Nenad Marčec (HDS ZAMP): "Umjetna inteligencija ne može biti autor!"

Uz svoje redovno poslovanje ostvarivanja autorskih prava, služba ZAMP Hrvatskog društva skladatelja ovih je dana zauzeta i organizacijom 11. po redu Međunarodne autorske kreativne konferencije MAKK.

Ovogodišnje izdanje konferencije o autorskom pravu i intelektualnom vlasništvu održat će se 16. i 17. studenoga u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, a centralna tema je umjetna inteligencija u kontekstu kreativnih industrija.
Tim povodom popričali smo s glavnim direktorom HDS ZAMP-a, Nenadom Marčecom…

Nadolazeći MAKK održava se pod motom “AI: alat ili autor?”. Što o toj dvojbi misle hrvatski autori i članovi HDS-a, koliko je tema umjetne inteligencije prisutna unutar kreativne zajednice?

Umjetna inteligencija ne samo da je prisutna kao tema razgovora unutar glazbene industrije, već se i naveliko koristi u kreativnim i studijskim procesima, kako u kućnim studijima, tako i kod glazbenih profesionalaca. Alati poput ChatGPT-ja i Google Barda koriste se kao pomoć pri pisanju tekstova pjesama, postoji i niz servisa za AI miks i mastering, a da ne spominjem i popularno korištenje tuđih glasova u različitim pjesmama…
Što se tiče slogana ovogodišnje konferencije, dvojbe nema: samo fizička osoba prema zakonu može biti autor, umjetna inteligencija ne može. Dakle, ukoliko bi glazba ili tekst bili napravljeni isključivo korištenjem umjetne inteligencije, ne bi se štitili zakonom o autorskom pravu niti bi takav uradak mogao generirati tantijeme kroz sustav kolektivnog ostvarivanja prava, odnosno ZAMP.

Govorimo li o tekstovima i melodijama koji nastaju iz “pera” umjetne inteligencije, u kojem trenutku se postavlja pitanje o autorskim pravima na te pjesme?

Praktično govoreći, postavimo li AI-ju uputu da nam isporuči pjesmu u stilu Gibonnija ili Darka Rundeka, da bi to napravila, umjetna inteligencija se morala “istrenirati” na već dostupnim pjesmama Gibonnija i Rundeka. I to se, sasvim sigurno, radi bez njihove dozvole. Finalni AI rezultat, dakle pjesma “u stilu”, proizvod je, odnosno zbroj svih već dostupnih pjesama određenog autora koji je te pjesme napisao i zaštitio. Zamislimo li dalje da ta AI pjesma doživi veliki uspjeh i zaradi ogromne iznose, što će od svega toga imati Gibonni, Rundek ili bilo koji drugi autor na čijim je pjesmama trenirala umjetna inteligencija? To je trenutno pitanje koje najviše muči kreativce, kao i njihova udruženja.

Koliko su sami kreativci zabrinuti razvojem umjetne inteligencije? Mogu li zakonski okviri uhvatiti korak s tehnologijom i razvojem umjetne inteligencije?

Jasno je da su kreativci zabrinuti, u prvom redu zbog zaista ogromne brzine kojom alati umjetne inteligencije napreduju i ulaze u tržišnu igru s pravim autorima od krvi i mesa. Od osnivanja YouTubea 2005. do usvajanja EU Direktive o autorskom pravu 2019. prošlo je četrnaest godina, nadam se da će europske institucije poučene tim iskustvom ovog puta reagirati znatno brže. Vjerojatno su svjesne da bi se povijest mogla ponoviti na način da se neke digitalne platforme, u ovom slučaju AI tvrtke, drastično obogate, a autori na čijem sadržaju su platforme izrasle ostanu bez odgovarajuće zaštite. Krovno međunarodno autorsko udruženje CISAC, čiji je član i HDS ZAMP, ovog je ljeta objavilo otvoreno pismo kojim se nadležna tijela poziva da ubrzaju, prilagode i poboljšaju trenutne regulatorne režime.

Naziru li se već neka rješenja tog pitanja?

