Klarinetom u sridu: Alkarski momak u službi glazbe

Tamo gdje su nekad bili ljudi, a sad su samo krijesnice naziv je autorskog koncerta klarinetista Branimira Norca, izvedenog 3. prosinca u foajeu HNK Split u sklopu drugog izdanja Split klarinet festivala

Foto: Eva Marković/Split Klarinet Festival

Kako navodi, naziv je posudio, ali vezan je uz njegov doživljaj Zagreba sa Sljemena: „Vidiš samo polje svjetla. To izgleda prekrasno, kao žeravica koja treperi. Prostor u kojem možemo uživati i promatrati ga iz daljine. Sve je puno ljepše kad gledaš iz daleka.“ Osim njegovog koncerta u obliku pomno oblikovanog intimnog performansa, koji može emitirati na daljinu i u nekom digitalnom prostoru, ali nikako ne može ostaviti jednako snažan utisak.

To posebno glazbeno predvečerje zahvaljujemo Glazbenom odjelu Umjetničke akademije u Splitu te njihovoj asistentici klarineta Ivani Bandalo Benzon, ujedno i klarinetistici Orkestra splitskog teatra koji se rado odazvao pozivu na suradnju. Festival utemeljen prošle godine nastavio je tako s misijom približavanja klarineta i literature za taj instrument široj publici, ali i posvećenosti izvođenju hrvatske glazbe. Iako se prošlogodišnje izdanje festivala, uz Večer splitskih skladatelja te Večer komorne glazbe, oslonilo isključivo na domaće glazbene snage, 2. Split klarinet festival dobio je i međunarodni prizvuk.

Tadej Kenig i Ivan Batoš / Foto: Eva Marković/Split Klarinet Festival

Otvoren je 2. prosinca koncertom Tadeja Keniga, prvog klarinetista Opere i baleta Ljubljane te profesora na Akademiji za glasbo u Ljubljani, koji je uz pijanista Ivana Batoša u foajeu HNK Split izveo skladbe iz klasičnog i suvremenog klarinetskog repertoara. U sklopu festivala održao je i seminar za studente UMAS-a te učenike splitske i makarske glazbene škole, dok je radionicu vodio Branimir Norac, uključivši studente klarineta u izvedbi Improvizacije kao posljednje točke autorskog koncerta.

Foto: Eva Marković/Split Klarinet Festival

Svestran profesionalni život Branimira Norca izazvao je pažnju kod poklonika različitih glazbenih vrsta i žanrova. Možda ga se najbolje može opisati kao alkarskog momka u službi glazbe. Sinjski klarinetist, multiinstrumentalist, skladatelj i pedagog s prebivalištem u Zagrebu, diplomirao je klarinet 2016. na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji u klasi Davora Rebe, kod kojeg je trenutno na umjetničkom usavršavanju. Alternativna glazbena scena poznaje ga kao člana zagrebačkog sastava Klinika Denisa Kataneca na električnoj gitari i vokalu, za čiju glazbu njihova diskografska kuća Menart navodi da bi se najbliže mogla opisati kao mješavina noisea, psihodeličnog avant-folka, shoegazea, popa i na trenutke eksperimentalne glazbe.

U Mariji Bistrici Branimir Norac najpoznatiji je kao profesor klarineta, gdje predaje u glazbenoj školi. U rodnom Sinju s ponosom se sjećaju kada je s nepunih osam godina postao najmlađi član Gradske glazbe Sinj i odmah ostvario čast sudjelovanja u alkarskoj povorci. Sinjani su silno ponosni na njegove glazbene uspjehe, a Branimir Norac vraća im tako što i dalje uveličava najvažnije gradske svečanosti, održava i organizira koncerte. Na samom početku ove godine, u suradnji s pijanisticom Josipom Krtalić, pokrenuo je Festival novog zvuka iza kojeg stoji Udruga za promicanje suvremene umjetnosti u Sinju (UPSUS), u suradnji s Umjetničkom akademijom u Splitu i Hrvatskim društvom skladatelja.

