Zdravko Blažeković: „Nemam strpljenja za vraćanje starim temama”

Zdravko Blažeković ime je koje smo tijekom studija na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji često susretali. Nije autor nekog od starih udžbenika koji bi studentima na prvim godinama „zagorčavao život“, niti je dio imena s tada neprobojne nam bibliografije. Bilo bi to kada se govorilo o hrvatskim predstavnicima na međunarodnoj muzikološkoj pozornici, ali prije svega pri radu na tjednim muzikološkim znanstvenim vježbama i našem susretu s RILM-om.

RILM, znanost, gin & tonic

Répertoire International de Littérature Musicale (RILM) međunarodna je bibliografija znanstvenih i stručnih tekstova o glazbi i srodnim disciplinama u čijem njujorškom uredu sjedi i izvršni urednik RILM-a, naš sugovornik, Zdravko Blažeković. RILM je 1966. godine osnovao američki muzikolog Barry S. Brook (1918. – 1997.), a bio je prvom bibliografijom te vrste u humanističkim znanostima.

U sklopu matičnoga postdiplomskog centra City University of New York, Brook je koristio računalne resurse i sustav Grada New Yorka, pa je njegova tadašnja spretnost i sreća kasnije rezultirala sveobuhvatnom globalnom glazbenom bibliografijom koja je na raspolaganju ne samo muzikolozima i glazbenicima, nego i studentima te znatiželjnicima s pristupom RILM-u gotovo bilo gdje u svijetu.

Uključuje bibliografske informacije o publikacijama o glazbi tiskanima na bilo kojem jeziku, u bilo kojoj zemlji te o bilo kojoj vrsti glazbe, a trenutno broji milijun i tristo tisuća zapisa, od kojih 440 tisuća jedinica raspolaže punim tekstom.

„U hrabrom novom računalnom svijetu, znanstvenik će moći sjesti pred ekran u uredu ili kod kuće, tipkajući jednom rukom i držeći gin tonic u drugoj.“ – Barry Brook (1965)

Digitalnu bazu prilagođenu današnjemu suvremenom načinu funkcioniranja (u ono vrijeme „fantazije i realnosti“) koje je Brook predviđao za budućnost, danas nastavlja razvijati ekipa sastavljena od međunarodnih stručnjaka čiji rad usmjerava i koordinira upravo Blažeković. Među nagradama i priznanjima za njegov bogat i raznolik rad je i odličje Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića, a kao povod dolasku u Zagreb te prilika za susret i razgovor bilo je nedavno predstavljanje projekta uvrštenja Muzičke enciklopedije i Leksikona jugoslavenske muzike Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža u RILM Music Encyclopedias.

Foto: Matej Grgić

Iz vrlo zanimljivog razgovora izdvajamo dio o Blažekovićevim interesima u području glazbe, zanimljivostima s kojima se susreo na brojnim projektima i putovanjima, kao i priču o životnom i muzikološkom putu koji ga je odveo ka poslu programskog oblikovanja i koordinacije rada svjetske elektroničke zbirke muzičkih enciklopedija i leksikona.

Iz Berislavićeve u 42nd St.

Kako ste završili u New Yorku, koji su bili vaši interesi koji su vas pomaknuli iz Zagreba i odveli preko velike bare?

Kad sam završio studij muzikologije, u Zagrebu nije bilo doktorata iz muzikologije  i zapravo sam ovdje bio izgubljen. Nekolicina nas koji smo završili Muzičku akademiju je u to doba otišlo u Ameriku jer je tada bilo jednostavnije i strukturiranije stići do studija u New Yorku nego do nekog sveučilišta u Italiji ili Njemačkoj.

Ni hrvatsku glazbu ne možeš izučavati u izolaciji nego i za njezino poznavanje treba dobro znati europsku glazbenu kulturu

Drugi je razlog da mi se muzikološka profesija u Zagrebu činila ponešto ograničenom. Ovdje su se svi bavili uglavnom hrvatskom glazbom, a koliko god mi je ona uvijek bila zanimljiva, želio sam izučavati i neke druge teme. Osim toga, ni hrvatsku glazbu ne možeš izučavati u izolaciji nego i za njezino poznavanje treba dobro znati europsku glazbenu kulturu.

