Kastafsko kulturno leto: Izazov brendiranja „svoje“ kulture
Kastafsko kulturno leto (KKL) u ovogodišnjem, 31. izdanju ponovno nudi raznolik glazbeni program. Klasika i jazz, rock i blues, pop i folklor – sve to Kastvu ovoga ljeta okupljaju Saša Matovina i Damjan Grbac, predsjednik i tajnik udruge Kastafsko kulturno leto, koja je zaslužna za organizaciju.
Manifestacija više od 30 godina u „grad na brege“ privlači brojne umjetnike, kako iz Hrvatske tako i iz inozemstva, te svakoga ljeta iznova pokreće međunarodni glazbeno-scensko-likovni festival. On se kvalitetom programa odavno upisao u kulturnu kartu Hrvatske kao nezaobilazna postaja.
View this post on Instagram
Kao i urbane sredine, manji gradovi i mjesta kada je riječ o kulturnim programima susreću se s izazovima brendiranja „svoje“ kulture.
Manifestacija koja je nastala na temeljima tradicije, danas se nalazi u pomalo nezavidnoj poziciji. Bez obzira na to što je međunarodno prepoznata, nedostaje joj trajnih obrazaca kada je riječ o definiranju programskih sadržaja, smatraju neki od sugovornika. Dok urbana kultura ne pripada u srednjovjekovni kvarnerski gradić, alternativni pravci imaju specifične (i nerijetko malobrojne) publike, a tradicija sama po sebi ne predstavlja iskorak.
Kulturi se pristupa (još) pažljivije u (post)pandemijskim okolnostima, u kojima su prioriteti sigurnost i stabilnost. Kako uopće pristupiti kulturi u mjestu koje je između urbanog i ruralnog, lokalnog i međunarodnog te tradicionalnog i progresivnog? Razgovarali smo s aktualnim predsjednikom i tajnikom udruge, Sašom Matovinom i Damjanom Grbcem, ali i dobili uvid u razmišljanja Renata Stankovića i Jelene Milić, koji su nešto ranije bili uključeni u njezin rad.
Od klape Kastav do Psihomodo popa, Zorice Kondže, Johna Stowella…
Saša Matovina jedan je od idejnih začetnika i osnivača manifestacije, koja je svoje prvo izdanje doživjela davne 1992. godine, da bi već u prvih desetak godina postojanja prerasla u međunarodno prepoznato događanje.
Saša Matovina, predsjednik Udruge KKL / Stephany Stefan
Kao višegodišnji član upravnog odbora i predsjednik Glazbenog društva Spinčići, Damjan Grbac vodio je organizaciju raznih festivala i koncerata u Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji, Mađarskoj, Njemačkoj, Slovačkoj, Poljskoj, Nizozemskoj. Sudjelovao je i u organizaciji Međunarodnog festivala puhačkih orkestara Kastav 1999.-2006., da bi ove godine, zajedno s Matovinom, preuzeo ulogu tajnika i jednog od producenata KKL-a.
Ovogodišnji KKL otvoren je početkom srpnja. U sklopu 31. izdanja festivala od istaknutih glazbenih imena već su nastupili Marko Tolja, Kristina i Robert Kolar, Quarantunes & John Stowell, Folklorni ansambl narodnih plesova i pjesama Zora – Opatija, Hrvatski gitarski kvartet, Psihomodo pop i Dražen Turina Šajeta.
Kristina i Robert Kolar / Robert Kalčić
U sklopu manifestacije, koja će trajati sve do kraja kolovoza, nastupit će i Zorica Kondža, Bruno Krajcar te Spart Jazz Kvartet. Neizostavni za spomenuti su i partnerski programi festivala 18. Festival čakavske šansone ČAnson fest, koji je također pokrenuo Matovina, kao i svjetski poznati Jerry Ricks Blues Festival, koji je ime dobio po renomiranom blues glazbeniku koji je neko vrijeme živio u Kastvu.
Organizacija prvog izdanja KKL-a 1992. godine bila je spontana, tvrdi aktualni predsjednik udruge Saša Matovina, inače ujedno jedan od njezinih osnivača, voditelj muške i ženske klape Kastav te stalni član Opernog zbora ansambla Opere HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci.
Scenski i glazbeni program „zajedno“ su od samih početaka, a tako je ostalo sve do danas.
Matovina se prisjeća prvog izdanja čiji je program bio okupljen oko društva Istarska vila te pripadajućeg mu Kastafskog pučkog teatra. Iste godine, osnovana je i muška klapa Kastav. Te „početne“ godine, prisjeća se Matovina, 12. rujna klapa Kastav organizira prvi Susret klapa sjevernog Jadrana.
„To je bio prvi službeni nastup klape, ali i prvi program koji je doveo u Kastav neke izvođače koji nisu kastavski“, govori.
„Gradom se ljeti mogu čuti mnogi svjetski jezici. Sve je to uvelike pridonijelo pozicioniranju Kastva na kulturnoj karti Hrvatske“ – Sonja Brozović-Cuculić, gradonačelnica Kastva od 1993. do 2005. (iz monografije KKL-a 30 godina zajedništva)
Već sljedeće godine, susret klapa se iz jednodnevnog događanja pretvara u dvodnevno. Prvi dan drugog izdanja rezerviran je za klape s kvarnerskog područja, a drugi dan u Crkvi sv. Jelene Križarice održan je koncert gitarista Salone pod vodstvom legendarnog Ljube Stipičića – to je bio prvi program koji je ugostio izvođače van regije, ističu Matovina i Grbac.
