Blistavi Novi svijet

Višedesetljetna uspješna i poticajna suradnja Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog i Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu dobila je još jednu potvrdu neupitne vrijednosti protekle subote, 3. svibnja u ciklusu Lisinski subotom, koncertom simboličnoga naslova Novi svijet.

Foto: Dejan Barić/KDVL

Uoči koncerta Simfonijskog orkestra Muzičke akademije, maestra Dawida Runtza i solista – violinistice Letizije Ulike Roce i pijanista Ivana Petrović-Poljaka, zadovoljstvo suradnjom izrazila je i ravnateljica Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, Nina Čalopek, istaknuvši kako uz ustaljene nastupe u ciklusu Lisinski subotom, dodatni vjetar u leđa mladim glazbenicima Lisinski daje i protekle koncertne sezone utemeljenim ciklusom Rezidenti MUZA.

Priliku za predstavljanje na visokoprofesionalnoj razini u tom hvalevrijednom projektu tako su dobili violinistica Tao-Yuan Hsiao, pijanist Arsen Dalibaltayan i bariton Benjamin Šuran, a rezidentni studenti u novoj koncertnoj sezoni bit će violončelist Luka Galuf, harfistica Marta Ćiković i saksofonist Lovro Kopač. Istom se prigodom nazočnima obratila voditeljica Muzičkoga informativnog centra, Jelena Vuković, istaknuvši važnost dugogodišnje suradnje MIC-a i Muzičke akademije te doniravši Knjižnici Muzičke akademije trideset najnovijih notnih izdanja iz 2023./2024., s ciljem potpore novim generacijama mladih glazbenika na njihovu profesionalnom putu.

Lisinski i Muzička akademija

Notna izdanja Jelena Vuković predala je profesoru Srđanu Čaldaroviću, prodekanu za nastavu, a od iduće akademske godine i dekanu Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu, koji je još jednom, sa zahvalnošću i odobravanjem, potvrdio višestruku vrijednost suradnje ovih institucija.

Foto: Dejan Barić/KDVL

Koncert protekle subote po gotovo svim sastavnicama bio je u znaku studenata Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu, a osim miljenika zagrebačke publike, šefa dirigenta Zagrebačke filharmonije, Dawida Runtza, uz članove Orkestra i soliste, svoj su doprinos dali i studenti muzikologije, priredivši životopise umjetnika i tekstove o djelima za programsku knjižicu, kao i moderirajući razgovor s umjetnicima nakon koncerta.

Na početku entuzijazmom i poletom ispunjene koncertne večeri, mladim glazbenicima iz Simfonijskog orkestra Muzičke akademije –  koji djeluje pod mentorstvom Mladena Tarbuka i pod vodstvom Matije Fortune – pripala je nesvakidašnja čast praizvedbe Simfonijske pjesme: uvertire operi Lennon Ive Josipovića, uz nazočnost samog skladatelja. Praizvedena na Muzičkom biennalu Zagreb, 22. travnja 2023., opera Lennon privukla je pozornost javnosti intrigantnom tematikom i zrelim, domišljatim skladateljskim izričajem.

Foto: Dejan Barić/KDVL

Ugledni hrvatski skladatelj i pravnik Ivo Josipović, potaknut znatiželjom i zanimanjem za glazbu i život Johna Lennona te ljudi oko njega, još je tijekom svojega predsjedničkog mandata imao želju napisati operu o tom legendarnom glazbeniku. Okosnicu radnje opere – čiji libreto potpisuje Marina Biti – čini ubojstvo glazbenika, od trenutka Chapmanova pucnja do smrti, uz vrijeme polusvijesti ispunjeno rezimiranjem odnosa s ključnim osobama iz njegova života.

Glazbeno-scenski jedinstveno, sadržajno i inventivno prvo operno ostvarenje Ive Josipovića nastalo je u samo sedam mjeseci, objavljeno je kao bogato opremljen box set u izdanju diskografske tvrtke Croatia Records, a zahvaljujući dojmljivom spoju inovativnog izričaja i teme iznesene na engleskom jeziku, kao i činjenici da je postalo dijelom kulturnog projekta EU Opera Vision, prepoznata je i na međunarodnoj razini. S obzirom na donekle ograničene mogućnosti redovitih izvedbi suvremenih opernih ostvarenja, ponajprije zbog visokih zahtjeva postave, skladatelj je iz dijelova vlastite opere oblikovao samostalno instrumentalno djelo, zahvaljujući kojem će se zacijelo i opera u cijelosti približiti širem krugu publike.

Foto: Dejan Barić/KDVL

Poput živopisne operne razglednice, djelo donosi dinamičan glazbeni kolaž, načinjen od elemenata kontrastnih tema i motiva iz opere i ranijeg skladateljeva opusa, uz snažne dinamičke kontraste, prelijevajuće boje, efektna ritamska zbivanja i ravnopravne uloge svih sudionika izvedbe te osobito dojmljiv, neočekivan završetak, ispunjen moćnim zvukom glasova glazbenika koji se postupno stišavaju i zamiru, baš kao i rasvjeta na podiju.

