Mario Kovač, direktor Croatia Recordsa: „Naš katalog je naša najveća odgovornost"

Ovaj posao podrazumijeva veliku odgovornost, ne samo za katalog nego i za odnose s izvođačima, autorima, producentima, kao i s novim, mladim kreativcima koji tek dolaze

Mario Kovač prvi put se pojavio u Croatiji Records 2002. godine kao demo izvođač s grupom Flyer. “Sjećam se da je Đorđe Novković bio glavni urednik i pola sata nakon što je čuo demo, zvao nas je da potpišemo ugovor i dobili smo studio za cijeli album. Kako je studio dio firme, upoznavao sam se s funkcioniranjem diskografije i odmah zaljubio u taj posao. Onda je 2006.godine objavljen natječaj na koji sam se prijavio i dobio posao”.

Danas, dvadeset godina kasnije, Mario Kovač nasljedio je Želimira Babogredca na funkciji direktora naše najveće diskografske kuće.

U CR-u ste već 20 godina, možete li se prisjetiti svojih početaka? Kako biste usporedili tvrtku onda i danas?

Poslovni model je bio drugačiji, temeljio se na fizičkoj prodaji, dok je digitalija bila tek u začetku. Danas je obrnuto, fokus je na digitalnoj distribuciji dok je fizička prodaja postala nišna. Prvi projekt mi je bio promocija albuma Srce Gorana Bare. Organizirao sam nastup u kazalištu Vidra i ajmo reći da se o tome tada puno pisalo. Bilo je izazovno, ali na kraju odlično. Dodatan projekt uz uredničke poslove i marketing mi je bila CMC televizija što je 2006. godine bio kompjuter sa 100 spotova. Izuzetno sam ponosan što smo je doveli do nivoa nacionalne televizije. Ove godine smo dobili i produženje koncesije na sljedećih 20 godina. 

Što zapravo danas podrazumijeva uloga direktora diskografske kuće, pogotovo kuće s poviješću i katalogom kao što je CR-ov?

Podrazumijeva veliku odgovornost, ne samo za katalog nego i za odnose s izvođačima, autorima, producentima, glazbenicima i ostalim partnerima kao i s novim, mladim kreativcima koji tek dolaze. Oni su nama dali povjerenje za svoja djela koja mi moramo čuvati, prilagođavati ih novim vremenima, promjenama načina slušanja glazbe te ih diskografski objediniti za svakog posebno.

Koje je danas vaše mjesto u hrvatskoj, ali i regionalnoj glazbenoj industriji? O kojim uopće brojkama pričamo danas kad spominjemo izdanja, izvođače i veličinu kataloga? 

Croatia Records kao pravni sljednik Jugotona je najveća diskografska kuća u regiji. Kako je danas internet glavno tržište, treba gledati i izvan granica regije jer imate otvoren dućan u cijelom svijetu koji radi 24/7. Imamo podružnice u Beogradu i Ljubljani te PR centre u Sjevernoj Makedoniji i BiH, tako da doslovno pokrivamo cijelu regiju i fizički što nam omogućava bolju promociju i kontakte za naše izvođače. Na taj se način izvođačima otvara i mogućnost nastupa na tim tržištima. Također imamo i tri vlastita prodajna mjesta u centru Zagreba, Rijeke i Beograda. U našoj grupaciji je i tvrtka CRMP d.o.o. koja se bavi publishingom, imamo tri televizije i nacionalni radio. Što se tiče festivala, organizator smo CMC festivala u Vodicama i Slavonskom Brodu. Vezano za statistiku naša grupacija ima 50ak zaposlenika u cijeloj regiji, godišnje izdamo preko 500 singlova i oko 130 albuma. U katalogu imamo oko 115.000 fonograma. 

Novi projekti

Na kojim se projektima trenutno radi, s kojim se izazovima susrećete?

Trenutno radimo na novoj digitalizaciji internih poslovnih procesa kako bi bili maksimalno učinkoviti. Dakle, računovodstvo, IT, praćenje projekata, reporting i slično. Tri konkretna projekta na kojima već radimo su otvaranje novog multimedijalnog prostora u našem kompleksu. Riječ je o modernom prostoru koji će biti TV studio za snimanje emisija i spotova, prostor za promociju i evente, konferencije, kao i koncertna dvorana za 350 ljudi. Drugi projekt je razvijanje YouTube kanala CrorecKids koji je namjenjen za najmlađe dok je treći projekt kreiranje novog podlabela. Ali o tome više uskoro…

Kako se Croatia Records prilagodila streaming i digitalnom tržištu? U kojoj mjeri se oslanjate na digitalno poslovanje u odnosu na ostale grane i fizičku prodaju?