I tako sam 1987. bio  primljen na dva sveučilišta, State University of New York u Stony Brooku i na Graduate Center pri City University of New York. Graduate Center je tada bio smješten na 42. ulici u Manhattanu, i ta adresa mi se jako dopala.

Graduate Center, City University of New York (CUNY) / Foto: David Shankbone, CC

Šef Katedre za muzikologiju pri Graduate Center bio je Barry S. Brook, koji je bio pojam u Zagrebu jer je 1974. sudjelovao na važnom simpoziju o sociologiji glazbe koji je organizirao profesor Supičić. Nakon toga je surađivao sa Supičićem i sa svojim studentima preveo njegovu knjigu o sociologiji glazbe (Elementi sociologije glazbe) na engleski.

U Muzikološkom zavodu pri Muzičkoj akademiji u Gundulićevoj ulici – gdje sam ja dobio prvo radno mjesto odmah nakon diplome – tada su posvuda ležali formulari RILM-a koji su nacionalni RILM centri koristili za dostavljanje bibliografskih jedinica i sažetaka centralnoj redakciji u New Yorku. A sjećam se i kako je Supičić na samom početku mojeg studija muzikologije jednom ušao u učionicu na drugom katu s hrpom knjiga RILM-a, koje su se tada koristile u tiskanom obliku, i rekao:

„Ovo je indeks muzikološke literature kojim ćete se cijeli život služiti. Sve što trebate znati o stručnim publikacijama koje izlaze po svijetu je ovdje sakupljeno.“

Za mene se to pokazalo proročansko predskazanje, i ne samo da se cijeli život koristim RILM-ovom biografijom, nego već 25 godina strukturiram njezin sadržaj i brinem se da RILM-ova bibliografija odražava muzikološku znanost u zemljama svijeta.

„You are in charge“

I prof. Supičić je bio u pravu kad je rekao da ćete se time baviti.

Tako je. Zatim sam došao u New York gdje je bio jako dobar muzikološki program, s nizom uglednih profesora, poput Lea Treitlera, Stephena Bluma, Allana Atlasa, Rose Subotnik; Kurt von Fischer je gostovao jedan semestar. Osim toga, Brook je imao ogromnu mrežu poznanstava, i nije bilo tjedna da netko nije imao gostujuće predavanje.

Tri dana po dolasku u New York dobio sam posao u RILM-u i ondje ostao cijeli život

U New York sam stigao sa stipendijom za prvi semestar koja nije bila jako visoka, pa sam rekao Brooku: „Ovo je lijepo, cijenim to, ali ipak nije dovoljno za život u New Yorku.“ On mi je odgovorio: „Dolje na trećem katu je ured RILM-a. Nađi tamo Dorothy  i reci joj da ti pronađe posao.“ Tako sam tri dana po dolasku u New York dobio posao u RILM-u i ondje ostao cijeli život.

American dream. Zvuči kao prava priča o uspjehu.

Da, toga danas više nema.

Kako je izgledao sustav RILM-a u to vrijeme i kako ste došli do mjesta glavnog urednika?

U RILM-u sam prošao kroz sve poslove i položaje koji su postojali. Od oko 1991. godine brinuo sam se za unos podataka u bazu, i pri tome naučio kako računala mogu biti efikasna. Tako je to išlo do 1996. godine kad je Barry Brook jednog dana došao i rekao da se osjeća prestarim da se brine o RILM-u, pa me imenovao izvršnim urednikom koji se treba brinuti za sadržaj i RILM-ovu globalnu muzikološku mrežu.

Brook je osnovao i projekt RidIM koji ima zadaću da katalogizira ikonografske izvore. RidIM je također imao sjedište pri Graduate Centru, i tu se dogodila slična stvar. Jednog dana 1989. godine donio je ključ ureda na kraju hodnika i rekao „you are in charge“. Tada sam počeo uređivati newsletter za muzičku ikonografiju koji je RidIM tiskao dva puta godišnje. Bila je to publikacija od tridesetak stranica i otprilike četiri članka o glazbenoj ikonografiji u svakom broju.