Jedan od konkretnih prijedloga je omogućavanje licenciranja autorskih djela za korištenje u svrhe umjetne inteligencije čime bi se tehnološki sektor natjeralo na transparentnost, ali i obeštećivanje autora iz čijih djela AI uči i stvara nove modele. Ipak, ključna poruka je da djela generirana umjetnom inteligencijom ne mogu imati koristi od iste razine zaštite kao djela koja su stvorili ljudi!

Nenad Marčec i Björn Ulvaeus na generalnoj skupštini CISAC-a u Meksiku

Predsjednik CISAC-a i autor ABBA-e, Björn Ulvaeus, nedavno je istaknuo kako umjetna inteligencija može biti fantastičan suradnik autorima i glazbenim kreativcima?

Slažem se, kao i s njegovom tvrdnjom kako se prema AI-ju moramo istovremeno postaviti ofenzivno i defenzivno. U konačnici, možemo predvidjeti kako će umjetna inteligencija u budućnosti olakšati i ubrzati poslovne procese unutar kolektivnih organizacija poput HDS ZAMP-a. Tu prvenstveno mislim na bolju i bržu obradu ogromnih količina podataka koje nam šalju digitalni servisi, a čime bi autorima mogli osigurati bržu isplatu i veće iznose honorara.

Kako će se umjetnoj inteligenciji pristupiti na nadolazećoj MAKK konferenciji, 16. i 17. studenoga?

Tema umjetne inteligencije dominirat će prvom polovicom konferencije, u organizaciji stručne službe HDS ZAMP. Digitalni ekspert Ante Magzan ponudit će uvid u razvoj tehnologije i AI kreacije te što to znači za kreativnu zajednicu u narednim mjesecima i godinama. Naš inozemni gost, James Duvall iz britanske kompanije Futuresource, dat će aktualni pregled globalnog glazbenog tržišta te predstaviti nadolazeće izazove, među kojima je, dakako, i uloga umjetne inteligencije. Posebno se veselim uvidu u praktični dio primjene umjetne inteligencije u glazbenoj produkciji kojeg će demonstrirati Zvonimir Dusper Dus. Iz prve ruke ćemo pratiti nastanak potpuno nove pjesme u kojoj je AI zapravo koristan alat za, tko zna, možda neki novi hit u 2024.?!

Kad smo kod hitova, veliki interes na MAKK-u mogla bi privući i panel diskusija “Napuniti arenu”…?

Koncertni bum kojem smo svjedočili u 2022., nastavio se i u 2023. i to, rekao bih, još većim intenzitetom nego lani. To je, prije svega, znak oporavka glazbene industrije nakon pandemije, ali i prepoznavanje koncertnog poslovanja kao lukrativnog izvora prihoda, ne samo za glazbenike, već i za niz pratećih djelatnosti. Samim time, koncert ili niz koncerata u dvorani poput zagrebačke Arene više je od običnog nastupa – to je istovremeno prilika za investiciju i povrat financijskih sredstava, kao i platforma za pozicioniranje glazbenika u nacionalnim ili regionalnim okvirima. Na MAKK-u ćemo pričati o raznim segmentima tih poduhvata, a vjerujem da brojne hrvatske glazbenike i njihove timove zanima kako se dolazi do, recimo, pet ili šest rasprodanih koncerata u Areni Zagreb…

Krovno autorsko udruženje CISAC nedavno je objavilo vijest o rekordnim iznosima globalnih autorskih prihoda. Kako to komentirate i kako, u tom kontekstu, stoji Hrvatska?

Autorske naknade na svjetskoj razini dosegle su najviši iznos u povijesti, čak 12.1 milijardu eura u 2022. godini što je rast od 26,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Drago mi je što u ime HDS ZAMP-a za glazbena autorska prava u Hrvatskoj mogu potvrditi veoma slične rezultate za prošlu godinu, čak i nešto bolje od svjetskog prosjeka. Prihodi naših autora lani su rasli gotovo 28 posto u odnosu na prethodnu godinu, a također su rezultat povratka glazbe uživo te rasta prihoda streaming servisa. No, ono što muči hrvatske autore, kao i njihove inozemne kolege, i dalje je nepravedna raspodjela tog digitalnog kolača u korist velikih tech kompanija. Kroz nacionalna i međunarodna autorska društva, nastavljamo našu borbu za veći udio autora u digitalnim prihodima!

Više o nadolazećoj MAKK konferenciji i detaljima za prijavu saznajte na službenim web stranicama