Metropola - Kuku$ i Arian Vuica predstavili novi digitalni label

Metropola je nova generacija izdavača: fokus je na digitalnom i novim izvođačima

O svom su labelu razmišljali dugo, a sad su napravili prvi korak. Dečki iz KUKU$a udružili su se s producentom Arianom Vuicom i osnovali Metropolu, a za Glazba.hr ispričali su sve o planovima i ciljevima.

„Nadamo se da će nam se isplatiti što smo bili tvrdoglavi”, rečenica je Ariana Vuice kojom je završio naš razgovor. To su glasno potvrdili i Ivan Hilje (Hiljson Mandela), Ivan Godina (Goca RIP) i Mislav Kljenak (Iso Miki). Zašto tvrdoglavi? Sva tri člana KUKU$a i glazbeni producent nedavno su pokrenuli novu izdavačku kuću, Metropola, i imaju velike, ozbiljne ambicije. Tvrdoglavost je tu poput highlighta jer u gotovo sat vremena razgovora pričali smo o razlozima zbog kojih su osnovali Metropolu i što sve kroz taj label žele postići, usprkos svim preprekama kojih su itekako svjesni. Razlozi nisu nimalo banalni, ciljevi su jasno definirani, a načini dolaska do uspjeha razrađeni. Predstavljamo vam Metropolu.

Kuku$ i Arian Vuica – Metropola/Matej Grgić

„Pokušali smo to napraviti i ranije, dugo se već o tome priča, ali dosad nije išlo. Pokrenuli smo Legacy, izašao je Gocin album i odmah nakon toga ‘udarila’ je korona pa se tu više ništa nije moglo, morali smo sve staviti na ‘hold’. U međuvremenu smo shvatili da smo nas četvorica zapravo uvijek u srži svega i konačno smo odlučili pokrenuti se”, kaže Hiljson. Prvi singl izašao je 21. prosinca, Sjena je objavio „Mjesec”, a 25. prosinca objavljen je remiks „Tekkena”, inače pjesme Gettwomea feat. Brane i Honta, a novu verziju rade Luzeri (Goca RIP i Dipsi iz Buntaija), Necrone i Ružno pače.

Kažu kako će svaki tjedan izlaziti singl, spot ili album nekog od izvođača Metropole. Zasad se radi o nekolicini njih, no, kako ističu, mnogo je kombinacija i međusobnih suradnji. Tu su, dakle, KUKU$, Goca RIP solo, Hiljson Mandela solo, Edi, Sjena, Shira rodbina, Zwitt, LUZERI, DJ Tikach, Shao…

Fokus je, ukratko, na mladim izvođačima koji njeguju suvremeni zvuk, bez obzira na žanrovsko opredjeljenje pa će tako biti trapa, popa, punk-rocka…

„Želimo da za deset godina naš label bude središte glazbe u Hrvatskoj i šire”

„Ne ograničavamo se žanrovima, a u prvom planu nam je kvaliteta, a ne kvantiteta. Ideja je da artisti rade label za artiste. Također se fokusiramo na digitalne platforme i promociju izvođača, što stariji diskografi još uvijek ne razvijaju i nisu u toku sa svime što se događa u tom dijelu industrije”, rekao nam je Arian Vuica, inače glazbeni producent koji je, uz dečke iz KUKU$a, praktički izgradio hrvatsku trap scenu, a surađivao je i sa svjetskim velikanima. Objašnjavaju i kako su se odlučili za naziv labela.

„Nema veze isključivo sa Zagrebom. To je neko naše viđenje budućnosti, grad u kojem svi uspijevaju i u kojem svi dišemo i živimo”, kaže Hiljson, a Goca se nadovezuje: „Želimo da za deset godina naš label bude središte glazbe u Hrvatskoj i šire. Cilj nam je da napravimo ugodno okruženje za glazbenike i da im omogućimo ono što nama nitko nije mogao. Trenutno smo u poziciji da možemo misliti samo na sebe, ali shvatili smo da, ako mi sad to ne napravimo, neće nitko i opet se ništa neće promijeniti na sceni i u industriji.”

Kuku$/Matej Grgić

Dok razgovaramo, njih četvorica završavaju si rečenice, upadaju u riječ i nastavljaju misao. Svi su strastveni, imaju što za reći i znaju to argumentirati. Osvježenje je to na više razina za našu glazbenu scenu; ne samo u produkcijskom smislu, nego i u načinu promišljanja i pristupu glazbi.

Sama orijentacija na mlade izvođače, ulaganje u njih dokaz je svojevrsne tvrdoglavosti. Kažu kako im je cilj neke od njih plasirati na mainstream medije, radio i televiziju, no svjesni su problema koji tu postoje – jer su i sami proživjeli isto.

„Problem je u tome što nema mladih ljudi na televiziji pa zato mladi ljudi to ne gledaju. A zato što mladi to ne gledaju, oni ne stavljaju mlade ljude na televiziju i to je začarani krug”, kaže Goca, dok Miki dodaje kako za ljude između 18 i 30 godina praktički ne postoji ništa na TV-u i radiju. Svjesni su nesrazmjera koji postoji između radijskih hitova i onih koji se slušaju na streaming servisima; ponovno, jer su sve to doživjeli na svojoj koži.