Pratimo svjetske trendove tako da smo se pripremali za digitalno tržište od samih početaka. Prvo je trebalo digitalizirati sve fonograme i uspostaviti digitalnu distribuciju. Od 2022. godine surađujemo s Orchardom, jednim od najvećih svjetskih distributera. Poslovanje digitalne distribucije nije samo postavljanje pjesama i albuma na platforme nego konstanta promocija, praćenje i korištenje digitalnih alata kako bi naš katalog došao do što većeg broja slušatelja. To je najveća komparativna prednost Croatia Recordsa jer imamo preko 115.000 fonograma i zbog te količine imamo bolje uvjete i alate na svim platformama. Zato možemo ostvariti puno bolje rezultate za izvođače nego da si sami rade distribuciju. 

Koja je perspektiva diskografije na digitalnom tržištu, kako prognozirate situaciju i cjelokupni diskografski pejzaž za 5 ili 10 godina?

Digitalno tržište jest prespektiva diskografije u tom periodu. Osoba koja danas ima 5 godina može slušati naš kanal Crorec Kids, za 10 godina će imati 15 godina i može slušati na našim kanalima prigodnu glazbu za taj uzrast. Zbog veličine kataloga prilagođavamo se ciljnim skupinama koje zahtjevaju poseban pristup i strategiju. 

Poziv mladim glazbenicima

Kakvu podršku mladi i demo izvođači mogu očekivati odluče li se na potpis ugovora s CR-om? Na koji način uopće dolazite do novih imena?

Do novih izvođača dolazimo putem društvenih mreža, interneta, koncerata, preporuka autora i drugih izvođača dok se veliki broj izvođača sami javljaju. I najveći pjevači i bandovi su nekada bili demo izvođači. Najbitnija je dobra pjesma, ali i kombinacija drugih faktora kao što je karizma, osobnost, stav i želja za bavljenje glazbom. Mladi i demo izvođači kod nas će dobiti punu podršku kao i etablirane zvijezde, zato ih pozivam da se jave na [email protected]

Što općenito diskograf može ponuditi glazbenim izvođačima, pogotovo u aktualnom, digitalnom okruženju? Na koji način diskografija općenito održava svoju relevantnost?

Možemo ponuditi svoja audio i televizijska studija, suradnju s autorima, glazbenicima, fotografima, režiserima, producentima, promociju pjesama na digitalnim platformama, radio stanicama, televizijama, financiranje singlova, albuma, video spotova, snimanje koncerata, publishing i sinhronizacijska prava, organizaciju promocija, evenata, izradu lyrics videa, snimanje, miksanje, mastering, dizajn, vođenje društvenih mreža, organizaciju kataloga, digitalnu distribuciju, proizvodnju, CD-a, LP-ja, Blu-raya, DVD-a, merch u smislu dizajna i proizvodnje trgovačke robe, web shop prodaju, prodaju u vlastitim dućanima, veleprodaju, maloprodaju, pravnu zaštitu fonograma, lika i djela izvođača, rješavanje prava s drugim publisherima i diskografima, suradnju s privrednim subjektima u smislu sponzorstva, marketing, snimanje sadržaja za društvene mreže, licencing, koncertnu dvoranu… 

Jedan od najvećih kapitala CR-a je bogati katalog s najznačajnijim izdanjima u povijesti hrvatske glazbe. Na koji način prepoznajete vrijednost svog kataloga, kako ga eksploatirati i kako ga još više približiti tržištu i (novoj) publici?

Kao što sam spomenuo, katalog Croatia Records je naša najveća odgovornost. Sve trake su strogo čuvane u posebnim uvjetima u našoj fonoteci gdje je točno regulirana vlaga i temperatura. Također svaka traka se mora premotavati kako ne bi propala tako da je samo čuvanje veliki i skup posao. Sve trake su digitalizirane s odgovarajućim meta podacima. Dostupne su slušateljima na svim digitalnim platformama, a velika količina je dostupna i na fizičkim izdanjima. Jedan od načina približavanja kataloga novoj publici je i putem društvenih mreža, produkcija modernijih pjesama, novi master i sl.. Ne smijemo zaboraviti da je Croatia Records jedna od rijetkih kuća koja izdaje i nekomercijalna izdanja zbog društvene odgovornosti koje ima.

CD i dalje “šiša” vinil

Što je s ulogom A&R-a (Artists and Repertoire) u diskografskim kućama danas? Primjećujete li da je to gotovo iščezlo zanimanje, povezuje li CR autore i izvođače te kako danas to uopće treba i može izgledati?

