Umjetnička umješnost mladih glazbenih snaga

U subotu 19. rujna 2026. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog održan je koncert prvonagrađenih glazbenika Natjecanja Papandopulo, u pratnji Simfonijskog orkestra HRT-a, pod ravnanjem dirigenta Vetona Marevcija.

Hrvatsko natjecanje mladih glazbenih umjetnika Papandopulo utemeljeno je 2012. godine, posebnost je istoga što je temeljni fokus daljnji rad s prvonagrađenima, odnosno prilika za predstavljanje široj publici u sklopu koncerta, a time i izgradnja daljnjeg profesionalnog puta. Ove su godine pod svjetlima pozornice nastupili fagotistica Eva Fritz, saksofonist Lovro Kopač, flautistica Iva Primorac te pijanist Stipe Prskalo.

Foto: Damil Kalogjera/Natjecanje Papandopulo

Eva Fritz otvorila je koncert izvedbom klasika fagotističke glazbene literature, Koncerta za fagot i orkestar u F-duru, op. 75, J. 127, Carla Marie von Webera. Tehnička zahtjevnost djela očituje se već od prvoga stavka, posebice kroz brze pasaže, koje je Eva iznijela poletno prenoseći time i ideju same skladbe. Spretnost prijelaza u različite karaktere bila je zamjetna, a ponajviše u promjenama u drugome stavku gdje je pak nježnost kroz romantičarsko glazbeno tkanje došla do izražaja.

Poletnost i energičnost ponovno su dominirale trećim stavkom te je mlada fagotistica uspješno započela igru fagota i orkestra prenoseći dojam lakoće kroz nimalo lak materijal, što i jest dokaz instrumentalističke umješnosti.

Foto: Damil Kalogjera/Natjecanje Papandopulo

Imali smo priliku čuti i skladbu jednog od najplodnijih hrvatskih skladatelja, čije ime nosi i ovo natjecanje, Borisa Papandopula, odnosno njegov Koncert za saksofon i orkestar, u izvedbi Lovre Kopača. Već izgrađen umjetnički senzibilitet mladog saksofonista dominirao je cijelom izvedbom, posebice kroz jasnoću i postojanost izraza, unatoč vrlo kompleksnom i promjenjivom glazbenom sadržaju samog djela.

Mladi saksofonist svoju je energičnost pokazao i putem saksofonskog monologa, ali i u dijalogu s orkestrom te posebno udaraljkama, koje su također vodilja ovoga djela te osnova dramaturgije istog. Eklekticizam raznovrsnih elemenata u stavcima koncerta, od dramatičnosti, tradicionalnih dijelova te gotovo kontemplativnog ugođaja, Lovro je iznio koherentno, unijevši u taj mozaik i vlastiti doživljaj djela.

Foto: Damil Kalogjera/Natjecanje Papandopulo

Sanjarski smiraj donijela je Iva Primorac izvedbom Koncerta za flautu i orkestar u D-duru, op. 283 Carla Reineckea. Liričnost djela istaknuta je kroz melodioznost i osjećajnost, iza kojih se skriva iznimna zahtjevnost sadržaja korištenjem maksimalnog dijapazona samog instrumenta, što je maestralno pokazala flautistica.

Unatoč tehničkoj zahtjevnosti, protočnost je doista dominirala, čime je flauta djelovala poput lirskog subjekta. Nakon lamentirajućih elemenata te melankolije drugog stavka, kulminacija nas je dočekala u trećem stavku, u kojem je sažet sav virtuozitet, a Iva ga je iskazala efektnim i razigranim završetkom.

Foto: Damil Kalogjera/Natjecanje Papandopulo

Koncert za klavir i orkestar br. 3 u C-duru, op. 26 Sergeja Prokofjeva izveo je Stipe Prskalo prenoseći istovremeno briljantnost zvuka te humoristične elemente iskazane naglašenom ritmičnošću i perkusivnošću.

Oštrina i furioznost klavirskih dijelova djelovale su gotovo kao perpetuum mobile koji je mladi pijanist iskazao jasnom artikulacijom. Virtuozni je vrtlog iznio izrazito energično, posebice brzim arpeggiima. Klavir je djelovao gotovo metamorfozno izničući iz orkestra – aktivnog sudionika glazbenog dijaloga.

Foto: Damil Kalogjera/Natjecanje Papandopulo

Prvonagrađeni glazbenici koncertom su ponovno dokazali svoj talent i trud te nam istim najavili afirmaciju i daljnji razvoj vlastitog umjetničkog izričaja i puta na kojem ćemo ih kao publika svesrdno pratiti i podržavati.