„Mogu nam govoriti da su naši tekstovi plitki, ali na kraju dana klinac će si pustiti našu stvar, a ne nekog iz Top 10 hrvatskih radijskih izvođača”

„Kod nas općenito kaska kvaliteta glazbe. Autori su zastarjeli, melodije su zastarjele, soundovi također. To su neki problemi koji se stalno negiraju, svi misle: ‘Dobro je dok dižemo lovu na ZAMP-u.’ U biti, to je katastrofa jer nitko više tu glazbu ne sluša i to zato što jednostavno više ne mogu konkurirati našim nabrijanim basovima i zanimljivim melodijama. Tekstovi govore o stvarima koje publiku zanimaju. Mogu nam govoriti da su naši tekstovi plitki, ali na kraju dana klinac će si pustiti našu stvar, a ne nekog iz Top 10 hrvatskih radijskih izvođača.

Malo je žalosno što kod nas najviše novca zarađuju izvođači koji pjevaju na svadbama. Nas to ne zanima, mi želimo puniti klubove po Europi. Želimo raditi posao kao nekad, kad se za nastupe dobivalo više novca nego danas, nije se nastupalo za kikiriki. Stvar je u tome što novca još uvijek ima, ali su svi zaboravili raditi dobru glazbu”, kaže Arian. Dobrom dijelu domaće publike, dodaje, nezamislivo je da netko iz Hrvatske doživi svjetski uspjeh, a to se događa stalno.

Kuku$ i Arian Vuica – Metropola/Matej Grgić

„Ja sam producirao pjesmu koja je došla na 12. mjesto Billboardovih Top 100, a prijatelj iz Srbije, Dza, došao je na broj 1 Billboarda s Cardi B. Albanci imaju tri pjevačice koje su u svjetskom vrhu, a još su manji od nas. Tko kaže da u Hrvatskoj nema takvih talenata? Naravno da ima, ali im nitko nije dao priliku”, kaže Vuica.

Hiljson dodaje kako postoji tek nekoliko iznimaka na našoj tzv. estradi, ljudi koji imaju legendaran status.

„To su recimo, Josipa Lisac, Oliver Dragojević, Dino Dvornik, ali većina ostalih je neki šund šoder. Njihove najpoznatije pjesme su im zapravo trash i nisu u poziciji da dovode u pitanje naš zvuk”, kaže. Ističe kako kroz Metropolu žele pomoći novim izvođačima da izbjegnu greške koje su oni radili na početku karijere.

„Svi stalno tvrde da nema dovoljno hrvatske glazbe, što nije istina. Ima je, itekako, ima sjajnih, talentiranih ljudi koji naprosto ne mogu dobiti priliku”

„Mi smo u puno stvari bili prvi i naravno da je bilo i grešaka. One su najvažnije jer tako naučiš, ali mladi izvođači mogu učiti na našima. Baš zato što smo se opekli, sad možemo pomoći novima da što lakše i bezbolnije dođu do ostvarenja svojih snova. Naravno, ništa ne ide preko noći, ali mislim da mi možemo pomoći puno više nego neki tradicionalni izdavač, koji te zarobi na tri godine, a nakon toga više ne znaš ni tko si ni što želiš, ne možeš se kreativno izraziti, drugi ti pišu pjesme… I opet si u nekom loopu. To je taj zastarjeli pogled ne samo na glazbu, nego i na diskografiju”, kaže Hiljson.

Na tu temu, Arian ističe kako je jedan od problema što se ne pušta dovoljno hrvatske glazbe na domaćim radijskim postajama.

„Zašto mi nemamo 75 posto hrvatske glazbe na radiju? Gdje bi se trebala slušati domaća glazba, ako ne na našim radijskim postajama? Dogodi se da mi radijski urednik govori kako bi moja glazba trebala zvučati. Što to uopće znači? Ako misliš da znaš kako bi trebalo zvučati, budi glazbeni producent, kao što sam ja. Svi stalno tvrde da nema dovoljno hrvatske glazbe, što nije istina. Ima je, itekako, ima sjajnih, talentiranih ljudi koji naprosto ne mogu dobiti priliku. Trenutno ne postoji dovoljno hrvatske glazbe koju bi oni puštali na radiju, ali nadam se da za godinu i pol to nitko neće moći reći”, zaključuje Arian.

Kuku$ i Arian Vuica – Metropola/Matej Grgić

Njegov optimizam dijele svi pa Hiljson ističe kako se trenutno događa svojevrsna renesansa za koju je dobrim dijelom zaslužan Internet, a njihov je plan samo dodatno potaknuti taj razvoj scene.

„Ljudi koji su kod nas ‘odgovorni’ za mainstream u posljednjih 30-ak godina stvorili su taj narativ o hrvatskoj glazbi koji više ne stoji. Mi bismo kao novi, drugačiji izvođači sada trebali pokrenuti snažan val koji bi nadjačao sve te zastarjele autore, toliko da nas više ne mogu ignorirati. To nismo samo mi u Metropoli, nego i drugi koji se trude i rade na svojoj kvaliteti. Trenutno, ti ljudi iz sustava možda žele raditi s nama, ali i dalje kontrolirati narativ cijele industrije. Ono što nama treba je da nam se da prostor da radimo”, zaključuje Hiljson.

Iako su im se već počeli javljati brojni mladi izvođači koji žele s njima surađivati, zasad je plan posvetiti se izdanjima na kojima rade već neko vrijeme, iduće godine očekujemo i novi album KUKU$a, kao i solo albume Goce i Hiljsona, a tu je još i mnoštvo projekata o kojima još ne žele otkrivati detalje. Dijelimo entuzijazam i optimizam ekipe iz Metropole – budućnost hrvatske glazbe svijetla je, samo joj se treba dati prilika.