Podjednako uspješno gradeći napetost glazbenog sadržaja i oblikujući dramatično, lirsko, na mahove i optimistično ozračje djela protkanog brojnim iznenađenjima, Simfonijski orkestar Muzičke akademije, pod uvjerljivim vodstvom maestra Dawida Runtza, ostvario je dojmljivu izvedbu, popraćenu dugim pljeskom, nesumnjivo stekavši vrijedno profesionalno iskustvo.

Foto: Dejan Barić/KDVL

Energična sola nagrađivanih mladih glazbenika

Mladenačko ostvarenje Felixa Mendelssohna, Koncert za violinu, klavir i orkestar u d-molu, MWV 0 4, koje je skladao u dobi od samo četrnaest godina, nije toliko često na koncertnim programima, stoga je ovom prigodom, uz mogućnost nastupa i suradnje dvoje solista, donijelo i dašak svježine i svojevrsni odmak od ustaljenog i očekivanog. Posvećen skladateljevu prijatelju i učitelju violine, Eduardu Rietzu, s kojim ga je praizveo u svome domu 1823. godine, u izvornoj inačici bio je namijenjen gudačima, da bi ga skladatelj naknadno preradio, nadopunivši instrumentaciju dionicama puhača i udaraljki.

Solističke dionice toga trostavačnog, opsežnog ranoromantičkog djela, uvjerljivo je i poletno iznijelo dvoje višestruko nagrađivanih, perspektivnih mladih glazbenika, violinistica Letizia Ulika Roce i pijanist Ivan Petrović-Poljak. Studente profesora Davora Philipsa i Rubena Dalibaltayana, za nastup je izvrsno pripremila mentorica dua, profesorica Julia Gubajdullina. Izvedba je u cijelosti odisala homogenim zvukom, usredotočenošću i skladom u iznošenju pojedinačnih fraza, kao i onih zajedničkih, podjednako komornih i orkestralnih.

Foto: Dejan Barić/KDVL

Uz suptilnu i pouzdanu podršku članova Simfonijskog orkestra i maestra Runtza, violinistica Letizia Ulika Roce istaknula se nepretencioznim pristupom izvedbi i neupitnim virtuozitetom, ispunivši prostor Velike dvorane Lisinski svijetlim nijansama svojega pomno oblikovanog tona. Pijanist Ivan Petrović-Poljak podjednako je briljirao u odmjerenim solističkim nastupima, kao i u onima u dijalogu s violinisticom uz orkestar, prikazavši, uz nesvakidašnju tehničku spremu, i nevjerojatnu lakoću iznošenja izazovnoga glazbenog sadržaja i sposobnost suptilnog, profinjenog oblikovanja cjeline.

Za svoj nastup glazbenici su nagrađeni ovacijama razdragane publike, uz istaknutu podršku kolega studenata, a međusobno uvažavanje potvrdili su i sami izvođači na iznimno simpatičan način; Letizia Ulika Roce svoj je buket cvijeća poklonila koncertnoj majstorici Katarini Kocelj, nakon čega je Ivan Petrović-Poljak svoj buket uručio njoj.

Najvažnija studentska praksa – orkestralno muziciranje

Novi izazov uslijedio je u drugom dijelu koncertne večeri, u cijelosti ispunjenom planetarno popularnom Devetom simfonijom u e-molu, op. 95, Iz Novoga svijeta Antonína Dvořáka, čije se stvaralaštvo uvriježeno smatra oglednim primjerom nacionalnog stila. Nastala tijekom skladateljeva boravka i podučavanja u Sjedinjenim Američkim Državama, s ciljem stvaranja temelja za izgradnju američkog nacionalnog stila, Deveta simfonija dovršena je u svibnju 1893., a u studenom iste godine s velikim ju je uspjehom praizvela Njujorška filharmonija.

Foto: Dejan Barić/KDVL

Tijekom rada na Devetoj Dvořák je zdušno upijao indijanske i afroameričke utjecaje, spretno ih inkorporiravši u svoj prepoznatljiv skladateljski izričaj, zahvaljujući čemu ona odiše osobitom svježinom i nadahnućem. Upravo mladenački svježa, nadahnuta i poletna bila je i izvedba uigranoga Simfonijskog orkestra Muzičke akademije pod suverenim vodstvom Dawida Runtza, koja je, uz homogenost zvuka gudača i uzorne nastupe puhača, tijekom sva četiri stavka odražavala i cjelovito razumijevanje prštećim koloritom ispunjene partiture Dvořákova remek-djela.

Foto: Dejan Barić/KDVL