Nakon Brookove smrti taj sam newsletter pretvorio u časopis, Music in Art, koji još uvijek uređujem, i koji je postao vodeći svjetski časopis za muzičku ikonografiju. U Zagrebu sam bio student Koraljke Kos, koja se bavila ikonografijom, a onda sam sam postao direktorom Istraživačkog centra za muzičku ikonografiju u New Yorku. Još jedna ironična slučajnost.

U svojim „traženjima američke budućnosti“ prijavio sam se na studij televizijske produkcije…

Jeste li imali usporedne interese koji su vas odvlačili na druge strane, je li bilo iskušenja?

Bio je jedan. Prije odlaska u Ameriku povremeno sam radio u televizijskoj redakciji sa Seadetom Midžić, i to prijenose i intervjue. Godine 1986. napravili smo dvije uspjele filmske emisije o popularnoj glazbi Hrvatske u 19. stoljeću. To mi je bilo jako zanimljivo pa sam u svojim „traženjima američke budućnosti“ otišao u Brooklyn College i prijavio se na studij televizijske produkcije. F. Murray Abraham (dobitnik Oscara za ulogu u filmu Amadeus, op.) tada je ondje predavao i to je bila velika prilika.

Međutim, tada sam već imao posao u RILM-u, a Brooklyn College je zahtijevao da se studenti potpuno posvete studiju s punim radnim vremenom od 35 sati tjedno. I tako od tog studija nije bilo ništa.

Novi vidici

Koji su bili vaši interesi u području muzikologije od studija naovamo, imate li i danas fokus na određeno glazbeno razdoblje, područje muzikologije ili slično?

Kad sam bio u Zagrebu, bavio sam se glazbom 19. stoljeća jer je to bilo najpristupačnije, nepokriveno, prirodno. S profesorom Ladislavom Šabanom katalogizirao sam povijesne glazbene arhive po hrvatskim samostanima, i kroz to dobio izvrstan pregled izvora koji se čuvaju u Hrvatskoj. To se, međutim, sve promijenilo kad sam došao u New York. Hrvatska tema nije bila pogodna za disertaciju pa sam prvo mislio pisati o društvenom kontekstu posvećivanja glazbe u 18. i 19. stoljeću.

Za vrijeme studija napravio sam mnogo pripravnih istraživanja za tu temu, no kada je došlo vrijeme da prijavim disertaciju, slučajno sam naišao na jedan intrigantan srednjovjekovni astrološki rukopis iz južne Italije koji je privukao svu moju pažnju.

I tako sam doktorirao disertacijom o vizualnim reprezentacijama glazbe i glazbenih instrumenata u seriji ilustriranih astroloških rukopisa koji prikazuju razne nebeske konstelacije, napravljenih u južnoj Italiji i Francuskoj između oko 1220. i oko 1500. godine, a koji su svi proistekli iz važnog astronomsko-astrološkog traktata Introductorium in Astronomiam perzijskog znalca Abu Ma’šara iz 9. stoljeća.

Pristup tolikoj građi i informacijama sigurno je pomogao razvijanju teme?

RILM je zanimljivo mjesto. Uvijek kažem kako bi naši urednici trebali plaćati školarinu jer radeći na bibliografiji svaki dan nešto naučimo. Cijela svjetska literatura je ispred vas. Svaki dan iščitavate nove radove, radite sažetke i kazalo s pojmovima koje ranije niste znali, a kroz to neopisivo mnogo učite.

Kada imate pristup tolikoj literaturi uvijek imate neke nove ideje. Nikada se nisam tako usko specijalizirao; pisao sam o hrvatskoj glazbi 18. i 19. stoljeća, o renesansi i Meduliću, o transformaciji gusala pod utjecajem nacionalizma u novije vrijeme, o recepciji antike u 18. stoljeću, o plesu na stećcima, o hrvatskoj glazbenoj historiografiji, o poznavanju kineskih instrumenata u Europi 18. stoljeća, a sada radim na dekorativnim kazališnim zastorima 19. stoljeća i nadam se da ćemo na jesen pokazati zajedno svih sedam zastora Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.

