku za dirigiranje, harfu i udaraljke.

Foto: Fotoklub KADAR SB/KKD IBM

No nije biNg bang usamljen. Među inicijativama koje su istaknutije i zapaženoga kontinuiteta treba istaknuti Međunarodni tjedan udaraljkaških ansambala IPEW u Bjelovaru, koji kontinuirano postoji od 2004. godine te festival Ivana Bilić Marimba Week, koji je pokrenut 2008. godine u sklopu Samoborske glazbene jeseni, a 2019. godine prerastao je u samostalan festival pod nazivom Ivana Summer Percussion Festival. Od novijih inicijativa tu je Međunarodno udaraljkaško natjecanje Rhythm-o-phonia, koje je svoje prvo izdanje imalo 2019. godine s planom da se održava svake tri godine.

Ne zaboravimo ni samoborski Sudar Percussion i njegova „vođu“ Gorana Goršea, koji uspješno prelazi žanrovske granice, zatim Ivanu Kuljerić, koja neumorno već desetljećima donosi nove i suvremene ideje udaraljkaškoj i općenito glazbenoj zajednici u Hrvatskoj, potom Filipa Merčepa, koji se kao predstavnik mlađe generacije hrabrije okreće multimedijskim projektima, silan autorski angažman počevši od Igora Lešnika i Ivane Kuljerić pa do poticaja drugim skladateljima za širenje suvremenoga udaraljkaškog repertoara… ali i sve one pedagoge u glazbenim školama koji strpljivo stvaraju generacije mladih udaraljkaša među kojima će, opet, oni najbolji svoje mjesto nalaziti u spomenutim ansamblima i na spomenutim festivalima.

Mala, ali vrijedna zajednica koja je u relativno kratkom periodu uspjela stvoriti zaokruženu konstrukciju! A pogledamo li unatrag u ovome tekstu izdvojene godine, zaključit ćemo da u 2024. godini udaraljkaši imaju puno razloga za obilježavanja i slavlja.

Foto: Fotoklub KADAR SB/KKD IBM

U tome krugu važno mjesto zauzima Udaraljkaški ansambl biNg bang, koji je vrlo brzo nakon osnutka nadišao svoje početne okvire i profilirao se u međunarodno prepoznat studentski ansambl. Na završetku akademske godine 2023./2024. otisnuli su se na malu koncertnu turneju na kojoj su, nakon nastupa na Zrin festivalu i u Kutini, posjetili Slavonski Brod te u četvrtak, 4. srpnja 2024. godine priredili koncert na Brodskome glazbenom ljetu.

Uz Lešnika i novoga Skendera

Program koji je njihov umjetnički voditelj Marko Mihajlović odabrao pomalo je iznenadio, ali u pozitivnom smislu. Umjesto da se priklone kakvom ležernijem, „ljetnom“ repertoaru, posebice s obzirom na to da je koncert bio na otvorenome platou u okružju Kazališno-koncertne dvorane i Gradske knjižnice, Mihajlović je odlučio naglasak staviti na sve ono što ansambl krasi od njegovih početaka.

Umjesto da se priklone kakvom ležernijem, „ljetnom“ repertoaru, Mihajlović je odlučio naglasak staviti na sve ono što ansambl krasi od njegovih početaka

Parafrazirajući naslov njihova debitantskog nosača zvuka (biNg bang plays Lešnik, Equilibrium Records, 2004.), možemo reći da je Udaraljkaški ansambl biNg bang odsvirao, većinski, program Lešnika, a tomu dodao jedno novije djelo, gotovo ispod čekića nastalo, iz pera Ivana Josipa Skendera. Učinilo se to kao svojevrsna zahvala njihovu utemeljitelju Igoru Lešniku, ali i ukazivanje na važnu ulogu ansambla u poticanju nastanka novih djela, kakvo je Skenderovo.

Foto: Fotoklub KADAR SB/KKD IBM

Program u kojemu su se na sceni pojavljivale različite formacije ansambla, započeo je Lešnikovim djelom The Musketeers. Jedinstvenim ritamskim obrascem jedan po jedan glazbenik uključivali su se do formacije kvarteta na malim bubnjevima, dolazeći s različitih strana publike, izlazeći iz okolnoga prostora i obuhvaćajući taj prostor u vlastitu izvedbu. Naznačili su time komponentu koja se poput provodne niti provukla kroz cjelokupan program, a riječ je o primjeni elemenata glazbenog teatra. Ujedno je poslužilo kao zgodan predstavljački moment kojim su otpočeli večer, a u nastavku im se pridružilo još dvoje glazbenika.

Foto: Fotoklub KADAR SB/KKD IBM

Lešnikova skladba izrazito je ritmična, obilježena minimalističkim efektima, dinamički kontrastna i strukturno zaokružena, a elementi glazbenog teatra, koji su prisutni tijekom cijele skladbe, proizlaze iz glazbenog sadržaja i s njim čine jedinstvenu izvedbenu cjelinu.

Nakon efektnog početka slijedila je izvedba skladbe Stress Management za violinu i udaraljkaški ansambl Ivana Josipa Skendera, u kojoj se biNg bangu pridružila violinistica Eva Mach.

biNg bang

Foto: Fotoklub KADAR SB/KKD IBM

Skladba je, zapravo, nastala na njihov zajednički poticaj te je praizvedena 8. lipnja na koncertu u ciklusu Klasika na Mach. Ovaj ciklus Eva Mach je pokrenula početkom godine i već je privukao pažnju publike i kritike kao zanimljivo i perspektivno obogaćenje zagrebačke glazbene sezone. A činjenica da je u tek mjesec dana skladba Ivana Josipa Skendera doživjela četiri izvedbe na biNg bangovoj maloj turneji (Zagreb, Stari grad Ozalj, Kutina i Slavonski Brod), ansamblu služi na čast, a skladatelju može biti veliko zadovoljstvo.

