tra

2023

Izvještaj

Otvaranje 32. MBZ-a

Sjajni solisti i maestro Rophé u izazovima novih djela

_GRI6098

U Zagrebu je u četvrtak otvoren 32. Muzički biennale Zagreb svečanim koncertom Simfonijskog orkestra HRT-a pod ravnanjem njihovog šefa dirigenta Pascala Rophéa.

Foto: Vedran Metelko/MBZ

Sigurni okviri simfonijskog ciklusa

Nakon niza predfestivalskih programa koja su u Zagrebu od kraja ožujka ove godine tematizirali (puno) širi okvir festivala, svečano otvorenje MBZ-a dočekali smo u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinski u okvirima Majstorskog ciklusa HRT-a.

Uvodni govor umjetničke ravnateljice MBZ-a Margarete Ferek Petrić inaugurirao je festival čiji je cilj prema njezinim riječima bio „postaviti temelj i smjernice koje se bave gorućim temama s obzirom na svijet u kojem živimo, bez ograničavanja umjetničkih sloboda“, dok je pozamašan program uvodne festivalske večeri opisala kao „ogledalo za svestranost koja se jasno odražava u ovogodišnjim biennalskim događanjima“.

Foto: Vedran Metelko/MBZ

Naše smo glazbeno putovanje u poznato i nepoznato tako započeli tradicionalnim simfonijskim koncertom, na programu uokvirenom većim simfonijskim djelima dvaju živućih skladatelja; sasvim novog djela Clemensa Gadenstättera i godinu stare skladbe Tristana Muraila, uz djelo za gudački orkestar Plohe i boje iz 2014. godine Davorina Kempfa, skladatelja i akademika koji je preminuo prošle godine, kao i novu skladbu uspješne hrvatske skladateljice Mirele Ivičević za trubu i orgulje.

Dvije praizvedbe, jedan hommage, uključivanje hrvatskih autora, tzv. žensko skladateljsko pismo, vrhunski solisti, izvedba skladbe jednog od najvećih živućih skladatelja suvremene glazbe s prošlogodišnjeg izdanja festivala Présences 2022 te koprodukcija s festivalom Musikprotokoll iz Graza otkrivaju više pomirenih silnica u programskom kolažu koje su izvedene u jednom luku.

Vrhunski interpreti u središtu

Dramaturški kompaktan, ali ipak sadržajem i duljinom zahtjevan program različitih skladateljskih poetika u visokoj izvedbenoj koncentraciji držao je briljantni Pascal Rophé, inače jedan od „najtraženijih tumača suvremene glazbe“, kako je predstavljen i u programskoj knjižici. Od svojeg je dolaska na mjesto šefa dirigenta SO HRT-a od početka ove sezone fokusirano i strpljivo gradio repertoar i izvedbenu razinu orkestra za ovakav zalogaj.

Foto: Samir Cerić Kovačević/MBZ

Suradnja s vrhunskih solistima specijaliziranim za repertoar suvremenih autora bila je presudna za izvedbu ovog repertoara, kao i motiv našim glazbenicima koji su vrlo uzorno odgovorili visokim zahtjevima odabranih partitura agilno surađujući s dirigentom i solistima.

„Mi smo ovdje da branimo neku glazbenu zamisao jezicima koji su katkad različiti kao što je slučaj kod Clemensa Gadenstättera, Tristana Muraila i Davorina Kempfa, jednog od velikih hrvatskih skladatelja čiju glazbu veoma cijenim.” „…Obavili smo velik posao i ponosim se glazbenicima“, izjavio je maestro Rophé za izravni prijenos koncerta na Trećem programu Hrvatske televizije.

Foto: Vedran Metelko/MBZ

Zahvaljujući narudžbi MBZ-a i koprodukciji s festivalom Musikprotokoll Graz, na samom je početku praizveden Koncert za flautu i orkestar Making of – Intimacy („Stvaranje – intime“) Clemensa Gadenstättera uz briljantnog solista Karl-Heinza Schütza, inače prvog flautista Bečke filharmonije koji aktivno djeluje kao solist i komorni glazbenik.

Foto: Vedran Metelko/MBZ

Polusatni format koncerta već govori o ambicioznosti djela nastalog u sadašnjem trenutku ubrzanosti suvremenog svijeta.

Polusatni format koncerta govori o ambicioznosti djela

Tematizirajući „percepciju i iskustva našeg intimnog doživljavanja, transformirana u zvukovne pojave“, koncert pred slušatelja postavlja široki okvir za istraživanje i refleksiju na zadanu temu. Zvukovna iskustva u amalgamu skladateljskih tehnika, uz zahtjevnu dionicu solo flaute otkrili su skladateljev blizak odnos prema ovom instrumentu te uzbudljiv slušateljski izazov.

Foto: Vedran Metelko/MBZ

„Rad na ovoj skladbi za mene je bio poseban jer sam odgojen kao flautist i dugo sam vremena radio kao profesionalni flautist no sada više nisam na sceni“ otkrio je Clemens Gadenstätter u intrevjuu za izravni prijenos koncerta na Trećem programu Hrvatske televizije.

Foto: Vedran Metelko/MBZ

Od samog početka orkestar i solist morali su vrlo blisko surađivati, izražavajući glazbu organski građenu oko karakterno pisane solističke dionice, uz upotrebu impresivnog instrumentarija, brojnih efekata i elektronike.

