19
lis
Izvještaj

Remenar, Skljarov i Uran - dvostruki uspjeh novih skladbi

Uran, Skljarov, Remenar, mlade žene

Helena SKljarov, Linda Uran i Dora Remenar

share

Nove skladbe triju mladih skladateljica Dore Remenar, Helene Skljarov i Linde Uran udahnule su život 28. izdanju Međunarodnog glazbenog festivala Dani Milka Kelemena gdje su na koncertu otvorenja 6. listopada u Slatini doživjele praizvedbu Cantus Ansambla pod ravnanjem njihovog umjetničkog voditelja Berislava Šipuša.

Iste su skladbe, već 14. listopada, ponovno izvedene na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u izvedbi Ansambla studenata Muzičke akademije za novu glazbu (ASMANGU). Tom je prigodom, uz B. Šipuša kao umjetničkog voditelja i dirigenta u ulozi dirigentice nastupila i skladateljica Dora Remenar, koja je ravnala izvedbom svoje skladbe Les Roses de Saadi.

Ansambl ASMANGU / Foto: Srđana Vrsalović

Mlade žene

Skladbe triju skladateljica nastale su, dakle, na narudžbu festivala koji nosi ime jednog od najvažnijih skladatelja hrvatske glazbe 20. stoljeća Milka Kelemena, čije je djelo Rontondo za puhački trio iz 1976. također uvršteno u programski okvir koncerta Cantus Ansambla pod naslovom Mlade žene. Time se decentno povezao Kelemenov opus s novim djelima, uspješno ostvarujući ciljeve koje ovakav festival treba imati u smislu promocije i poticanja suvremenog stvaralaštva, osiguravajući mu pritom i primjeren prostor te izvedbu u svojem programu.

Poticanje i povezivanje kulturnih aktera ključni su element održivosti scene, što se posebno ističe u slučaju suvremene glazbe

Poticanje i povezivanje kulturnih aktera ključni su element održivosti scene, što se posebno ističe u slučaju suvremene glazbe. Utoliko je nastup Cantus Ansambla u Slatini, kao jednog od najagilnijih protagonista suvremene hrvatske glazbe posljednja dva desetljeća, podržao i naglasio vrijednost programa 28. Dana Milka Kelemena, ali i omogućio kvalitetnu premijeru tri uzbudljiva nova djela.

Foto: Glazbena škola Milka Kelemena

Njihova naredna izvedba na Muzičkoj akademiji u Zagrebu tjedan dana kasnije, u interpretaciji studentskog asnambla ASMANGU, dodatna je vrijednost ovog projekta.

Zadatak

Kreativni zadatak koji su imale Dora Remenar, Helena Skljarov i Linda Uran bio je definiran vremenskim okvirom i instrumentarijem Cantusa, koji u ovom formatu nije uključivao udaraljke, već gudački i puhački korpus te klavir. Linda Uran i Dora Remenar instrumentalnom su ansamblu odlučile dodati i sopransku dionicu, koju su iznijele vrlo talentirane sestre Stefani Pijetlović i Barbara Pijetlović, dok je Helena Skljarov ostala u okvirima instrumentalnog zvuka uz dodatak kako je sama navela „diskretnog muzičkog teatra“.

Foto: Glazbena škola Milka Kelemena

Zaokruženost koncepta programa Mlade žene svakako je generacijska povezanost skladateljica, kao i vokalnih solistica koje su međusobnom bliskošću i uskom suradnjom donijele svježinu programskom konceptu, autentičan glas i zanimljivu izvedbu.

Skladateljske poetike Remenar, Skljarov i Uran

Pozicije ove tri skladateljice svakako su različite i zanimljive. Dok je Helena Skljarov iz klase B. Šipuša posljednjih nekoliko godina uvelike razvila svoju skladateljsku aktivnost, a vrlo slično i Linda Uran (koja je diplomirala primijenjenu kompoziciju kod Zlatka Tanodija), Dora Remenar svoju je posljednju skladbu napisala pred četiri godine na kraju studija kompozicije u klasi Davorina Kempfa i Frane Paraća, posvećujući se nakon toga većinom dirigentskom pozivu. Ipak, narudžba nove skladbe za Cantus Ansambl Dori je, kao uostalom i drugim skladateljicama, poslužila kao motiv za kreaciju i podstrek za nastanak novih djela.

