Crash course glazbene kritike 

Program 59. Glazbene tribine u Osijeku po prvi put obogaćen je radionicom kritike suvremene klasične glazbe ekskluzivno za studente muzikologije Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Pod mentorstvom Tima Rutherforda-Johnsona, engleskog muzikologa, glazbenog kritičara i autora knjige Music After the Fall, desetero studenata sudjelovalo je u dvosatnim jutarnjim sesijama koje su se održavale svakog dana. Radionicu je inicirao umjetnički voditelj Tribine, Tibor Szirovicza, sa željom da se studentima muzikologije pruži koristan sadržaj specifičan za njihovu struku, a kakvoga prethodnih godina u ovakvom obliku nije bilo.

Foto: Magda Galić

Tjedan dana prije same Tribine, Tim i studenti upoznali su se online, kada je mentor studentima najavio sadržaj i metodologiju radionica, podijelivši vlastiti pogled na prosuđivanje djela suvremene klasične glazbe i pisanje o glazbi uopće te najavio da će zadatak sudionika radionice biti vođenje bilješki tijekom ili nakon odabranih izvedbi. S obzirom na to da su sudionici došli s različitom razinom iskustva i znanja, mentorov glavni savjet je bio da se usredotoče na tri pitanja prilikom prosuđivanja nadolazećih izvedbi: Što se dogodilo? Koje je značenje iza djela i samog nastupa te koji je potencijalan utjecaj istih?

Što se dogodilo? Koje je značenje iza djela i samog nastupa te koji je potencijalan utjecaj istih?

Foto: Magda Galić

Nakon što su uživali u zborskom koncertu otvorenja i izvanrednom jazz-fusionu benda Zorana Majstorovića, još puni dojmova, drugi dan Tribine, sastali su se na prvoj sesiji. Radionice su se održavale u jednoj od prostorija Kulturnog centra Osijek, a ležernoj i entuzijastičnoj atmosferi pridonio je kružan raspored sudionika. Tim je svaku od radionica otvorio iznoseći vlastiti doživljaj koncerata večeri prije, kako bi ponukao pomalo sramežljivu skupinu studenata da mu se pridruže.

Foto: Magda Galić

Međutim, početna nervoza kratko je trajala, jer su studenti ubrzo „propričali“ nadovezujući se na komentare kolega, podižući ruke, a sama radionica brzo se lišila barijere ex catedra načina rada zbog mentorova veoma ugodna i prijateljska pristupa. Prva sesija poslužila je za detaljnije upoznavanje s raznovrsnim pristupima glazbene kritike, ali i upoznavanjem s praktičnim, no ništa manje kreativnim alatima kojima se kritičar može poslužiti pri pisanju teksta.

,,Writing about music is like dancing about architecture“

Osvrnuvši se na poznati citat: ,,Writing about music is like dancing about architecture“, mentor je podijelio neka od svojih iskustava te studentima predstavio načine na koje on doskače problemu nepostojanja adekvatnog vokabulara za opisivanje glazbe bez posezanja za teorijskom terminologijom, kao što je primjerice upotreba raznih metafora i drugih izvanglazbenih izraza. Glazbu je opisao kao glagol, a ne imenicu, s obzirom na njezinu vremensku dimenziju i postojanje u obliku procesa, a ne gotovog objekta.

Foto: Magda Galić

Suvremena klasična glazba oskudno je zastupljena u srednjoškolskom pa čak i akademskom obrazovanju, a uz manjak iskustva javlja se i problem da suvremena glazba, zbog novina koje donosi, bježi van okvira i formata kojima bi se inače poslužili u razgovoru o glazbi ranijih perioda. Stoga je cilj druge sesije bio osvijestiti raznovrsne perspektive i koncepte koji pomažu glazbenim kritičarima oblikovati tekst, ali i proširiti set alata s kojim raspolažu prilikom stvaranja estetskog suda.

Suvremena klasična glazba oskudno je zastupljena u srednjoškolskom pa čak i akademskom obrazovanju, a uz manjak iskustva javlja se i problem da suvremena glazba bježi van okvira i formata kojima bi se inače poslužili

Osim glazbe, pitanja studenata osvrtala su se i na pisanje kao takvo te tegobe i prepreke unutar procesa izrade teksta s kojima se svi pisci pa tako i kritičari susreću. Primjerice, kako prebroditi kreativnu blokadu, kako biti „u formi“, koji su načini brige o mentalnom zdravlju u ovakvoj vrsti zanata, kakvi etički i moralni problemi mogu iskrsnuti u bavljenju kritikom i sl.

Foto: Magda Galić

Isti dan u popodnevnim satima, posjetitelji tribine mogli su prisustvovati Timovu izlaganju Novi prostori – Glazba tijekom pandemije COVID-19 u kojem je kao krovni pojam uzeo problematiku pandemijskih uvjeta kako bi predstavio svoje viđenje inovativnih i inspirativnih aspekata koje nudi suvremena klasična glazba.

Teme kao što su istraživanje timbra i izvedbenih granica instrumenata te alternativni prostori i načini muziciranja, Tim je oprimjerio albumima Binary Systems skladatelja Richarda Barretta, u kojem je s kolegama surađivao na daljinu elektronički obrađujući poslane snimke i Tree Time Sylvie Hallet, u kojem je skladateljica inspiraciju pronašla u vlastitom vrtu svirajući gudalom na granama drveća, usporedivši ih sa starijim djelima suvremene klasične glazbe.

Foto: Magda Galić

U trećoj i zaključnoj sesiji, studenti su iznosili nacrte svojih kritika jednog od koncerata koje su odabrali i na koje će u konačnici i napisati vlastite kritičke osvrte koji će im služiti kao praktična primjena naučenog na susretima. Taj zadnji susret značio je i završetak radionice pa je tako rastanak studenata s Timom, koji je žurio na službeni prijevoz, pomalo nalikovao prizoru na kraju Weirovog Društva mrtvih pjesnika, s obzirom na otvorenost i prijateljsku atmosferu koju je postigao za vrijeme trajanja tribine. 

Rastanak s Timom, koji je žurio na službeni prijevoz, pomalo je nalikovao prizoru na kraju Weirovog Društva mrtvih pjesnika

Foto: Magda Galić