Odabrala Martina Filjak - Koncert za 5
Uz pomno birane glazbene suradnike Martina Filjak uvela je publiku Hrvatskog doma Split u ‘mjesec ljubavi’ izvedbom djela iza čijeg nastanka stoji jedan od najintrigantnijih trokuta u povijesti klasične glazbe; bračni par Schumann i Johannes Brahms.
Rezidencijalna umjetnica Hrvatskog doma Split, pijanistica Martina Filjak, na Koncertu za 5 3. veljače 2022. okupila je violinistice Evgeniju Epshtein i Ljubu Kalmikovu, violista Wladimira Kossjanenka te violončelisticu Moniku Leskovar u izvedbi Klavirskog kvinteta u Es-duru, op. 44 Roberta Schumanna i Klavirskog kvarteta br. 1 u g-molu, op. 25 Johannesa Brahmsa. Oba djela ovih skladatelja, inače i velikih prijatelja, zaslužila su istaknuto mjesto na repertoaru klavirske komorne glazbe, dobro znanom izvođačima i publici.
Foto: Maja Prgomet
Prijateljstvo ujedinjeno u glazbi njeguju i dvije istaknute hrvatske glazbenice, pijanistica Martina Filjak i violončelistica Monika Leskovar, a navedeni koncert možda je začetak prijateljstva sa splitskim krugom glazbenika u koje se ubrajaju profesori s Umjetničke akademije u Splitu, violinistica Evgenija Epshtein te violinist Wladimir Kossjanenko. Osim pedagoškim uspjesima, Epshtein u posljednje vrijeme plijeni pažnju publike kao voditeljica i osnivačica ansambla violinista Kinor, dok je komorni orkestar Splitski virtuozi pod umjetničkim ravnanjem Kossjanenka svojim aktivnostima već odavno prešao granice Grada pod Marjanom.
Foto: Maja Prgomet
U izvedbi Schumannovog Kvinteta glazbenicima se pridružila i ruska violinistica Ljuba Kalmikova s diplomom bečkog Sveučilišta za glazbu i umjetnost. Iako je ovo bio njihov prvi nastup u ovakvom sastavu, iskusni glazbenici spojili su se u kompaktan ansambl koji je impresionirao interpretacijom, iznimnom tehnikom i suradnjom. Clara Schumann, koja se također aktivno bavila skladanjem, nije bila zastupljena na koncertnom programu, ali i u ovoj prigodi protkan je njezin znatan utjecaj na Schumannov i Brahmsov opus.
Foto: Maja Prgomet
Clara je upoznala Roberta još kao djevojčica. Proveo je godinu dana u domu njezine obitelji Wieck te je bio kum njezinoj polusestri Cäcilie. U Clarinim formativnim godinama odnos se već krenuo plesti u ljubavno-profesionalni pleter pa je već s dvanaest izvela njegovo djelo Papillons. Recepcija Schumannovih djela danas velikim dijelom počiva na naporima Clare, kojoj je otac, glasovirski pedagog Friedrich Wieck, osim pijanističkih temelja prenio i umijeće menadžerskog poslovanja.
Često je inspirativno djelovala na suprugov skladateljski opus što je moguće primijetiti i u Klavirskom kvintetu u Es-duru. Već u prvom stavku, snažnoj i čvrstoj prvoj temi suprotstavlja se druga romantična. Obrazac je to koji prati i drugi stavak In modo d’una Marica, čiju turobnu atmosferu nakratko razbija lirični Un poco largamente. U užurbanom usponu temeljenom na kromatskoj ljestvici trećeg stavka Scherzo kontrira prozračniji i nježniji dio, dok je Kvintet okrunjen finalnim Allegrom, ma non troppo.
S obzirom na to da je bila vrsna poznavateljica glazbe, Clarini savjeti bili su zlata vrijedni i Johannesu Brahmsu. U pismenoj korespondenciji pomno je analizirala njegov Klavirski kvartet br. 1 u g-molu, koji je i praizvela 1861. u Hamburgu. Nešto prozračnije raspisan od Schumannovog Kvinteta, ovaj biser iz Brahmsova opusa dobro je poznat i široj publici po finalnom, atraktivnom stavku Rondo alla zingarese u tempu presto. Iako je Clara pisala komorne skladbe, glasovirske minijature, solo pjesme, koncert za glasovir i orkestar te kadence za Beethovenove klavirske koncerte u c-molu i G-duru, jedan od mogućih razloga zanemarivanja skladateljskog izričaja bio je egzistencijalne prirode.
Tijekom Robertove bolesti, a zatim i smrti, trebala je osigurati prihode za obitelj pa uz pedagošku i izvođačku karijeru za skladanje jednostavno nije bilo vremena. Redigirala je Schumannova djela u izdanju nakladničke kuće Breitkopf & Härtel te se posvetila pijanističkoj karijeri koja je uključivala i izvedbe djela suvremenih skladatelja glazbenog romantizma. Intelektualka sa širokim krugom prijatelja, koji je često uključivao umjetnike i književnike, veliku podršku pronašla je u suprugovom kolegi i prijatelju Johannesu Brahmsu.
Uz profesionalnu i glazbenu podršku Brahms je Clari ponudio i onu emocionalnu uselivši se u düsseldorfski stan s njezinom obitelji. Tako intiman odnos pokrenuo je nagađanja o ljubavnoj vezi, koja nikada nije potvrđena. Čak i ako ih nije povezivala romantična nit, bio je to neupitno odnos ispunjen ljubavi prema glazbi i umjetnosti koji je rezultirao podrškom i neraskidivom vezom.
Od kada je prošle godine Filjak odabrala splitski Steinway u bogatoj ponudi klavira hamburške tvornice, postala je i rezidencijalna umjetnica splitske koncertne dvorane te je najavljen niz koncerata u tekućoj sezoni pod nazivom „Odabrala Martina Filjak“.
Foto: Maja Prgomet
Za prvi se takav događaj 17. studenog 2021. pijanistica odlučila na suradnju sa splitskim basom Antom Jerkunicom. Od profesionalnih je početaka u splitskom teatru 2002. Jerkunica izgradio respektabilnu međunarodnu karijeru, a od 2006. baza mu je berlinska Njemačka opera. Program sačinjen od arija i lieda u pretežno serioznom i tmurnom ruhu donio je filozofska promatranju života i smrti kroz stihove i glazbu te prikazao dvoje glazbenika kao izvrsne interprete s istančanim ukusom za oblikovanje programa koji odolijeva komercijalnim trendovima.
Foto: Maja Prgomet
Sljedeći, treći koncert iz ciklusa „Odabrala Martina Filjak“ najavljen je za 17. ožujka 2022., a naslovljen je kao Koncert iznenađenja. S obzirom na široku lepezu repertoara i suradnika Martine Filjak, zaista je teško dokučiti kakav program i sastav publika može očekivati. Sigurno će opet biti ugodno iznenađena!