Danas, tvrde obojica, svaka općina, grad i manje mjesto ima kakvu-takvu kulturnu ponudu. U vrijeme pokretanja KKL-a, situacija je bila znatno drugačija. Kastav je bio pionir kada je riječ o ovoj vrsti kulturnih događanja, uključujući glazbena. Po broju godina postojanja, KKL nema konkurenciju, slažu se Matovina i Grbac.
Ipak, mnoga manja mjesta nude besplatne koncerte i događanja, dok KKL i dalje redovito naplaćuje ulaznice, što smatraju potencijalnim nedostatkom, barem u očima publike.
Marko Tolja / Nikola Cvjetović
„Kastavska, domaća publika bila nam je u početku jedina publika. Tada ponuda kulturnih sadržaja nije bila toliko koncentrirana, redovito su bila krcata gledališta,“ kaže Saša Matovina.
KKL se djelomično financira od prodaje ulaznica te svake godine privuče oko deset tisuća posjetitelja na svoje pitoreskne lokacije. Manifestacija koja nudi jedinstvena iskustva koncerata, predstava i izložbi u intimnom ambijentu „grada na brege“ tako je preživjela prvih 30 godina, „pa će valjda na isti način i sljedećih 30“, govore nam ovogodišnji organizatori.
Oni su mišljenja da fokus treba biti na programima koji nastaju u Kastvu, čija je jedinstvenost u geografskom položaju i produkcijskoj izvrsnosti. Praizvedbe kazališnih predstava, originalnost u izboru i produkciji glazbenih nastupa te prilagodba koncerata lokaciji – to je ono čemu treba težiti, smatraju.
„Treba napustiti takozvanu koncepciju supermarketa – idem u supermarket, uzmem proizvod, kupim ga i koristim“, objašnjava Matovina i dodaje kako nju treba zamijeniti programima koji nastaju i stvaraju se unutar grada.
„Ako radite po sistemu supermarketa, onda ste se uklopili, to rade svi. Ako, umjesto na ‘slaganju’, radite na kretivnom osmišljavanju programa, onda imate mogućnost širenja van granica,“ kaže. Kastav, smatra Matovina, treba pozicionirati kao centar kulture koji će biti puno širi od onoga što grad geografski jest.
Očekivani program ili pomak?
Renato Stanković, koji je deset godina bio uključen u organizaciju KKL-a, dobro je sažeo osnovnu „problematiku“ u procesu organizacije festivala kada je rekao: „Uvijek je pitanje, treba li raditi samo stvari koje se očekuju ili treba raditi pomake u umjetničkom smislu.“
Festivali ovog tipa ne moraju imati sudbinu isključivo provincijskog karaktera, mišljenja je Stanković. Problem, koji on ističe, je što festival previše ovisi o ljudima koji ga produciraju i biraju program. Kaže kako je povlačenje u „poznato“, misleći na tradicijsku i popularnu kulturu, najsigurnije, ali ne i najbolje za manifestaciju.
Stanković, kao i Jelena Milić, tajnica odnosno glavna producentica od 2015. do 2018., smatra kako manifestacija trenutno stagnira. Svaki festival ima svoj životni put, a svaki individualac svoju estetiku i pristup, ističe Milić, koja je KKL nazvala one man showom.
KKL je 90-ih, dok je kultura funkcionirala isključivo u urbanim sredinama, bio progresivna manifestacija, objašnjava Stanković. Kako je nastao na tradicijskim temeljima, u prvih par desetljeća oslanjao se ponajviše na tradicijsku kulturu.
Hrvatski gitarski kvartet / Nikola Cvjetović
Oko 2010., s dolaskom mlađeg stanovništva koje nije imalo toliko doticaja s autohtonom kulturom, no i dalje s producentima i organizatorima „stare škole“, upitnost postojanja festivala došla je na dnevni red. Stankovićeva uloga tada bila je, uz potporu vlasti i gradske uprave, osmisliti kako bi izgledao novi koncept festivala.
2013. godina konceptualno je znatno promijenila festival – uveden je film, dječji programi, kao i novi program Ritam dvorišta koji je bio fokusiran na alternativnu i eksperimentalnu glazbu.
Članstvo udruge zadužene za organizaciju ove međunarodne manifestacije mijenja se iz godine u godinu, a u nedostatku programskog vijeća, odgovornost za koncept ostaje na aktualnoj upravi.
„Idemo po elementarnoj logici, ponudit ćemo koncerte klasične glazbe, jazz glazbe, urbane glazbe pa onda u tu urbanu spadaju i rock i punk“, navodi Matovina. Ističe da je ono što je nedostajalo svih ovih godina „čvršća veza s folklorom“. Psihomodo Pop kao mainstream ime u moru imena koja su, pogotovo mlađim generacijama, manje poznata, dio je programa kojim Matovina i Grbac nastoje privući najrazličitije slojeve publike.
Damjan Grbac, tajnik Udruge KKL / Damir Španić
Kao pokretač te voditelj muške i ženske klape Kastav, Matovina je, logično, sklon favoriziranju folklora pa se ove godine u sklopu KKL-a održava nastup najdugovječnijih klapa Sjevernog Jadrana uz gostovanje najstarije i najtrofejnije hrvatske klape, klape Trogir. Organizatori ističu i festival ČAnson fest, koji će se održati od 26. do 28. kolovoza, kao originalni program kakav ne postoji nigdje osim u Kastvu.
„KKL bi se trebalo pozicionirati kao festival koji će nuditi samo takve programe, koji nastaju u Kastvu i ovdje se razvijaju“, zaključuje Matovina.
„KKL mora imati iskorak u progresivu. Taj festival jedini je dom koji može okupiti nešto što je drugačije, otvoriti vidike stanovnicima“, zaključuje Stanković.