Život je tako kratak, a u svijetu ima toliko zanimljivosti i mudrosti

Nemam strpljenja za vraćanje starim temama. Život je tako kratak, a u svijetu ima toliko zanimljivosti i mudrosti. Bio sam deset puta u Kini, nešto zbog RILM-a, nešto zbog sebe. Kina me je puno naučila, ondje sam naučio da sve što poznajemo oko nas može postojati i u nekoj drugačijoj verziji. Volim putovati Azijom, tamo je sve drugačije, intrigantno, nepoznato. Kamo god ideš svugdje nešto učiš, bilo da je riječ o ljudima, nepoznatim religijama, ili pak gledajući povijesne spomenike.

Sri Lanka, 2019.

Svijest o pristranosti, borba za univerzalnost

Kako premostiti ograničenja u sistematizaciji koja specifičnosti drugih kultura, jezika i navika u korištenju materijalom postavljaju pred sustav RILM-a?

RILM-ova misija je da svakom znanstveniku koji piše o glazbi omogući da predstavi svoje istraživanje u RILM-ovoj bibliografiji. Sva glazba, sve znanstvene metodologije, jezici, načini razmišljanja i znanstvene tradicije u RILM-u su jednako prihvaćene i dobrodošle. U RILM-u svaki znanstvenik može naći svoje mjesto, a naš je zadatak da te raznolike publikacije, trendove i teme svedemo u jedan zajednički globalni sustav, u kojem će svatko moći otkriti sve što je napisano i objavljeno o glazbi koja ga zanima.

To je često vrlo složen posao, ali napor se isplati. Naš je zadatak da predstavimo i učinimo informaciju o znanstvenim radovima o glazbi dostupne čak i ljudima koji možda ne znaju neki jezik. Na primjer, mi dobivamo sada iz Kine oko sedam stotina bibliografskih jedinica mjesečno.

Naš je zadatak da te raznolike publikacije, trendove i teme svedemo u jedan zajednički globalni sustav u kojem će svatko moći otkriti sve što je napisano i objavljeno o glazbi koja ih zanima

Tako se kroz bibliografske jedinice i apstrakte u našoj bibliografiji može saznati kako se muzička znanost u Kini mijenjala od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je još bila jako politički obojena, do ranih dvijetisućitih, kada se počela intenzivnije proučavati zapadna glazba, pa do trenutnih trendova, kada se kineski znanstvenici bave jednakim temama kao i mi u Europi ili Americi. Sve to možeš na neki način iščitati iz bibliografije RILM-a.

Na kraju, RILM nije samo bibliografija u kojoj pojedini znanstvenici nalaze literaturu, nego kada se sagleda u cijelosti, RILM je dokument o razvoju naše discipline od kasnih šezdesetih godina. Sadrži ogromnu količinu podataka o glazbi koje tek treba početi analizirati na način big dana da bismo stekli cjelovitu i detaljnu sliku naše discipline.

Nalazite li dovoljno suradnika da biste pokrili sva područja za koja postoji potreba?

Više od polovice urednika RILM-a rođeno je izvan SAD-a. Kao što sam rekao, RILM pokriva znanost o svim vrstama glazbe i glazbenim tradicijama. Zato nam je važno da unutar uredništva svi zajedno poznajemo što više jezika i da imamo urednike koji poznaju različite glazbe i tradicije svijeta.

Jordan, 2019.

Pristupate li globalnoj glazbenoj zajednici jednako ili postoje prepreke u pristupu i obradi materijala iz trenutno politički ili geografski manje dostupnih područja?

Svijet na različitim geografskim lokacijama različito izgleda. U Americi su, na primjer, Sjeverna Koreja i Iran područja koja se sumnjičavo gledaju i komunikacija s tim zemljama ne postoji. Međutim, u Kini je Sjeverna Koreja jedan susjed kao i svaki drugi. Američka sveučilišta neće ostvarivati suradnju s iranskim sveučilištima, ali talijanska sveučilišta hoće. Želimo li pokrivati glazbenu znanost cijelog svijeta, moramo biti iznad takvih političkih struja.

