Revolucija u Švedskoj: je li na pomolu “pomirenje” autora i AI-ja?

Oprezni optimizam ili zamjena uloga čovjeka i stroja?

Švedska, jedna od glavnih zemalja “izvoznica” glazbe i predvodnica svjetske pop produkcije, napravila je veliki korak u “pomirenju” glazbenih autora i sustava umjetne inteligencije. Naime, kolektivno društvo STIM, odnosno švedski “zamp”, prvi je na svijetu predstavio kolektivnu licencu za AI glazbu. Licenca se odnosi na autore koji su dali dopuštenje da se njihova glazba koristi za potrebe generativne umjetne inteligencije.

Što to znači u praksi? Licencirane tvrtke sada legalno i uz nadoplatu mogu trenirati svoje AI sustave na djelima autora koji su za to dali svoje dopuštenje. Autori će, pak, primiti naknadu tijekom obuke modela, korištenja AI usluge te svaki put kada se bude koristila glazba koju je AI sustav generirao.

“Licenciranje je i prirodan i nužan put kako bi se osiguralo poštivanje autorskih prava i pravedna nadoknada autorima i kreativcima. Nudeći jasna i transparentna rješenja za licenciranje, možemo oblikovati budućnost u kojoj se nove tehnologije koriste na pošten način, u potpunosti usklađen sa zakonom o autorskim pravima”, ističu iz švedskog društva za kolektivno ostvarivanje prava dodajući kako se licenca u ovoj fazi odnosi na partnerstvo s AI startupovima Songfox i Sureel.

Kontrola korištenja

Licencu će kontrolirati neovisni sustav koji će moći prepoznati kada je i koje djelo pravog autora korišteno pri generiranju AI glazbe. “To će omogućiti transparentnu i točnu raspodjelu prihoda”, poručuju.

Ostala svjetska autorska društva, među kojima i hrvatski HDS ZAMP, još uvijek su oprezna unutar sve širih okvira umjetne inteligencije: “Teško je zaključiti na koji način točno ovo licenciranje funkcionira, no vjerujemo da, kao i inače, kolege iz STIM-a poduzetno odgovaraju na izazove AI glazbe za autore. HDS ZAMP pozdravlja sve ideje i načine na koje sestrinska društva za kolektivno ostvarivanje prava u EU i svijetu pokušavaju uhvatiti korak s promjenama. I kod nas se radi na izradi prijedloga modela pravne zaštite koji bi otvorio nove mogućnosti prihoda za članove i spriječio zlouporabe autorskih djela. O tome ćemo uskoro izvijestiti javnost, a u međuvremenu, pratit ćemo i implementirati sve što nam se od stranih primjera čini izvedivo i korisno”, komentirali su iz HDS ZAMP-a koji je, podsjetimo, još u svibnju 2024. ograničio korištenje repertoara hrvatskih autora u svrhu umjetne inteligencije postavši tada prva cehovska udruga kreativaca u Hrvatskoj koja reagirala na dinamične promjene vezane za korištenje postojećih autorskih djela u modelima generativne AI.

Europska, pa i svjetska kreativna zajednica, s velikim zanimanjem iščekuju rasplet i rezultate švedskog slučaja: koliki će dio tržišnog kolača preuzeti AI glazba, koliko će autori biti plaćeni za licenciranje svoje glazbe te kako će se to odraziti na nove generacije kreativaca?