Foto: Vedran Metelko/MBZ

„Ta kombinacija flaute, orkestra i elektronike odražava opet ono što mi pri slušanju percipiramo. Elektroničke zvukove koji su svi samo dokumentirani, zvukove iz flaute koji su snažno potaknuti osjećajima. I orkestar koji sve to tako reći širi na veliko tijelo“, otkrio je skladatelj.

Foto: Vedran Metelko/MBZ

Vrsni pijanist François-Frédéric Guy bio je nositelj drugog solističkog koncerta te večeri iz opusa Tristana Muraila, jednog od najistaknutijih francuskih suvremenih skladatelja i dobro poznatog gosta Muzičkog biennala Zagreb (Tristan Murail, osim kao dio programa, bio je skladatelj u žarištu MBZ-a 2009. godine kada je boravio u Zagrebu).

Foto: Samir Cerić Kovačević/MBZ

Fantaziju-impromptu za klavir i orkestar L’oeil di cyclone (Oko oluje) koji predstavlja drugi klavirski koncert u skladateljevom opusu, Guy je s velikim uspjehom praizveo u veljači prošle godine, dok mu je ovo bila četvrta izvedba. Inspiracija pijanističkim opusom Frédérica Chopina i Franza Liszta integrirana je u suvremeni skladateljski jezik povezan uz spektralnu glazbu kao i poetiku Oliviera Messiaena čiji je Murail bio učenik.

Foto: Samir Cerić Kovačević/MBZ

Provlačeći dugačak povijesni luk pijanističkog umijeća kroz vlastiti filter, Murail je napisao izrazito virtuozno djelo specifične atmosfere i profinjenosti izražene kroz fino nijansiranje spektralnih harmonija i tonskih boja unutar orkestra te istaknutu klavirsku dionicu.

Foto: Samir Cerić Kovačević/MBZ

„Koncert nosi podnaslov Fantazija-impromptu što je referenca je na istoimeno djelo Frederica Chopina čija se tema koristi u skladbi na spektralni način, zaogrnuta u spektralne harmonije“ objasnio je François-Frédéric Guy. Ovaj koncert za klavir, od interpreta traži iznimnu komunikaciju i uigranost, obzirom da prema Guyjevu svjedočenju Tristan Murail „ne koristi klasične taktove, nego samo indikacije za sviranje“.

Foto: Vedran Metelko/MBZ

Specifičnost suvremene glazbe, višeslojnost je tehnika koje glazbenici moraju koristiti pri izvedbama ovisno o partituri, ali i glazbena maštovitost prilikom prve izvedbe djela, s obzirom na to da se interpretacija postavlja prvi put bez referenci na neku raniju izvedbu.

Svoj pijanizam najviše je potvrdio u dodatku

Utoliko je iskusnost interpreta i ozbiljna priprema neophodna za izvedbu ovakvih skladbi. Pijanist je u tom smislu već stekao iskustvo u izvođenju ovog uzbudljivog djela, iako je svoj pijanizam najviše potvrdio u izvedbi solističkog djela koje je izveo kao dodatak koncertu.

Foto: Vedran Metelko/MBZ

Posebno težak zadatak Simfoničari HRT-a imali su pri izvedbi skladbe Plohe i boje Davorina Kempfa koja kroz izrazito divizioniran orkestar daje veliku važnost individualnim instrumentima u orkestru, koristeći niz polifonih tehnika i ekspresivnost klasičnijeg zvukovnog totala od ostalih djela na programu.

Injekcija boje programu

Svježinu i efektnost koncerta naglasila su dva komorna intermezza za trubu i orgulje How to Fly I i II Mirele Ivičević iz ciklusa Glazba za vjerske ustanove koji reinterpretira liturgijske elemente i rekvizite.

Foto: Samir Cerić Kovačević/MBZ

U intermezzima, ova višestruko nagrađivana skladateljica prvi put koristi orgulje u svom opusu. Uz specifično osvjetljenje scene (koje je oblikovao Bojan Gagić) i postavu trubača u povišenoj orkestralnoj niši, dobili smo posebnu atmosferu ovog živog glazbenog dijaloga u dojmljivoj izvedbi Ivana Đuzela na trubi i Urse Ljuban za orguljama.

Razigranost neistraženim mogućnostima orguljskog zvuka skladateljica je dojmljivo oblikovala na nadrealnu temu

Foto: Vedran Metelko/MBZ

Razigranost neistraženim mogućnostima orguljskog zvuka skladateljica je dojmljivo oblikovala na nadrealnu temu, kako sama navodi „kraljice koja se probudila i rekla: hoću letjeti, iz dubine crvene do visine ljubičaste!“.

Foto: Samir Cerić Kovačević/MBZ

Upravo su te boje svjetlosti dominirale dvoranom Lisinski dok je Ivan Đuzel profinjenim zvukom udahnio kraljičin put prema visinama uz potporu bogato nijansirane zvučne podloge u orguljama u interpretaciji Urse Ljuban, uvijek u službi ukupne glazbene dramaturgije, bez suvišnog naglašavanja pojedinačnih mogućnosti svakog od instrumenta.