Foto: Fotoklub KADAR SB/KKD IBM

Skenderovo glazbeno ovladavanje doživljajem stresa oblikovano je unutar zaokružene cjeline s dinamičnim razvojem glazbene priče, izranjajući iz tišine i suptilnog suodnosa violine i ansambla, u valovima donoseći sve intenzivnije napetosne situacije, dopuštajući povremena glazbeno-žanrovska poigravanja, i donoseći neočekivani završetak. Naime, autor ostavlja na izbor izvođaču da „rješenje“ ovih opetovanih nanosa napetosti pronađe u citiranju nečega smirujućega, s uputom da to bude ili Bach ili nešto po slobodnom izboru.

Skenderovo glazbeno ovladavanje doživljajem stresa oblikovano je unutar zaokružene cjeline s dinamičnim razvojem glazbene priče

Eva Mach odlučila je to smirenje pronaći u temi stavka Gavotte en Rondeau iz Bachove Treće partite za violinu solo, BWV 1006, koja se počinje javljati dok još napetost kola u žilama ansamblova zvuka. Kako udaraljkaši posustaju i odlaze sa svojih pozicija, tako prevladava duh vedrine ove Bachove E-durske teme, a violina Eve Mach odvodi skladbin završetak u eteričnost.

Foto: Fotoklub KADAR SB/KKD IBM

Odlično poznavajući instrumentarij i poigravši se s izvanglazbenim kontekstom, Ivan Josip Skender skladao je djelo koje, osim kompozicijske zahtjevnosti primjerene tipu i karakteru izvođačkog sastava, sadrži i komponentu dopadljivosti, zbog čega će nesumnjivo ostati na repertoaru ansambla, ali uz dobru promociju biti zanimljivo i drugim sličnim ansamblima.

Nastavak koncerta ponovno je bio u znaku glazbe Igora Lešnika. Koncert za udaraljke, koji postoji u nekoliko instrumentacijskih varijanti, Lešnik je skladao u suradnji s austrijskim skladateljem Franzom Cibulkom i to putem kontinuirane online razmjene ideja.

biNg bang

Foto: Fotoklub KADAR SB/KKD IBM

Trostavačni koncert iz 2002. godine odudara od klasičnog tipa koncertantnog djela jer ne stavlja naglasak na jedan solistički instrument, već iz amalgama udaraljkaškog spektra pruža trima instrumentima priliku da se solistički izdvoje – u ovome slučaju bili su to Luka Mihajlović na timpanima, Franko Štrbac na vibrafonu i Ivan Brigljević na setu bubnjeva.

Večer je završila Lešnikovim Patuljcima (Dwarfs) iz 2003. godine, višestavačnom skladbom suitnog tipa koja stavlja pred izvođače zamjetne tehničke zahtjeve, a ujedno traži sposobnost karakternog transformiranja, budući da Lešnik poseže za različitim glazbenim izvorištima. Tijekom skladbe sučeljavaju se jazz progresije, jugoistočnoeuropska melodika i latinoamerički ritmovi, a čitava partitura ostavlja dojam glazbe koja bi bez problema mogla funkcionirati kao kakav filmski soundtrack.

Foto: Fotoklub KADAR SB/KKD IBM

Mogli bismo se malo našaliti pa reći kako je ovo bio „ozbiljan“ program u „neozbiljnom“ kontekstu – misleći, dakako, na kvalitetan odabir koncertnog repertoara voditelja ansambla Marka Mihajlovića i kvalitetan interpretativni doseg višečlanoga studentskog sastava i solistice Eve Mach, u neobvezujućem i ležernijem kontekstu otvorene ljetne pozornice. Znači da se biNg bang držao svoje temeljne misije, uspješno je uklopivši u okvire zadanog konteksta.

Ono što su dobro prepoznali kao prednost otvorene ljetne pozornice jest biranje repertoara koji će omogućiti poigravanje s prostorom, pa i publikom.

Foto: Fotoklub KADAR SB/KKD IBM

U The Musketeers doista jest bila riječ o izraženijim elementima glazbenog teatra, dok je u ostalim skladbama više bila riječ o tjelesnim i/ili glasovnim pokretima u službi isticanja ili pojačavanja određenoga karaktera glazbenog trenutka. I dok je u Skenderovoj Stress Management pokret preuzeo jednakopravnu riječ u onome trenutku kada se glazbeni izričaj približio svojevrsnom rock izričaju, ponašajući se poput kakve plesne diverzije unutar glazbeno-strukturnog tijeka i odlično odgovarajući atmosferi, u Lešnikovoj skladbi Dwarfs povremeno preobilato korištenje zvučno-glasovnih efekata prešlo je u karikaturalnost koja ovoj glazbeno dovoljno zanimljivoj skladbi nije potrebna.

S obzirom na dosadašnje iskustvo i pokazanu energiju, Marko Mihajlović prava je osoba za preuzimanje biNg bang štafete

Štafeta vođenja ansambla predana je Marku Mihajloviću. Međutim, ovo nije atletska disciplina 4×100 ili 4×400 metara u kojoj tjelesna snaga i brzina dovode do zlatne medalje. Ovdje je riječ o krunskoj trkačkoj disciplini, maratonu, u kojemu nije bitno stići na cilj prvi, već pokazati (drugima) i dokazati (sebi) moć izdržljivosti i snagu uma. S obzirom na dosadašnje iskustvo i pokazanu energiju, Marko Mihajlović prava je osoba za preuzimanje biNg bang štafete.

Foto: Fotoklub KADAR SB/KKD IBM

_______

Sufinancirano sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Moglo bi Vas zanimati