28
svi
2023
Digital & Biz

Jedan od vodećih svjetskih autoriteta za autorsko pravo

Dr. Ficsor: „Autorsko pravo promovira ljudsku kreativnost!“

Dr. Mihaly Ficsor

Dr. Mihaly Ficsor

share

Dr. Mihály Ficsor jedan je od vodećih svjetskih autoriteta za autorsko pravo

Bivši je direktor i pomoćnik ravnatelja odjela za autorska i srodna prava Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo WIPO, član mađarskog Vijeća za autorsko pravo te konzultant Europske unije, a danas i česti gost brojnih konferencija, seminara te radionica o autorskom pravu. Njegova specijalnost su zaštita i ostvarivanje prava u digitalnom okruženju te kolektivno ostvarivanje prava.

Ficsor je bio gost nedavnog susreta regionalnih „ZAMP-ova“ u Dubrovniku prilikom kojeg mu je Nenad Marčec, glavni direktor HDS ZAMP-a, uručio priznanje Hrvatskog društva skladatelja za izuzetan doprinos autorskom pravu. Bila je to prigoda i za kratki razgovor o sadašnjosti i budućnosti autorskih prava, pogotovo s obzirom na AI, sveprisutna dva slova koja će, navodno, uvelike oblikovati tu budućnost…

„Kontekst je trenutno takav da je u ožujku ove godine više od tisuću stručnjaka potpisalo apel kojim traže pauziranje istraživanja i razvoja umjetne inteligencije bar na šest mjeseci“, opisuje Ficsor. „To je, kažu, potrebno kako bi se dodatno istražile mogućnosti i opasnosti sustava kao što su GPT-4.

Za ilustraciju, pet dana od prvog predstavljanja Chat GPT-A, sustav je brojio milijun korisnika, a pet mjeseci kasnije ta brojka je već na 1,6 milijardi korisnika! Neki smatraju kako će nas AI učiniti glupljima, manje ljudima, više robotima… S druge strane, postoje i optimističniji pogledi po kojima će umjetna inteligencija nadopunjavati ljudsku, kako neće oteti naše poslove, već će nam postati novi suradnik.“

Dr. Mihaly Ficsor i Nenad Marčec (HDS ZAMP)

Dr. Mihaly Ficsor i Nenad Marčec (HDS ZAMP)

Umjetna inteligencija već je široko prihvaćen alat u glazbi, pogotovo u studiju gdje ubrzava i olakšava brojne procese, pomaže pri miksanju i masteringu, izoliranju snimljenih kanala itd. No, što se događa kad umjetna inteligencija krene zadovoljavati svoje umjetničke apetite, kada AI postaje „aitor“?

„Pričamo li o glazbenim autorskim pravima, jasno je da sve što ‘izlazi’ iz AI sustava počiva na već postojećim, zaštićenim djelima. Tu vidim prostor za veću ulogu kolektivnih društava koje nositeljima prava mogu pomoći pri zabrani korištenja njihovih djela ili, pak, pri naplati za korištenje“, objašnjava Ficsor ističući jednu, gotovo pa filozofsku dilemu po pitanju definiranja autora i autorstva:

U suglasju s trojstvom ‘autor – originalnost – djelo’, samo je ljudsko biće u stanju napraviti originalno djelo i tako postati autorom. Dakle, samo je ljudsko djelo moguće zaštiti zakonom. No, ako već nisu, uskoro će se i djela umjetne inteligencije naći na istom tržištu kao i ona originalna, ljudska. Pri tom će djela AI-ja biti jeftinija i dostupnija, ali svoj će izvor i dalje svejedno crpiti iz originalnih djela“, zaključuje.

No, kreativna zajednica (donekle) može biti mirna – stručnjaci su na pragu pronalaženja rješenja kojim se tom problemu može doskočiti i pokušati uspostaviti svojevrsni tržišni fair play između umjetne i umjetničke inteligencije.

„Nedavno smo u Budimpešti imali jedan važan sastanak na temu umjetne inteligencije i autorskog prava. Čini se da je jedan od mogućih modela tzv. domaine public payant. Korištenje AI djela kontrolirala bi društva za kolektivnu zaštitu, prateći njihovo javno priopćavanje i distribuciju u javnosti.

Svi prikupljeni iznosi distribuirali bi se autorima slično dosadašnjim naknadama za privatno kopiranje. Naravno da ni to nije savršeno rješenje, to je gruba pravda, ali je pravda. Naš argument ide u prilog kompenzaciji i održivosti ljudske kreativnosti i kulturne raznolikosti“, ističe Ficsor uz upozorenje: „Umjetnu inteligenciju ne možemo zaustaviti, no ako je ne možemo zaustaviti, možemo je licencirati.“

Dr. Ficsor dobitnik je posebne nagrade Hrvatskog društva skladatelja za izuzetan doprinos autorskom pravu. Bio je gost i predavač MAKK konferencije, upoznat je sa sustavom kolektivne zaštite prava u Hrvatskoj. Promatrajući razinu prihvaćanja i poštivanja autorskih prava, kako u Hrvatskoj, tako i na globalnoj razini, primjećuje kako smo kao društvo, unatoč svemu, ipak pobijedili u toj igri.

„Ako smo pobijedili, pobijedila je onda najviše ljudska kultura. Autorsko pravo zapravo služi kao način promocije ljudske kreacije i tu je važna efikasnost autorskog prava.“

U suradnji s Hrvatskim društvom za autorsko pravo HDAP – ALAI, najavljuje veliki kongres koji će se održati u Opatiji 2025.: „Susret će nositi naziv Čije je pravo – autorsko pravo?. Je li, dakle, autorsko pravo – pravo autora ili nekakvo industrijsko vlasništvo koje autora zapravo pretvara u svog zaposlenika? Zaposlenika koji dobiva naknadu za svoj rad, ali ne odlučuje o njemu? Autorsko pravo treba promicati i unapređivati ljudsku kreaciju!“

Moglo bi Vas zanimati