Bezvremenske pjesme i besprijekorne interpretacije u posveti Runjiću

Prva večer 66. Splitskog festivala slavila je Zdenka Runjića, čija se glazba vratila na Prokurative 4. rujna koncertom Nocturno, koji je opravdao naziv omogućujući publici pravo umjetničko djelo noćnog, romantičnog i sanjarskog ugođaja.

Antologijske bezvremenske pjesme

Antologijske i bezvremenske pjesme velikog autora sigurno i muzikalno izvodio je Jazz orkestar HRT-a uz gudače Simfonijskog orkestra HRT-a pod ravnanjem Mirona Hausera. Pjevačka zvijezda bio je vokalno i interpretativno besprijekorni Marko Tolja, koji je večer otvorio ”Skalinadom”.

Foto: Maja Prgomet/Splitski festival

Pjesma za koju je glazbu i tekst napisao Zdenko Runjić opjevala je niz kamenih stepenica u ulici ili kali metaforički ocrtavajući životni put prepun uspona i padova, sudbine i nade simbolizirajući ujedno i tijek programa kao koračanje po njima.

Foto: Maja Prgomet/Splitski festival

Izvedbom pjesme ”Picaferaj” Marko Tolja postao je palitelj ferala, koji je glazbene svijeće na koncu večeri i ugasio. Taj riječki glazbenik prepun senzibiliteta, glasom besprijekorne vokalne tehnike i kristalno čiste dikcije posebnu pažnju u interpretaciji obraća na jedinstvo teksta i glazbe.

Prepun senzibiliteta, glasom besprijekorne vokalne tehnike i kristalno čiste dikcije, Marko Tolja posebnu pažnju u interpretaciji obraća na jedinstvo teksta i glazbe

Novi aranžmani Runjićevih pjesama, s  kojima se organski stopio kao da su za njega i pisane, stoje mu kao saliveni. Elegantni vokalni stil hrvatskog Franka Sinatre (Toljin nadimak koji ponosno nosi) suvereno pliva u glazbenim vodama jazza i swinga pa je uz orkestar simfonijskih razmjera donio uglađenost na Prokurative vraćajući Splitskom festivalu nekadašnji sjaj.

Foto: Maja Prgomet/Splitski festival

Svježe ruho Runjićevih pjesama obilježila su i zanimljiva instrumentalna sola. U pjesmi na stihove Tina Ujevića Zelenu granu s tugom žuta voća obilježio je emotivan solo trube te efektan, dramatičan završetak orkestra, dok je ”Večernja ljubav” na tekst Jakše Fiamenga tehnički vrlo precizno i muzikalno iznijela solo flauta.

Svježe ruho Runjićevih pjesama obilježila su i zanimljiva instrumentalna sola

Dinamici i vokalnoj raznovrsnosti koncerta pridonijele su i pjevačice, među kojima je prva nastupila Ivana Starčević. ”Potraži me u predgrađu” na stihove Drage Britvića i ”Karocu” na stihove Jakše Fiamenga obojila je hrapavim glasom zanimljive teksture, koji se mjestimično gubio u snazi orkestra. U izvedbi Laku noć Luigi, laku noć Bepina, uz simpatičan scenski pokret, pridružila joj se Maja Posavec, koja se, nažalost, još slabije čula u altovskim dubinama. Izvedbom ”Malinkolije” Tolja se vratio na pozornicu, a potom potaknuo publiku da opravda podnaslov večeri – Prokurative pjevaju Runjića.

Foto: Maja Prgomet/Splitski festival

Prekrasno jedinstvo dogodilo se u dirljivoj pjesmi ”Oprosti mi, pape” na stihove Momčila Popadića. ”Ostavljam te samu” Tolja je iznio nježnom i intimnom interpretacijom s upečatljivom dramatizacijom postignutom postepenim crescendom uz vrlo kontrolirane vokalize te sentimentalan šapat koji se gubio u prozračnoj orkestraciji uz dominaciju klavira, ali, nažalost, i beata koji se čuo iz obližnjih ugostiteljskih objekata, ometajući vrlo emotivno glazbeno iskustvo.

Foto: Maja Prgomet/Splitski festival

Publika je pjevala i uz duet Maje Posavec i Ivane Starčević tijekom izvedbe ”Ča je život vengo fantažija” te pomno slušala novi aranžman pjesme Ćakule o siromajima u teatralnom nastupu Maje Posavec. Zbog miješanja stilova vokalne tehnike pjevanja zvučala je pomalo karikirano u interpretaciji gubeći kontrolu visokog tona na samom kraju pjesme, dok je ”Imala je lijepu rupicu na bradi” izvela manje egzibicionistički, ali vokalno sigurnije i preciznije.

Foto: Maja Prgomet/Splitski festival

Publiku je kroz program vodila glumica Andrea Mladinić, inače jedina Splićanka na sceni, inspirativnom i poetskom konferansom koja je stilski spretno i smisleno kombinirala tekstove Runjićevih pjesama. Programski odabir ”Nocturna” bio je naročito zahtjevan, jer bogat Runjićev opus broji više od sedam stotina skladbi, a gotovo svaki slušatelj ima neku omiljenu pjesmu koji bi želio čuti. Neki su se sa sjetom prisjetili Runjićevih večeri, manifestacije koja bi sigurno i danas do posljednjeg slobodnog mjesta okupila poklonike njegove glazbe.