Prva stvar koju sam napravio je vezana za A&R. Zaposlili smo dvije odlične urednice kako bi bili više povezani s autorima i izvođačima. Definicija diskografa je da smo proizvođač fonograma tako da nam je srž posla poticanje kreative i stvaranje novih pjesama i suradnji. Na nama je da stvorimo logistiku i okruženje kako umjetnici ne bi bili opterećeni administracijom i poslovnim procesima i kako bi se maksimalno mogli posvetiti svojoj umjetnosti. Kako nam je dužnost brinuti se za veliki katalog, uloga A&R-a nam je ključna. Nove generacije otkrivaju stare pjesme, a nama je da ih prilagodimo novim načinima uživanja u glazbi.

U svijetu se sve glasnije priča o trendu zaustavljanja rasta prodaje vinila i povratku CD-a. Koliko taj trend stvarno drži vodu, ima li potvrdu u stvarnim brojkama, i u domaćim okvirima?

CD ima kvalitetan zvuk dok vinil ima odličan format i ritual slušanja. Trenutačno je kod nas još uvijek veća prodaja CD-a nego vinila, ali sve ovisi o dostupnosti uređaja na kojima se sluša. Otkada nema CD-a u novim automobilima, kompjuterima i linijama, naravno da je potražnja pala. CD će biti nišni medij u budućnosti. U svakom slučaju, spremni smo na sve načine slušanja glazbe.

Iza sebe imate već nekoliko projekata vezanih za glasoviti studio Abbey Road – kako je došlo do te suradnje i kako će se ona nastaviti u budućnosti?

Abbey Road Studios je jedan od najboljih studija na svijetu i s njima imamo konstantnu suradnju još iz doba Jugotona u području masteringa, snimanja u studiju i suradnji sa glazbenicima. Kruna suradnje je bio projekt g. Želimira Babogredca pod nazivom “Hitmaker – Đorđe Novković”, u suradnji s Royal Philharmonic Orchestra pod dirigentskom palicom Stevea Sidwella. Svakako preporučam poslušati taj album. I u budućnosti ćemo nastaviti suradnju kako bi opravdali naš stari slogan “Croatia Records, znak za dobar zvuk”.

Poanta je u pjesmi

Umjetna inteligencija u glazbi – imaju li glazbena industrija i diskografske kuće razloga za brigu?

Tehnologija je osmišljena kako bi ljudima olakšala život. UI još uvijek nije detaljno regulirana tako da mislim da glazbena industrija ima razlog za brigu, posebno u autorskom segmentu. Ako se koristi etički, služi kao odličan alat, ali ima jako puno situacija u kojima se zloupotrebljava. 

Koje inovacije koje diskograf vašeg kalibra može implementirati u svoje poslovanje, pogotovo na dobrobit glazbenih kreativaca? Postoje li već neki konkretni planovi i modeli?

Konstantno educiramo djelatnike, pratimo svjetske trendove u svim segmentima i implementiramo ih u poslovanje. Razvijamo vlastite softvere, posebno za digitalnu distribuciju, zbog specifičnosti industrije. Danas nije problem postaviti pjesmu na digitalne kanale nego je dovesti do što većeg broja slušatelja i istaknuti je u moru drugih pjesama. Upravo razvijamo jedan alat koji će to omogućiti za sve naše autore i izvođače.

Koja je vaše misija kao direktora kuće, što biste voljeli postići u svom mandatu?

Misija označava prilagodbu novim modelima poslovanja. Naša misija mora biti zadovoljstvo svakog našeg korisnika pružanjem najkvalitetnijih usluga dok vizija poduzeća označava gdje se vidimo u budućnost. Koncentracija nam mora biti na core businessu, a to je proizvodnja, distribucija i promocija glazbe. Cijela poanta ovog posla je dobra pjesma tako da bih želio povećati katalog odličnim pjesmama i realizirati prethodno navedene projekte.

Na kraju, pate li Flyer i glazbeni rad zbog vaše funkcije, kako balansirate ta dva svijeta?

Čim ste postavili ovo pitanje, odgovor se sam nameće. Flyer postoji već 30 godina, imao sam 16 godina kada smo bubnjar i ja napravili bend. Prošli smo sve faze u tom peridu, od vojske, vjenčanja, klinaca do danas. Izuzetno volim stvarati glazbu, to je nešto što me neizmjerno ispunjava. Napisao sam preko 50 pjesama i još uvijek ne mogu spavati od uzbuđenja kad znam da je sutradan, recimo, miks pjesme. Također sam odsvirao i preko 300 koncerata tako da znam kako i taj svijet funkcionira. Ima nekih stvari koje ne mogu niti ne želim raditi, a bile bi dobre za bend jer nije etički, dobila bi se kriva predožba zbog moje funkcije. Zato najviše volim da pjesma sama dođe do publike, da nekome potakne emociju i da je uživo izvedemo na našim koncertima.