Foto: Glazbena škola Milka Kelemena

Okvir i poticaj za skladbu Les roses de Saadi (Saadijeve ruže), za sopran i komorni orkestar Dore Remenar bili su stihovi pjesme francuske pjesnikinje 19. stoljeća Marceline Desbordes – Valmore na temu jednog od najznačajnijih djela perzijske književnosti srednjeg vijeka, po imenu Golestan pjesnika Saadija Shīrāzīja. Krhost poetskog izričaja Desbordes – Valmore, kojim se skladateljica umjetnički nadahnula, prevedena je u izrazito ekspresivnu sopransku dionicu u interpretaciji Barbare Pijetlović, koja se kroz trodijelnu formu ljubavne tematike razvija uz potporu instrumentalnih dionica, stvarajući uspješan dramaturški luk s kulminacijom u srednjem dijelu.

Krhost poetskog izričaja Desbordes – Valmore, kojim se skladateljica umjetnički nadahnula, prevedena je u izrazito ekspresivnu sopransku dionicu

Sličnom je instrumentacijom, ali drukčijim skladateljskim rukopisom Linda Uran pristupila pisanju skladbe Agent vremena za sopran i komorni orkestar. Svoj stvaralački proces započinje suradnjom na poetskom predlošku s Jurjem Lukom Omazićem, čiji stihovi tematiziraju – kako sama skladateljica navodi – „čovjekovu prolaznost“.

Foto: Glazbena škola Milka Kelemena

Stihove kompozicijski oblikuje u tri dijela u kojima poseže za različitim glazbenim izričajima (od atonalitetne glazbe, minimalizma, do post romantizma i filmske glazbe), koje skladateljica umješno povezuje, dajući širinu i zvučnu dopadljivost harmonijskom te melodijskom jeziku. Veoma važnu ulogu u skladbi svakako ima sopranska dionica koju je skladateljica, koja je i sama aktivna pjevačica, vrlo vješto oblikovala. Njezinu emotivnu i snažnu ekspresivnost, uvjerljivo je izvela Stefani Pijetlović, otkrivajući nam svoj bogat i snažan sopranski kolorit.

Emotivnu i snažnu ekspresivnost sopranske dionice uvjerljivo je izvela Stefani Pijetlović, otkrivajući svoj bogat i snažan sopranski kolorit

Nastavno na svoju skladateljsku poetiku, Helena Skljarov u svojoj skladbi Ljudi. Zvijeri istražuje ekstreme, ovog puta kroz tematiku „transformacije ljudskih bića u zvijeri pomoću zvuka“ (H. Skljarov). Skladateljica je oblikovanjem različitih kombinacija instrumentalnih dua izgradila formu kojom se „prate emocionalna stanja“ imaginarnih ljudi u transformaciji, posežući za brojnim zvukovnim efektima i velikim rasponom dinamike, koja je prema partituri određena s čak „sedam razina zvukovnog intenziteta“, što predstavlja izazov za interpretaciju.

Foto: Glazbena škola Milka Kelemena

Atraktivnosti ove partiture, uz efektnost naglih promjena i zvučnih kombinacija instrumenata, doprinosi dramaturška kulminacija kojom se na samom kraju skladbe, uz bljesak ogledala koje koriste svirači, otkriva transformirana zvijer u ansamblu kojeg vokalno uz stihove interpretira violist.

„When I wake up, I look myself in the mirror and I really like what I see,

When I wake up, I look myself in the mirror and I don’t like what I see.“

Poveznica ansambala Cantus i ASMANGU kroz lik njihova umjetničkog voditelja, ali i profesora i člana programskog vijeća festivala Dani Milka Kelemena, Berislava Šipuša, omogućila je život zanimljivim skladateljskim ostvarenjima mladih skladateljica, ali i vrijedne interpretacije članova pojedinih ansambala.

Foto: Glazbena škola Milka Kelemena

Posebno je uvjerljivo djelovao ansambl studenata Muzičke akademije, koji su vrlo posvećeno i precizno pratili dirigentske upute Šipuša i Remenar, dajući pročišćene te ukupno svježije intepretacije spomenutih djela, otkrivajući potentne mlade glazbenike motivirane za istraživanje zvuka i izvedbu djela suvremenih skladatelja.

Foto: Srđana Vrsalović

Upravo su kreativnost skladateljskih rješenja i motiviranost mladih skladateljica dale poticaj i izazov interpretima te slušateljima u otkrivanju njihove glazbe, doprinoseći ukupnoj vidljivosti i zamahu ženskog stvaralaštva.

Moglo bi Vas zanimati