FEELharmonija - uspješna inauguracija novog projekta

Zagrebačka filharmonija prošlog je petka predstavila svoj prvi koncert u novom ciklusu pod naslovom FEELharmonija, koji će u ovoj sezoni 2024./2025. kroz tri koncerta otvoriti svoja vrata edukativnim programima većem broju publike.

Razvoj publike i kontakt s mladima jedan je od važnih ciljeva koji su višekratno isticali šef dirigent orkestra Dawid Runtz i ravnatelj Filip Fak u budućem razvoju i planovima Zagrebačke filharmonije. Uz postojeći OFF ciklus te MINIMINI ciklus za djecu i mlade, kao i koncerte u suradnji s Hrvatskom glazbenom mladeži, od ove sezone pokrenut je i ciklus FEELharmonija, koji pod motom Upoznaj i doživi ima cilj kroz besplatne koncerte popularizirati simfonijsku i koncertantnu glazbu. Ciklus je pokrenuo Filip Fak u želji za proširenjem slušateljstva, posebno na one koji nisu nikad bili u kontaktu sa simfonijskom glazbom.

Foto: Neva Zganec/PIXSELL

Od ove sezone Zagrebačka filharmonija je u tom smislu pokrenula suradnju i s Hrvatskim društvom skladatelja, koji kroz projekt Behind the Scenes od 2022. godine radi na razvoju publike temeljeći se na suradnji s učenicima srednjih škola kojima se kroz projekt omogućuju besplatni koncerti i individualizirana edukacija o klasičnoj glazbi u njihovim školama.

U želji da uključe srednjoškolce čija generacija upravo nedostaje na koncertima Zagrebačke filharmonije, u prvi je koncert FEELharmonije projekt Behind the scenes HDS-a uključio nekoliko škola iz Zagreba i Koprivnice čije su učenike (više od stotinu) na radionicama u školi pripremili Ivan Josip Skender i Davor Kelić. Ivan Josip Skender, dirigent projekta FEELharmonija, potpredsjednik je Hrvatskog društva skladatelja koji sudjeluje u programu Behind the Scenes od početka, vodeći tematske radionice za učenike. Za ovaj je koncert pripremio učenike Elektrostrojarske obrtničke škole iz Zagreba i Glazbenog učilišta Elly Bašić.

Foto: Neva Zganec/PIXSELL

U želji da publiku upozna s bogatstvom orkestralnog zvuka, Skender je za prvi koncert pod nazivom Maestro i orkestar pripremio uvertiru komičnoj operi Šišmiš Johanna Straussa II, djelo Mlada osoba upoznaje orkestar Benjamina Brittena i Bolero Mauricea Ravela. Drugi će koncert iz ciklusa Mladi debitanti predstaviti mlade i vrsne glazbenike na različitim instrumentima, pobjednike međunarodnih natjecanja, kojima će ovo biti prvi nastup uz orkestar i prilika da se predstave publici.

Posljednji ovosezonski koncert FEELharmonije, Klasika u filmu u svibnju će publici ponuditi najpoznatije filmske partiture kao što su 2001: A Space Odyssey, Apocalypse Now, Mission Impossible, i dr. otkrivajući i demistificirajući ulogu klasične glazbe u mediju filmske umjetnosti. Tematske odrednice koncerata u novom filharmonijskom edukativnom ciklusu inspirirane su dugogodišnjim ciklusima koncerata Njujorške filharmonije posvećenim mladim slušateljima koje je tijekom 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća do vrhunca popularnosti doveo Leonard Bernstein.

Osim izborom dirigenata i repertoara, posebnost koncerata pod etiketom FEELharmonija je uključivanje i osobe naratora kao medijatora između glazbenika i publike u prenošenju dramaturgije programa, ali i način da se djela predstave publici prihvatljivim i razumljivim jezikom.

Foto: Neva Zganec/PIXSELL

Orkestru je i dirigentu u prenošenju glazbenih ideja na prvom koncertu pomogao dramski i glazbeni umjetnik Fabijan Komljenović. Unatoč klasičnoj voditeljskoj poziciji, statično s desne strane pozornice koju nisu svi u publici mogli ni vidjeti, Komljenović je ugodnim glasom i sugestivnim interpretacijama prenosio programske bilješke o djelima, djelujući kao prijateljska poveznica između slušatelja i glazbenika.

Dok su najave o djelima J. Straussa II i M. Ravela pred izvedbu svojom duljinom izazivala zamor u slušateljskom smislu, svoju je funkciju u raslojavanju glazbenog sadržaja bolje prenio tekst Erica Croziera iz partiture Mlada osoba upoznaje orkestar Benjamina Brittena koji – tijekom skladbe –  živo opisuje događanja u orkestru. Ove Varijacije i fuga na Purcellovu temu, kako nosi podnaslov Brittenova skladba, svojom su formom idealni za predstavljanje orkestralnih solista kao i instrumentalnih grupa, a time i edukaciju o funkcioniranju orkestralnog tijela na duhovit i originalan način.

Posljednje i najpopularnije Ravelovo koncertno djelo, Bolero, ponovno je programski odabrano zbog edukativnih karakteristika ove majstorske partiture. Skladana na jednu temu praćenu stalnim karakterističnim ritmom na malom bubnju, skladba predstavlja Ravelovu efektnu inovaciju koje je skladbi donijelo trajan uspjeh. „Šetnja“ teme kroz orkestralne grupe, postupna gradacija dinamike i smjela modulacija iz C-dura u E-dur, kojim se dolazi do veličanstvenog finala, pokazali su se kao idealan poligon u otkrivanju orkestralnih boja i kolorita Zagrebačke filharmonije, čiji su glazbenici motivirano nastupali pred mnogobrojnom publikom.

Foto: Neva Zganec/PIXSELL

Kvaliteta glazbene izvedbe svakako je osnovna premisa uspjeha novog ciklusa, ali i dramaturška razrada i uspješno prenošenje tematskih odrednica koncerata. Opuštenost i otvorenost glazbenika u sudjelovanju na ovakvom programu pod ravnanjem motiviranog Ivana Josipa Skendera donijela je svježinu i novu kvalitetu zvuka orkestra koji je publika prepoznala i s oduševljenjem nagradila.

Otvaranje vrata vlastitih izvedbi i osmišljavanje specijaliziranih ciklusa u suradnji s drugim institucijama, neizmjerno je važan podvig za popularizaciju klasične glazbe danas, ali i stvaranja novog pozitivnog okružja u smjeru privlačenja nove publike. Namjera i pristup, a ponajviše kvalitetna glazbena izvedba pokazali su se dobrim receptom u postizanju ciljeva koncerta, koji je unatoč manjoj medijskoj promociji rezultirao velikom popunjenošću dvorane Vatroslav Lisinski i zadovoljstvom publike.

Foto: Neva Zganec/PIXSELL