Lovorka Sršen: „Festival ne može od prosječne pjesme napraviti izvrsnu, ali dobroj pjesmi može pomoći postati hit!"

72. Zagrebački festival održat će se 4. travnja 2025. godine

U tijeku je natječaj za nove pjesme nadolazećeg izdanja festivala – prijave su otvorene do 1. veljače, a o pjesmama će odlučivati umjetnički odbor koji ujedno čini i novo umjetničko vodstvo festivala. Novosti i planove našeg najstarijeg festivala popularne glazbe otkrila nam je nova izvršna direktorica festivala, Lovorka Sršen…

Od ove godine Zagrebački više nema jednu istaknutu osobu – umjetničkog direktora, već će festival uređivati umjetnički odbor sastavljen od nekoliko istaknutih glazbenih profesionalaca. Kako se HDS kao osnivač festivala odlučio na taj potez i koji je cilj te promjene?

Kada radite projekt koji ima preko sedamdeset godina tradicije, prirodno je često se upitati funkcionira li njegov format u suvremenom kontekstu i ima li još uvijek željeno značenje. Iako nas svake godine preko 200 prijava iznova uvjeri da je Zagrebački festival i dalje relevantan na glazbenoj sceni, bitno je tražiti načine da takav i ostane bez da se dovodi u pitanje ono što kod njega publika i glazbenici vole. Umjetnički odbor festivala sastavljen od ravnopravnih članova čini glavno uredničko tijelo koje ima mandat od dvije godine. Cilj promjene je bio formalizirati dosadašnju dobru praksu da konačni odabir pjesama proizlazi iz diskusije okupljenog tima, ne jedne osobe, a potom i tom istom timu dati mandat da kroz višegodišnji rad oblikuje konačni umjetnički dojam projekta i same manifestacije.

Tko sve čini umjetnički odbor novog Zagrebačkog festivala i koja je točno njihova uloga?

Jako smo sretni što odbor čini sjajan tim profesionalaca koji donose iskustvo iz različitih glazbenih segmenata, svaki s vlastitim glazbenim senzibilitetom. To su Sandro Bastiančić, Bruno Kovačić, Aleksandar Ljiljak, Tomo in der Mühlen i Ivan Popeskić. U praktičnom smislu, njihov najveći zadatak bit će preslušati sve prijave i zajednički napraviti selekciju od oko 16 pjesama od kojih će u konačnici trebati odabrati i onu pobjedničku. Dakle, odabir se radi u dva kruga, u svakom od kojih će im se pridružiti jedan pridruženi član ili članica odbora. Ne manje važno, članovi odbora su važni ambasadori festivala, no uspjeh svakog festivala ovisi prvenstveno o prijavljenim pjesmama, a umjetničko vodstvo svakog projekta je tu da svojim iskustvom, integritetom i kredibilitetom potakne kvalitetne autore i izvođače da se prijave za sudjelovanje. Vjerujem da je za taj posao odabrana izvrsna ekipa.

Pobjednik prošlogodišnjeg Zagrebačkog festivala – ToMa s pjesmom Aljoše Šerića, “Voljet ćeš opet”

Vi ste, ispred HDS-a, zaduženi za organizaciju i provedbu manifestacije – kako to izgleda u praksi, koje su sve zadaće izvršne direktorice festivala?

Izvršna direkcija festivala podrazumijeva brigu o cjelokupnom projektu uzimajući u obzir i umjetnički i produkcijski segment. Podrazumijeva također brigu o njegovoj strategiji, realizaciji i razvoju sukladno ciljevima koje je Hrvatskom društvu skladatelja kao organizatoru i njegovim članovima važno promovirati kroz ovakvu platformu, a to je primarno fokus na stvaralaštvo hrvatskih glazbenih autora i članova Društva. U praktičnom smislu, moj posao počinje mjesecima prije festivala, u jesen, kada se finaliziraju budžeti, dogovaraju produkcijski okviri festivala, televizijski prijenos i druga operativa. Početkom godine nadgledam proces prijava i odabira pjesama, a potom pratim i njihovu promociju. Za to vrijeme završava pretprodukcija u kojoj odlučujemo o konačnom izgledu same manifestacije, glazbenim brojevima, nagradama, scenariju, voditeljima i svim ostalim detaljima. Sve to brusimo dok s kompletnom produkcijom ne uselimo u dvoranu šest dana prije eventa za montažu i probe. Naposlijetku, tek koji dan nakon završene manifestacije, rezerviramo termin za novi festival i čekamo novi ciklus.

U tijeku je natječaj za nove pjesme festivala – kako će izgledati njihov odabir, čime će se voditi uredništvo i što nakon natječaja?

Praksa je da se pjesme biraju tijekom nekoliko sastanaka na kojima okupljeno uredništvo preslušava svaku prijavljenu pjesmu. Do odabira dolazi uglavnom kroz dijalog i konsenzus. Zanimljivo je gledati kako na neke pjesme prirodno reagiraju svi bez obzira na glazbene afinitete i sjajno je kada nam prijava otkrije nekog novog izvođača ili autora. Vjerujemo da će glazbenici nastaviti s prepoznavanjem Zagrebačkog festivala kao prave platforme za promociju svoje pjesme i da će svi koji žele sudjelovati završiti svoje pjesme do kraja natječaja. Umjetnički odbor birat će autorski najjače pjesme koje su žanrovski unutar ili čak i malo izvan mainstream glazbe, ali imaju radijski potencijal. Obraća se, naravno, pozornost i na konačan „zvuk festivala“ pa je bitno naći balans različitih stilova unutar tih petnaestak odabranih pjesama. Nakon odabira pjesama slijedi razdoblje promocije pjesama u kojima, uz napore koje ulažu glazbenici i sami diskografi, Zagrebački festival uz svoje medijske partnere približava pjesme publici.