Želimo li pokrivati glazbenu znanost cijelog svijeta, moramo biti iznad političkih struja

Mi moramo slijediti globalnu neutralnost da bismo svojim podacima mogli biti jednako korisni znanstvenicima u svakoj zemlji svijeta. To nije uvijek lako ostvariti kad imaš ured na 5. aveniji u Manhattanu. I zbog toga je neopisivo važno da RILM-ovi urednici imaju različite boje putovnica i da su dio različitih profesionalnih mreža. A zbog toga je neopisivo važno putovati, da bi dobio izravan kontakt s kolegama u različitim zemljama, različitih profila.

Koji su predjeli svijeta ipak manje pokriveni ili zasad najmanje obrađeni?

Borimo se s Afrikom jer se ondje mnogo objavljuje o glazbi u općim, a ne glazbenim časopisima, pa je te publikacije teško naći. Primjerice, u istočnoj Africi postoji grupa zemalja u kojoj je jezik znanstvene komunikacije svahili, a to znači da mi moramo prvo znati da ta literatura postoji, a onda naći način da dođemo do nje. Afrika je veliki kontinent s relativno malo publikacija, pa se moraju tražiti objave koje nisu na mjestima gdje biste ih očekivali.

Petra, 2019.

U zadnjih smo godinu dana puno energije uložili u arapske zemlje, i sada imamo urednicu koja živi u Iraku i pokriva literaturu svih arapskih zemlja. Upravo smo zaposlili iranskog studenta u Engleskoj koji će raditi na iranskim publikacijama. Zbog američkog embarga ne možemo platiti suradnike u Iranu pa njihove publikacije moramo tako pokrivati na neizravan način.

Važno je svijet gledati iz različitih uglova i razumjeti ga iz konteksta različitih naroda

Za svaki dio svijeta postoji određena problematika, ali uvijek se nađe način da se pokriju različite geografije. I zbog toga je važno svijet gledati iz različitih uglova i razumjeti ga iz konteksta različitih naroda.

Nema male ili velike glazbene kulture

Rangirate li publikacije prema značaju i relevantnosti?

Ne, u RILM-ovoj je bibliografiji svaka publikacija jednaka. Mi ne možemo fizički pročitati svaki članak i odlučiti je li uopće kvalitetan da bi bio relevantan. Osim toga, tko smo mi da odlučujemo je li neki članak dobar? Članak koji je nevažan u jednom dijelu svijeta, može biti veoma važan u nekom drugom. Osim toga, pri znanstvenom istraživanju koristan može biti i članak koji nije znanstveno napisan.

Na primjer, nekrolog za nekog lokalnog glazbenika može biti jedina biografska jedinica o njemu ikada objavljena, i tako postati dragocjena informacija. Bilježimo objavljene napise, a korisnici onda moraju odlučiti treba li im to ili ne.

Nekrolog za nekog lokalnog glazbenika može biti jedina biografska jedinica o njemu ikada objavljena i tako postati dragocjena informacija

Treba li današnjim korisnicima jugoslavensko izdanje muzičke enciklopedije? Kako RILM odluči da im je pojedina zbirka enciklopedija dovoljno relevantna da bi uložio u njezinu digitalizaciju i zašto je nadogradnja „mrtvim“ enciklopedijama važna za RILM kao bazu?

RILM Music Encyclopedias (RME) portal je zbirka u kojoj se nalaze mrtve enciklopedije, to jest enciklopedije koje su jednom bile objavljene u tisku i više se ne nadopunjavaju ili ažuriraju. Svaki taj članak je, naravno, datiran i korisnik zna kakav materijal mu je ponuđen za čitanje. Muzička enciklopedija i Leksikon jugoslavenske muzike su vrhunska kvalitetna izdanja. Biografski članci su možda zastarjeli, neki konceptualni članci o novijim pojmovima možda nedostaju, ali tu još uvijek ima puno članaka o glazbi koji su još uvijek relevantni. Iako starija izdanja, ona su još uvijek relevantna i na neki način klasična.