Uz promociju nove glazbe, festival je i mjesto podrške i promocije mladih skladatelja te popularizacije nove klasične glazbe. Splitska publika pamti ga kao pobjednika 7. Ciklusa koncerata mladih glazbenika mo. Vinko Lesić 2018., za koji je – osim simbolične novčane nagrade te statue akademskog kipara Kažimira Hraste – dobio priliku nastupiti i u sklopu 64. Splitskog ljeta u podrumima Dioklecijanove palače. Tada je uz klavirsku pratnju Dalije Šaban te gostovanje priznatih kolega klarinetista, Ivane Bandalo Benzon i Mislava Norca, na programu uz skladbe za klarinet Debussyja, Poulenca i Bernsteina izveo i dvije vlastite.

Foto: Eva Marković/Split Klarinet Festival

A upravo je komponiranje trenutno zaokupilo Branimira Norca, koji se i u ovom aspektu čvrsto drži svoje svestranosti. Naime, nije se ograničio na svoj instrument, medij ni glazbeni izričaj, nastojeći proširiti djelovanje izvan općeprihvaćenih granica klasične glazbe. U zagrebačkom &TD-u 2021. praizvedena je njegova plesna predstava Monomit za koju je komponirao i producirao soundtrack. Prošle godine sudjelovao je u programu OneBeat, koji se na inicijativu američkog Ureda za obrazovanje i kulturu (ECA) odvija u produkciji programa Found Sound Nation organizacije ansambla Bang On A Can, koji se održao u Atlantskom centru za umjetnost na Floridi.

Splitski koncert autorskih kompozicija za solo klarinet pratila je pomišljena i jasna vizija koju Branimir Norac opisuje kao „cjelovito putovanje unutrašnjim emocionalnim krajolicima u kojem se jedna kompozicija pretapa u drugu, a prethodno zapisane kompozicije isprepliću s improvizacijama.“ Nadalje navodi: „Koncertni prostor je prostor introspekcije i dijeljenja, izoliran od svega vanjskog. Moj cilj je, putem ogoljenosti i ranjivosti, slušatelja odvesti unutra, u pronalazak onog lijepog i svetog što čuči u svakom čovjeku, često začahureno pred kaosom svakodnevnog.“ Za stolom prekrivenim crvenim stolnjakom, pod svjetlom zelene arhaične lampe počeo se rađati glazbeni performans.

Foto: Eva Marković/Split Klarinet Festival

Norac je prvo zasvirao elektronički uređaj kojim je krenuo stvarati meditativan ugođaj povremeno isprekidan treperenjima, aludirajući na svijetljenje krijesnica odnosno svjetala grada. Na elektroničku glazbu nadovezuje se lamentirajuća melodija klarineta, koja u tuzi, plaču i naricanju kao da pleše u svom pjevu. Teško je opisati Norčev glazbeni izričaj. Kao da od svega onoga što se urezalo u njegovu auditivnu memoriju, možda još iz utrobe, preko tradicijske, klasične, elektroničke, jazz i ambijentalne glazbe te minimalizma uzima komadić po komadić za iskreno autorsko i izvođačko ispovijedanje.

Na takav put krenuo je još od uglazbljenja svojih dnevničkih zapisa, koje je pretočio u Brailleovo pismo, a zatim u notni zapis, kako bi se od jezičnog značenja dobilo glazbeno u Otvoriti krletku, projektu praizvedenom na dva uzastopna koncerta 2021. u MM centru Studentskog centra, koji je godinu kasnije imala priliku poslušati i publika u Galeriji Centra za kulturu Novi Zagreb. To autorsko djelo nadovezuje se na skladbu Krletka za proljeće koju je 2018. izveo u Pazinu u sklopu festivala Sedam dana stvaranja. Svaki stavak skladbe donosi jedan datum dnevnika, a svaki datum posjeduje svoj akord.