Zagrebački festival

Što, dakle, publika i glazbenici mogu očekivati od nadolazeće manifestacije?

Zagrebački festival već godinama produkcijski izgleda i zvuči izvrsno. Imamo ozbiljne suradnike koji se brinu o tome da je sve s tehničke strane ispeglano, sjajan bend i orkestar koji drže leđa izvođačima, odličnu suradnju s HRT-om i trudimo se da se svi glazbenici osjećaju dobro na toj pozornici. Neprocjenjivo je doći na prve probe i uživati u tome kako najbolje pjesme zvuče još bolje u živo. To svakako potvrđuje i sve veći interes za ulaznice za sami event koje će uskoro biti puštene u prodaju.

Koja je uloga Zagrebačkog festivala u kontekstu domaće glazbene scene, pogotovo pop usmjerenja?

Zagrebački festival je jedini od značajnih festivala ovog tipa koji nije ograničen lokalitetom, a orijentiran je na mainstream glazbu. Nekad je to podrazumijevalo šansone ili šlagere, a danas je to neka posve nova glazba kojoj Zagrebački festival predstavlja značajnu medijsku platformu, čak i za pjesme koje nisu odabrane kao pobjedničke. Od samih početaka, festival stavlja aktivan fokus na hrvatske autore pa se i time izdvaja od ostalih manifestacija. Trudimo se da se autori i izvođači i dalje osjećaju dobrodošlima na festivalu, da ga prihvaćaju kao svog, da selekcija bude promišljena i da tim glazbenicima osiguramo što veću vidljivost. Preko sedamdeset godina tradicije se ne događa slučajno i drago nam je da glazbenici još uvijek vide ovaj festival kao bitnu platformu za promociju svog rada. Izazov je samo ponosno nositi te godine, a ostati svjež (smijeh).

Tradicija festivala doživjela je reafirmaciju u serijalu “Dnevnik velikog Perice” – što festival znači za grad Zagreb i njegov kulturni identitet?

U godinama kada se radnja serije događa, Zagrebačka škola šansone je živjela u skladnoj simbiozi sa Zagrebačkim festivalom. Festival je u poslijeratnom periodu pomogao oblikovati glazbeni ukus Zagreba koji se trudio zadržati svoj identitet urbanog središta, a festivalska glazba je bila prepoznatljiva diljem Jugoslavije i teško je tu reći tko je kome više pomogao da se zauvijek upiše u kulturni DNK Zagreba. Kako god bilo, taj festivalski „šušur“ i velik broj sjajnih pjesama koje su opjevale Zagreb drže posebno mjesto u srcima generacija koje su uz tu glazbu odrastale i gradile Zagreb. Posebno nam je drago da sada mlađa publika kroz „Dnevnik velikog Perice“ otkriva neke pjesme iz tog vremena koje se očito i dalje jako dobro „drže“. Mi smo svakako ponosni na taj period festivala kojeg se najviše sjetimo kroz Nagradu za poseban doprinos koju dodjeljujemo unatrag nekoliko godina ljudima koji su svojim radom obilježili festival tijekom godina. To su do sada bili Alfi Kabiljo, Ivica Krajač, Drago Diklić i Gabi Novak.

Među članstvom HDS-a nedavno je provedena anketa o Zagrebačkom festivalu. Koji su zaključci ankete, kako zapravo autori vide svoj festival?

Svi redovni članovi su bili pozvani sudjelovati u anketi, a odazvali su se u najvećem broju oni koji su sudjelovali u festivalu prethodnim godinama te oni koji su se na festival prijavljivali. Kao motiv za prijavu mahom ističu mogućnost promocije svojih pjesama, ali i povezivanje s tradicijom festivala. Zagrebački festival vide kao festival urbane pop i zabavne glazbe koji prezentira sveukupnost hrvatske glazbe, a ne samo glazbenu tradiciju Zagreba i sjeverozapadne Hrvatske. Kao najveće kvalitete festivala istaknuli su promociju, odabir kvalitetne urbane glazbe i otvorenost prema novim autorima i izvođačima, ozbiljnost organizacije i produkcije te izvedbu pjesama uživo, a platformu za autore/članove Hrvatskog društva skladatelja, odnosno promociju njihova stvaralaštva i statusa u široj javnosti, ocjenjuju ukupno vrlo dobrom ocjenom. Rezultati ankete su nam jako pomogli izdvojiti segmente projekta kojima je potrebno posvetiti više pažnje, ali i potvrdili da festival u velikoj mjeri odgovara viziji članova i da se krećemo zajedno u istom smjeru. Najveći dio prigovora odnosi se na boljku kojoj su podložni svi festivali ovisni o prijavama, a to je da uspjeh manifestacije u najvećoj mjeri ovisi o tome kakve pjesme se prijave. Kakva je „berba“ te godine, takav će biti i festival i najljepše je raditi kada imaš između čega birati. Zato uvijek aktivno potičemo autore na prijavu i nadamo se da ih poneka odbijenica neće zauvijek obeshrabriti.

Sukladno tome, što će odabranim pjesmama donijeti sudjelovanje na nadolazećem festivalu?

Vjerujem da bi tu različite generacije autora i izvođača istaknule različite prednosti, ali najočitiji benefit je da pjesme kroz festival dobivaju vidljivost, što kroz medijske partnere u periodu prije festivala, što u udarnom terminu nacionalne televizije. Festival ne može od prosječne pjesme napraviti izvrsnu, ali može dobroj pjesmi pomoći da postane hit!