U RME svake godine uključimo neko novo geografsko područje ili glazbenu temu. S ova dva izdanja Leksikografskog zavoda pokrili smo glazbenu sliku ovog dijela svijeta i ove se enciklopedije izvrsno nadopunjuju s dvije albanske enciklopedije koje smo dodali prošle godine, jednom grčkom enciklopedijom i Schmidlovom Dizionario universale dei musicisti u kojoj se nalazi puno podataka o glazbenom životu Dalmacije u 19. stoljeću.

Sve glazbe su jednake, pa tako i sve znanost o svim glazbama svijeta moraju imati mjesto u našim bazama

I da opet ponovim, u RILM-u nema male ili velike glazbene kulture. Sve glazbe su jednake, pa tako i sve znanost o svim glazbama svijeta moraju imati mjesto u našim bazama podataka.

Foto: Matej Grgić

Digitalne enciklopedije – da ili ne?

Vidite li izostanak novije enciklopedističke literature kao manjkavost za našu sredinu ili nam to uopće više nije potrebno? Kakvo je stanje s enciklopedijama u drugim narodima?

U svijetu danas postoji pet velikih enciklopedija na pet velikih jezika: njemačka Die Musik in Geschichte und Gegenwart (MGG), sovjetska Muzikalnaâ enciklopediâ, a trenutačno se radi nova ruska enciklopedija; The New Grove Dictionary of Music and Musicians; talijanski Dizionario enciclopedico universale della musica e dei musicisti (DEUMM) i španjolsko-latinoamerički Diccionario de la música española e hispanoamericana.

Svaka od tih enciklopedija pokriva veliki jezični teritorij i ima mogućnost da je pretplatnici učine ekonomski održivom. Hrvatska je premaleno tržište da bi imala ekonomsku bazu za postavljanje infrastrukture koja je potrebna za održavanje digitalne enciklopedije. RILM je prije dvije godine preuzeo veliku talijansku enciklopediju Dizionario enciclopedico universale della musica e dei musicisti (DEUMM) koju ćemo mi obnoviti u digitalnom obliku i ponuditi svijetu na RILM-ovoj digitalnoj platformi Egret. Pri tome, radimo ne samo web tehnologiju za distribuciju sadržaja, nego po prvi puta razvijamo i enciklopedijski sadržaj.

Hrvatska je premaleno tržište da bi imala ekonomsku bazu za postavljanje infrastrukture koja je potrebna za održavanje digitalne enciklopedije

DEUMM je bio originalno izdan u tiskanom obliku, između 1983. i 2005. godine, pod uredništvom talijanskoga glazbenog povjesničara Alberta Bassa. Od izdavanja ove enciklopedije talijanska i svjetska glazbena znanost razvile su se u novim smjerovima i, osim što treba obnoviti postojeće jedinice, potrebno je dodati jedinice za područja o kojima se tada nije mnogo razgovaralo u Italiji, kao što su glazbe svijeta, filmska glazba, popularna glazba, jazz.

Za razvijanje novoga enciklopedijskog sadržaja potreban je ogroman napor koji nije jeftin. U mogućnosti smo razviti novu talijansku enciklopediju jer je talijanska glazba velika tema u svijetu kao i u Italiji te postoji ekonomska baza za takav pothvat. Hrvatska ima sreću da postoji visokokvalitetna i profesionalna institucija kao što je Leksikografski zavod i dragocjeno je da dobiva adekvatnu podršku u nacionalnom proračunu.

Foto: Matej Grgić

Koliki je tim koji trenutno radi na otvorenim projektima?

Teško je reći koliko nas je. Imamo 44 ljudi zaposlenih u New Yorku, međutim, RILM ima mrežu nacionalnih odbora koji doprinose kroz bibliografske informacije i sažetke za publikacije u svojim zemljama, a koji nisu uključeni u taj broj. Posao nacionalnih odbora je za nas dragocjen.