Foto: Maja Prgomet/Splitski festival

Kreativna urednica Ivana Runjić suvereno je dorasla tom teškom zadatku i odabrala osamnaest raznovrsnih bisera iz očeva opusa, koji je uključivao i pjesmu ”Ključ života” nastalu neposredno nakon njezina rođenja. Nakon Toljine izvedbe te pjesme učestale i na feštama povodom dolaska novog života te ”Molitve za Magdalenu”, ritam se usitnio, tempo ubrzao, a atmosfera zakuhala uz ”Što učinila si ti” i virtuozan solo na gitari.

Natali Dizdar pokazala se kao mnogo bolja interpretatorica Runjićevih pjesama od Maje Posavec i Ivane Starčević, iako je s naporom u glasu iznijela refren pjesme ”Stine”. Nažalost, publika ju je imala prilike poslušati samo u dvije pjesme.

Foto: Maja Prgomet/Splitski festival

Njezina izvedba ”Ti me vodi preko voda” u suradnji s Markom Toljom donijela je najbolji duet večeri u tehničkom, interpretativnom i emotivnom smislu. Iznimno zahvalan za priliku da na Prokurativama zapjeva pjesme koje su oživjela njegova dva najveća glazbena heroja, kako je Marko Tolja opisao Zdenka Runjića i Olivera Dragojevića, publiku je još jednom pozvao na udruživanje snaga u izvedbi ”Galeb i ja”.

Izvedba pjesme ”Ti me vodi preko voda” donijela je najbolji duet večeri u tehničkom, interpretativnom i emotivnom smislu

Foto: Maja Prgomet/Splitski festival

Dobio je čast i prve javne izvedbe dosad neobjavljene Runjićeve skladbe ”Kraj mora” na stihove Krste Jurasa. Tako je pjesma u aranžmanu Ivana Popeskića, pronađena među dosad neobjavljenim Runjićevim materijalima, započela život s publikom kraj mora na Prokurativama kao i većina njegovih hitova, koji osim popularnosti kriju vrijedan spoj ljepote melodije i živopisnih tekstova obojenih različitim nijansama tempa i ugođaja koje su ljudi prihvatili kao dio identiteta.

Split iz pjesama i Split danas

A kako opisati Split koji je Runjića toliko inspirirao? Nije to više isti grad iz njegovih pjesama, kao što ni Splitski festival nije ista glazbena platforma. Vrime je možda potrošilo Splitski festival, ali poput mora, koje je jedina konstanta iz Runjićeva Splita, ne i ljepotu pjesama koje je iznjedrio. Potrebno ih je njegovati, ali je veliki gubitak za buduće generacije propustiti i neke nove hitove koje može utkati u identitet grada i publike.

Foto: Maja Prgomet/Splitski festival

Još je izostanak izravnog prijenosa na HRT-u prošlogodišnje natjecateljske večeri Splitskog festivala dao pečat manjku interesa spram takvog dijela programa.

Vrime je možda potrošilo Splitski festival, ali poput mora, koje je jedina konstanta iz Runjićeva Splita, ne i ljepotu pjesama koje je iznjedrio

Ovogodišnje izdanje zaista ga je preodjenulo u novo ruho, ako ne i novu ličnost. Organizaciju je preuzela Javna ustanova u kulturi Hrvatski dom Split na čelu s Vanesom Klevom te s tradicionalnog termina početkom ljeta, festival prebacila na početak rujna između dva ciklusa Vibrez festivala. Slavljenje antologijskih pjesama proizašlih sa Splitskog festivala u vidu jedne večeri posvećene nekom skladatelju, tekstopiscu(ima) ili izvođaču povezanim uz festival još je kao ravnatelj uveo Tomislav Mrduljaš. Doskočio je tako manjku kvalitetnih izvođača, novih pjesama ili interesa onih kvalitetnih spram Splitskog festivala, kao i maratonskom tempu niza natjecateljskih večeri.

Kako je u Splitu važno sudjelovati u društvenom spektaklu, koji nudi platformu za modnu reviju, socijalizaciju i viđenost, gledalište bi se do zadnjeg trenutka ipak popunilo i na natjecateljskim večerima.

Foto: Maja Prgomet/Splitski festival

Ovogodišnje izdanje naglasak stavlja na ljude koji su svojim radom obilježili hrvatsku glazbu i književnost pa je druga večer bila posvećena Momčilu Popadiću, Tomislavu Zuppi i Jakši Fiamengu izvedbom jukebox mjuzikla ”Galeb i ja” u režiji Ivana Lea Leme. Prizivajući tradiciju talijanske kancone i Sanrema, koji su neupitno utjecali na oblikovanje Splitskog festivala, zadnja festivalska večer kao gošću dovodi dvostruku pobjednicu tog prestižnog talijanskog festivala Anu Oxu.

Je li Splitski festival bez novih pjesama i izvođača i dalje Splitski festival?

Unatoč odličnom marketingu, interesu publike i nedvosmislenom rebrendiranju 66. izdanja, ne možemo ne zapitati se: Je li Splitski festival bez novih pjesama i izvođača i dalje Splitski festival? Možda je pravednije zatvoriti takvu manifestaciju nego je plastičnim operacijama pretvoriti u nešto drugo.