Djelom nastalim u vrijeme pandemije Norac poziva na otvaranje novom, da si dopustimo gledati stvari novim očima, otisnemo se u avanturu i pohrlimo u novo proljeće raširenih krila. Ovog introvertiranog ekstroverta u performansu Tamo gdje su nekad bili ljudi, a sad su samo krijesnice nisu omela ni dugotrajna zvonjava zvonika obližnjeg samostana i crkve Gospe od Zdravlja, nad kojima se krenula rađati izvedba Fanfare za krišku sunca. Ta skladba praizvedena je upravo u Splitu, ali u drugačijem aranžmanu za ansambl S/UMAS, demonstrirajući Norca kao skladatelja sklona prilagođavanju i recikliranju djela koja mogu egzistirati u različitim varijantama.

U izvedbi Tri meditacije za klarinet solo postalo je najočitije kako Norac klarinetu pristupa iz neke druge i nesvakidašnje točke. „Uvijek sam u potrazi za novim pristupima i čitanjima instrumenta koji imam u rukama. Svjestan sam da način na koji se klarinet koristi ne obuhvaća sve mogućnosti instrumenta. Kad sviram klarinet, zanima me ideja višeglasja, dugih kontinuiranih fraza koje podsjećaju na sekvence u elektroničkoj glazbi“, navodi Norac, koji ideje vješto provodi u djelo. Tehnički vrlo izazovne meditacije, uz uspješnu upotrebu dvoglasja rijetkog u literaturi za klarinet, prikazale su Norca kao vrlo virtuoznog izvođača.

Foto: Eva Marković/Split Klarinet Festival

Uz meke strukture, improvizacije, lažni delay, cirkularne repeticije i sviranje flah tonom koje je publika mogla čuti na njegovom koncertu, upravo je uvođenje dvoglasja u izvedbi klarineta njegov eksperimentalni i skladateljski „pogodak u sridu“. Tehničke mogućnosti instrumenta poznaju najbolje upravo njihovi izvođači, koji su skladateljskim djelovanjem pomicali granice u skladanju i izvođenju za svoj instrument. Iako Norcu nije strano poslužiti se i drugim instrumentarijem te elektroničkom glazbom, klarinet je njegov forte u izvođačkom i skladateljskom oblikovanju.

Foto: Eva Marković/Split Klarinet Festival

Uslijedila je praizvedba Skulpture od zraka, koja je donijela drastične promjene boje zvuka. Iako je skladba egzistirala kao skica nekoliko godina, veliki dio skladan je za vrijeme njegova boravka na Floridi, inspiriran trenutkom kada je bio u napadu naleta insekata. Početna prozračnost, poput strujanja zraka uz pokoji ulet „insekta“,  i upotreba klarineta podsjećaju na tip suvremenih skladbi za puhačke instrumente u kojima se eksperimentira s različitim načinima proizvodnje zvuka. Međutim, eksperiment se razvio u kompleksno glazbeno tkivo za koje je često, poput u prethodnim skladbama, teško povjerovati da proizvodi jedan izvođač i jedan instrument.

Norac se potom vraća početnoj prozračnosti, gdje se uz strujanje zraka javljaju melodijski inserti i još pokoji „insekt“, otvarajući put glazbi pomalo orijentalnog prizvuka. Na nju se attaca nadovezuje pojačanje s balkona foajea, u vidu studenata klarineta UMAS-a: Martee Zrilić, Stefana Kokića i Stjepana Budoša, uz Branimirovog brata Mislava Norca koji je tik pred koncert uključen kao zamjena za bolesnog studenta.

Norac na licu mjesta preuzima ulogu skladatelja i dirigenta u Improvizaciji. Istinska sreća i zadovoljstvo sviranja (dirigiranja) rukama kojima je emitirao, puneći se duhovnom energijom, podsjetili su na dječju igru i vjernike u molitvi. Nakon dugo promišljanja u koji pravac smjestiti skladateljski stil Branimira Norca, shvatila sam da se on ne opterećuje etiketama pa ne bismo trebali ni ja ni publika. Njegova glazba dijeli intimne zvučne, vizualne i auditivne utiske s publikom, protkane emocionalnim, psihološkim i intelektualnim doživljajima te promišljanjima alkarskog momka u službi glazbe te poziva na introspekciju, meditaciju i vlastito tumačenje. Treba joj se samo prepustiti te uživati pritom u zadivljujućoj tehnici izvedbe.

Foto: Eva Marković/Split Klarinet Festival