RILM danas ima oko petnaest i pol tisuća bibliografskih jedinica za napise o glazbi objavljenih u Hrvatskoj te je tako najkompletnija bibliografija te vrste

Ovdje moram reći da u Hrvatskoj imamo nacionalni odbor koji izvrsno funkcionira, a zahvaljujući ovoj suradnji RILM danas ima oko petnaest i pol tisuća bibliografskih jedinica za napise o glazbi objavljenih u Hrvatskoj te je tako najkompletnija bibliografija te vrste. Puno jedinica dobijemo i od samih autora jer svatko može unijeti bibliografsku jedinicu za svoju publikaciju kroz našu web stranicu.

U posljednjih godinu dana organizirao sam i tim glazbenih znanstvenika u Italiji s kojima razvijam nove članke za DEUMM. Mislim da je RILM danas najveći muzikološki centar u svijetu koji se sâm financira, bez vanjskih subvencija.

Muzikologija danas

Kakva je današnja muzikološka mreža?

Mreža je jako fragmentirana, ljudi su jako usmjereni na svoje teme. Nema više znanstvenika koji pišu sinteze glazbene povijesti i imaju široke tematske interese. Najbolju profesionalnu glazbenu mrežu, čini mi se, imaju etnomuzikolozi kroz International Council for Traditional Music čiji je predsjednik naš kolega Svanibor Pettan.

On je kroz posljednjih desetak godina, još od prije nego je izabran za predsjednika, razvio impresivnu globalnu mrežu koja je opsežnija od bilo kojeg drugog društva glazbenih znanstvenika.

S vremenom su osnažile i mlađe generacije etnomuzikologa, sve je više studenata koji se odlučuju upravo za to područje.

Da, jer je to glazba koja živi. Putuješ u Afriku i Kinu, upoznaješ i gledaš ljude, izučavaš žive tradicije. To je uzbudljivo.

Ghana, 2018.

Kako percipirate područje suvremene glazbe u tom pogledu?

U današnje vrijeme puno toga je na samim autorima i organizatorima, morate sve sami raditi. Internet je promijenio svijet i omogućio da svatko distribuira svoju glazbu, svoje pisane radove. Svatko može danas direktno komunicirati gotovo sa svakim. I to je fantastično. Nekada su znanstveničke biografije uključivale standardnu rečenicu, poput „objavio je radove u zemlji i inozemstvu“. Danas takve granice i klasifikacije vise ne postoje. Svatko može objavljivati globalno, i biti globalno čitan ili slušan.

Svatko može objavljivati globalno, i biti globalno čitan ili slušan

Stignete li ići na koncerte?
Idem uglavnom na operu. Što je bolje od Siegfrida ili La Traviate!

Tko čini publiku opere u New Yorku?

Publika u Metropolitan Operi razlikuje se po etažama, a obično je najzanimljivija publika na vrhu, na balkonu, gdje su slušatelji koji poznaju repertoar, poznaju pjevače. U New Yorku smo sretni što imamo tako sjajnu operu u kojoj svaku večer možeš slušati nešto drugo. Ali je problem kako naći vrijeme za to.

Leipzig, 2018.

Koja su putovanja sljedeća?

Sljedeće putujem na simpozij u Tbilisi u Gruziju, zatim u svibnju organiziram ikonografski simpozij u Rimu, pa na Congress ICTMa u Legonu (Gana) s kolegicom iz RILM-a organiziram plenarnu sjednicu o kolonijalnim i postkolonijalnim prezentacijama afričke glazbe u suvremenoj referentnoj glazbenoj literaturi. U jesen dolazi simpozij u Koreji… Uz to se treba brinuti za širenje globalne mreže koje su potrebne da bi RILM funkcionirao i sustavno razvijao svoj sadržaj.

A odmor?

U rujnu obično dolazim u Hrvatsku. Terasa hotela Zagreb u Zadru je najbolja terasa na svijetu. Kad ti je posao uzbudljiv, odmor i posao se nekako simbiotički isprepliću pa je teško odijeliti gdje jedno završava i drugo počinje.