Posjećenost kao na rock koncertu
Otvoren Muzej Novog vala: revolucija koju 2022. cijeni i vlast
Novi val službeno je postao i institucija: četrdesetak godina od decentraliziranog bunta protiv sustava, ali i rigidnih konvencija u umjetnosti, era kojom se u poimanju glazbe služimo kao referentnom točkom i trenutkom – dobila je i svoj oltar.
Haustor zagrebačke adrese Vlaška 67, tik do glavnog trga glavnog grada, od 5. studenoga postao je prvi domaći hram Novog vala i desetljeća u koje smo upisali ponajveće klasike, najprovokativnije trenutke i klice transformacije društva odozdo i iznutra. U poimanju popularne i rasprostranjene glazbe, Novi je val idealizirani programatski period s prijelaza 1970-ih u 1980e kojem se neprestano vraćamo. A posebice u suvremenom trenutku kada svaka forma oko nas ima referencu u povijesti, vidljive korijene, tragove, spone i utjecaje.
Izložba fotografija Gorana Pavelića Pipa / Foto: Matej Grgić
Kao nulta točka slobode govora, sazrio je onda kada je Tito okopnio i konačno umro, čime je sugerirao i novo vrijeme antisistemskog izraza kao nove društvene mogućnosti formativnog kapaciteta. Generacije stasale paralelno s Novim valom dobile su prve prilike za direktnom kritikom društva, ali i za napuštanje uniformizma i prigrljivanje glazbeno-društvenih trendova sa sjeverozapada kontinenta. Oblikovao je predratnu generaciju nekim novim mapiranjem jugoslavenskog, pa time i, logično, hrvatskog prostora mjestima susreta i stvaranja. Tako uz domaći Novi val vezujemo danas nepostojeća, ali kultna imena klubova poput Jabuke, Lapidarija, Kulušića i Praćke ili listova poput Poleta i Vala koji su uz brojne memorabilije u zagrebačkom Muzeju Novog vala dobili svoja istaknuta mjesta.
„Na ovom mjestu ćemo u budućim godinama ovjekovječiti onu strast, ljubav, polet koje smo imali sedamdesetih i osamdesetih kada je Zagreb bio europska prijestolnica glazbe, kada su Melody Maker, New Musical Express i drugi listovi pisali o onome što se događalo u Zagrebu, Beogradu, Ljubljani i Novom Sadu”, Bojan Mušćet
Atrij i haustor Vlaške 67 preplavilo je na otvorenju stotine ozarenih lica razvučenih osmijeha. Kao na kakvom rock koncertu nekih od institucija rocka, njihove su usne u entuzijastičnom žamoru odjekivale frazama poput „Znaš ono…“, „Sjećaš se…“, E, onda kad smo…“, i vremeplovom riječi vraćali sebe i ostale u te nezaboravne osamdesete. Zaključak je jasan: nostalgija i dalje su najjača marketinška valuta suvremenog trenutka. Svjedocima vremena mladost je logično sentimentalna, a potomcima i nasljednicima tog vremena prošlost idealizirana. A prvog petka studenog za novi prostor prisjećanja, susreta i nadahnuća zanimale su se obje generacije, što svjedoči o mitološkom statusu vremena koje svi vezujemo uz formativnu adolescenciju i oblikovanje glazbenih interesa.
“Zašto Muzej novog vala? Pa zato jer deset godina umjetničkog booma u Zagrebu to zaslužuje. Nekom će on poslužiti kao edukacija, a u nekome će pobuditi nostalgiju, nostalgiju za vremenom kada smo bili mladi”, Aleksandar Črček (osnivač)
U novootvorenom muzeju koji će neosporno u skoroj već budućnosti širiti svoje kapacitete objedinjeni su sve razine novovalne stvarnosti: od memorabilija, praktičnih svakodnevnih predmeta, rekonstrukcije fragmenata banalne svakodnevice, dokumenata dokolice, instrumenata stvaranja pokreta i same glazbe, do programatskih publikacija poput spomenutih omladinskih listova Studentskog lista, Poleta i Vala koje su artikulirale duh otpora i nove avangarde građanske svijesti osamdesetih.
Nota bene, naš je urednik Bojan Mušćet, kao jedan od zaslužnih za ovaj projekt bio jedna od pokretačkih sila samog povijesnog razdoblja kao kontroverzni urednik kontroverznog Vala, organizator događanja, glazbeni producent i, naposljetku, član VIA Viktor Kunst. Mušćet ne samo da je danas dobri duh glazbene scene i fenomena Novog vala, nego i elan vital rodne mu Rijeke kao pandana scene Zagreba.
Novi Muzej na zagrebačkoj karti grada nije stoga puki spomenik glazbenoj i umjetničkoj kulturi definiranoj osamdesetih, nego i namjernim ili slučajnim prolaznicima izvana konkretan i materijaliziran poprečni presjek scene utjecajne i relevantne u europskim okvirima. Jednom turistu od 5. studenog nudimo više od povijesti, spomenika, kremšnita i štrukli. Nudi mu se realnije iskustvo prosječnih ljudi s kraja prošlog stoljeća bez nerijetkog osjećaja elitizma vezanog za pojedine muzejske ili izložbene prostore. Svojom formom i sadržajem, otvorenošću doprinosima entuzijasta, kolekcionara ili nasljednika suvenira osamdesetih, Muzej novog vala omogućuje interakciju, a ne puku opservaciju.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Naposljetku, treba naglasiti da prvi put Novi val od svog trenutka napokon ima i institucionalnu podršku čime je njegova nacionalna kulturna vrijednost i potvrđena: projekt Muzeja Novog vala tako su službeno podržali Odjel za kulturu Grada Zagreba i Turistička zajednica Grada Zagreba.
